Arhive kategorije: Željezničko štivo

Šumska pruga Tarčin-Lanište-Lapov dol 1902. godine

Sarajevski jevreji Rafael Zadik Finci, Elias Baruh i Isak Jak Baruh su 1902. godine osnovali preduzeće za eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta pod nazivom Rafael Z. Finci i komp. Preduzeće je sa firmom Franz Steinmetz 1901. godine sklopila ugovor o dugoročnoj eksploataciji šumskog područja Preslica – Lapov dol – Lanište. Firma Rafael Z. Finci i komp. je izgradila šumsku željezničku prugu u dužini od 13,0 km, koja je vodila od Tarčina preko Guvništa do Laništa i Lapovog dola. Ta saobraćajnica je predstavljala kombinaciju adhezione (13,0 km) i gravitacione željezničke pruge (koturače) od oko 3 kilometra. Vozni park je bio od jedne lokomotive jačine 30 KS i 25 pari dvoosovinskih truck-vagoneta. Istovremeno je firma podigla u Tarčinu parnu pilanu sa pogonskim strojem od 200 KS i 4 gatera sa svim ostalim strojevima i uređajima.

U 1911. godini došlo je do pretvaranja preduzeća Rafael Z. Finci i komp. u akcionarsko društvo pod nazivom Dioničarsko društvo za eksploataciju i eksport drva „Jela“. Nova firma je izgradila još jedan kilometar pruge ali bez lokomotivske vuće i nastavila rad sve do 1914. godine, jer su svi radovi bili prekinuti u vrijeme trajanja rata (1914./1918.). Također, firma „Jela“ d.d. iskorištavala je izvlačenje ogrijevnog drveta sa Ivan-planine koji se transportovao izgrađenom prugom od glavne pruge kod Raštelice. Za dopunsko snabdijevanje svog pilanskog postrojenja u Tarčinu, počevši od 1912. godine, kupovala je od preduzeća F. Neuberger četinarsku i bukovu oblovinu sječenu  u šumskom području Ravne planine i najvećim dijelom eksportovala u inostranstvo.

Prilikom istraživanja u Istorijskom arhivu BiH nismo mogli pronaći tehničku dokumentaciju, a niti podatke vezano za izgradnju ove šumske željeznice. Jedino podatke smo pronašli iz 1908., 1911. i 1914. godine. Prvi dokument govori o produženju pruge za oko 1,2 kilometra od Laništa do Lapovog dola gdje investitor Rafael Z. Finci i komp. podnosi prijavu kotarskom uredu, šumskoj upravi na Ilidži i svim zainteresiranim u zajednici (privatni posjedi) kako bi se svi mogli ukljućiti u postupak.

Prilikom projektovanja najavljene trase sačinjen je Zapisnik u kojem su učestvovali projektant Mustajbeg Mutavelić, tehnički vještak Ivan Kriesehe, ispred šumske uprave nadšumar g. Aleman te kao stranke Salih Japalak džemat baša (starješina džemata) i Arif Japalak iz Korče.

Drugi dokument iz 1911. godine govori o pravljenu pruge u dužini od 250 metara sa tehničkim nacrtom u kojem slijedi Zapisnik u kojem zastupnik ispred firme „Jela d.d.“ Isak Baruh daje svoj iskaz u kojem navodi da nema interesanata koji bi se uključili u postupak osim Zemaljskog erara. Treći dostupni dokument je podnesak ispred firme „Jela d.d.“ pa kako je pisan Njemačkom goticom teško da smo išta mogli i prevesti.

U prilogu ovog članka možete pogledati izvorna dokumenta koja se nalaze u fotogaleriji.

Literatura:

  • Branislav Begović, Razvojni put šumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu (1878-1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta, str. 84 i 85.
  • Arhiv Bosne i Hercegovine, ZVS-Šumske i industrijske željeznice, 1908.,1911.,1914.

Daljinar – knjižica tarifskih kilometara na Bosanskohercegovačkim i Austrijskim državnim željeznicama za 1906. godinu

Na dan puštanja u javni saobraćaj (04.07.1906. godine) izgrađene uzane pruge Sarajevo – Istočna granica (Sarajevo-Ostgrenze) Direkcija Bosanskohercegovačkih državnih željeznica (Bosnische-hercegovinische Staatsbahnen) izdaje knjižicu kilometarskih odstojanja za lokalne tarife (Kilometerzeiger zu den Lokal- Tarifen) prilikom otpreme putnika, prtljaga, ekspresne robe i pasa.

Knjižica kilometarskih odstojanja tehnički je urađena i propisana za slijedeće pruge:

  1. K. k. Bosnische-hercegovinische Staatsbahnen
  2. Bosnisch Brod – Sarajevo,
  3. Sarajevo – Gabela,
  4. Gabela – Uskoplje Landesgrenze, (državna granica)
  5. Uskoplje – Glavska Landesgrenze,
  6. Nagumanac Landesgrenze – Igalo Landesgrenze,
  7. Hum – Trebinje,
  8. Gabela – Metković,
  9. Lašva – Bugojno,
  10. Donji Vakuf – Jajce,
  11. Doboj – Siminhan,
  12. Karanovac – Gračanica,
  13. Sarajevo – Uvac und
  14. Megjegje – Vardište
  • K. k. österreichische Staatsbahnen (norddalmatinische Linien)
  • Uskoplje Landesgrenze – Gruž (Gravosa)
  • Glavska Landesgrenze – Nagumanac Landesgrenze und
  • Igalo Landesgrenze – Zelenika

Prilikom pregleda kilometarskih tablica uočiti ćete oznake *, **, + i o. Oznaka * su stanice u kojim se zaustavljaju vozovi samo za osoblje i pomoćni kadar. Oznaka ** napominje za stanice K. k. Austrijskih državnih željeznica (Hercegnovi i Komaj) u kojim se zaustavljaju vozovi za osoblje i ustanove u radu. Oznaka + (krst) označene su stanice u kilometru za osoblje i ograničeni teretni promet (Sutorina, Čilipi i Mihanići). Oznaka „o“ su granični prijelazi, koji nisu uspostavljeni za lokalni promet i služe samo za određivanje udaljenosti od ili do državne granice isključujući područje Sutorine. Naime, Sutorina se (geografski) nalazi u Bh teritoriju i 7.437 kilometara izgrađena je o trošku Zemaljske vlade BiH i istu kilometražu održava i na njoj posluje direkcija K. k. österreichische Staatsbahnen.

Knjižica je štampana na Njemačkom jeziku juna 1906. godine.

Literatura: Arhivski dokumenti su iz fundusa Arhiva BiH.

Red vožnje vozova BH državnih željeznica iz 1901. godine

Originalni naziv: Fahrordnung der Züge auf den bosn.-herceg. Staatsbahnen – giltig vom 1. Maj 1901.

Objavljujemo Red vožnje vozova Bosanskohercegovačkih državnih željeznica iz 1901. godine. U sadržaju knjižice možete vidjeti planirane vožnje putničkih i teretnih vozova u smjeru:

  1. Sarajevo – Bosanski Brod i natrag,
  2. Podlugovi – Vareš i natrag,
  3. Vogošća – Čevljanović (Ivančići) i natrag,
  4. Gabela – Gravosa i natrag,
  5. Uskoplje – Zelenika i natrag,
  6. Hum – Trebinje i natrag,
  7. Sarajevo – Mostar i natrag,
  8. Mostar – Metković i natrag,
  9. Doboj – Donja Tuzla – Siminhan i natrag,
  10. Gračanica – Gračanica-Stadt. i natrag,
  11. Lašva – Bugojno i natrag,
  12. Donji Vakuf – Jajce  

Knjižica Reda vožnje štampana je na Njemačkom jeziku.

Red vožnje vozova BH državnih željeznica iz 1900. godine

Originalni naziv: Fahrordnung der Züge auf den bosn.-herceg. Staatsbahnen – giltig vom 1. Maj 1900.

Objavljujemo Red vožnje vozova Bosanskohercegovačkih državnih željeznica iz 1900. godine. U sadržaju knjižice možete vidjeti planirane vožnje putničkih i teretnih vozova u smjeru:

  1. Sarajevo – Bosanski Brod i natrag,
  2. Podlugovi – Vareš i natrag,
  3. Vogošća – Čevljanović (Ivančići) i natrag,
  4. Sarajevo – Mostar i natrag,
  5. Mostar – Metković i natrag,
  6. Doboj – Donja Tuzla – Siminhan i natrag,
  7. Gračanica – Gračanica-Stadt. i natrag,
  8. Lašva – Bugojno i natrag,
  9. Donji Vakuf – Jajce  

Knjižica Reda vožnje štampana je njemačkom jeziku.

Pravilnik o saobraćaju dvorskih vozova, 1932. godina

Objavljujemo Pravilnik broj 65 o vršenju službe prilikom saobraćaja Dvorskih vozova iz 1932. godine. Pravilnik je donesen od strane Državne željeznice Kraljevine Jugoslavije.

Iz sadržaja:

Pored opštih propisa pravilnik sadrži i način izbora vozila, sastav voza, pratioci i izvidnice i njihove dužnosti, otpravljanje i saobraćaj Dvorskog voza i izvidnice te dužnosti građevinskog odjeljenja i mašinskog osoblja. Pored ovog pravilnika u prilog donosimo i Uput za osiguranje Dvorskih željezničkih vozova donesen od strane Generalne direkcije državnih željeznica pod brojem Pov. Br. 600/24 od 1924. godine. U ovom uputu govori se o neposrednom osiguranju od strane Dvorske straže angažirane od strane vojnika Kraljeve garde i komande Žandarmerije u mjestima gdje Dvorski voz prolazi. 

Mostovi na pruzi Brčko – Banovići, skice iz 1950. godine

Iz naše arhive, ekskluzivno za vas, objavljujemo skice željezničkih mostova na prugama Brčko – Banovići, Bosanska Poljana – Lukavac i Poljana – Tuzla. Skice mostova uradila je građevinska služba JDŽ-a  Direkcija Vinkovci. Skice datiraju iz 1950. i 1951. godine.

Željeznički mostovi na pomenutim trasama izgrađeni su u vremenu izgradnje Omladinske pruge Brčko – Banovići i izgradnjom pruge normalnog kolosijeka Doboj – Tuzla. Izgradnja pruge normalnog kolosijeka Brčko – Banovići trajala jje 190 dana tj. od 1. Maja 1946. godine i puštena u saobraćaj 7. Novembra iste godine. Pruga Doboj – Tuzla radovi su započeti krajem 1947. i pruga je puštena u saobraćaj 28. Marta 1951. godine.

Na trasi pruge Brčko – Banovići iz brojnih arhiva koji su nam dostupni te podaci iz elektronskih medija (Wikipedija, slobodne enciklopedije i dr.) stoji da su izgrađena 22 mosta ukupne dužine od 455 m. Međutim pregledom po raspoloživim skicama stoji da su izgrađena 24 mosta ukupne dužine od 562,80 metara. Mi ne sumnjamo u prvobitni podatak (22 mosta) ali pozivamo sve da svojim istraživanjem ospore moguću grešku i na kraju dobijemo krajnji tačan podatak i prihvatimo ga kao konačan.

Za ovu priliku smo napravili tabelu uređujući je po skicama (skice možete pogledati u galeriji) te uvidom u istu možemo doći do konačnog rezultata. Također u skicama upisani su kilometri mjesta izgrađenog mosta po daljinaru od stanice Vinkovci. Daljinar možete pogledati pomoću linka http://vremeplov.ba/?p=16726

 U priloženoj galeriji možete pregledati vrijedan dokument pod nazivom „Evidencija i normiranje radova na Omladinskoj pruzi Brčko – Banovići“. Dokument je iz našeg arhiva i preuzet iz lista „Mjesečni stručni časopis za saobraćajna pitanja“ broj 4 iz Aprila 1947. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Tuneli na uzanoj pruzi Uskoplje – Dubrovnik, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Uskoplje – Dubrovnik iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 7, svi tuneli su visine od 4,35 do 4,51 m, najduži tunel je br. 5. (Brgat – Šumet) od 274,25 m, najkraći je tunel br. 4 (Brgat – Šumet) od 8,09 m, najveći uspon je na trasi  Uskoplje – Brgat od 26,7 ‰.

O građenju pruge, istorija:

Trasa željezničke uzane pruge  Gabela – Hum – Uskoplje – Dubrovnik puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina trase Uskoplje – Dubrovnik je 16+500 km. Pruga je prestala sa saobraćajem 30. maja 1976. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Sarajevo – Zelenika, 1955. godine

U namjeri da svaki članak na neki način bude ekskluzivan sa rijetkim arhivskim materijalima ovaj put objavljujemo skice tunela na uzanoj pruzi Sarajevo – Zelenika od 1955. godine.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 34, najduži je tunel br. 4. „Ivan“ od 3223,04 m koji je pušten u saobraćaj 9. aprila 1931. godine, najkraći je tunel br. 15 i dug je 9,3 m između Raške Gore i Vojno, najniži je tunel br. 13 (Prenj – Grabovica) i visok je 4,07 m, najviši je tunel br.4 „Ivan“ i visok je 5,46 m, najveći uspon je na trasi Brđani pod Ivanom – Bradina od 57 do 60 promila i između Mihanića i Glavske oko 35 promila. 

O građenju uzane pruge, istorija

Trasa Uzana pruga Sarajevo – Zelenika građena je u dvije etape. Pruga Metković – Gabela – Sarajevo puštena je u promet 1. avgusta 1891. godine. Pruga Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina pruge od Sarajeva do Zelenike, do 1953. godine, bila je 329+300 km da bi poslije 1953. godine (nova trasa zbog akumulacijskog Jablaničkog jezera i vozovi polazili sa stanice Sarajevo Novo) duljina pruge bila 321+100 km.

Ukidanje uzane pruge Sarajevo – Zelenika je išlo u tri etape. Izgradnjom normalnog kolosijeka Sarajevo – Gabela – Ploče i puštanjem u saobraćaj 1. decembra 1966. godine je godina ukidanja ove trase. Trasa Uskoplje – Zelenika ukinuta 1. juna 1969. godine, a Čapljina – Gabela – Uskoplje ukinuta je 30. maja 1976. godine.

 Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Gabela – Ploče, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Gabela – Ploče iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 6, svi tuneli su visine od 4,7 do 4,8 m, najduži tunel je br.2  (Komin – Rogotin) od 190,50 m, najkraći je tunel br4 (Rogotin – Ploče) od 54,33 m, najveći uspon je na trasi (Komin – Rogotin) od 2,5 ‰.

O građenju pruge, istorija

Uzana pruga Gabela – Ploče otpočela je sa gradnjom 1939. godine i puštena je u promet 25.11.1942. godine, a ukinuta  30. novembra 1966. godine. Od 1. decembra 1966. godine u saobraćaj je puštena pruga normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče – Sarajevo.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Bileća – Titograd, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Bileća – Titograd iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 8, svi tuneli su visine 4,8 m, najduži je tunel br. 8. (Nikšić – /Stuba/ – Stubica) od 235,14 m, najkraći je tunel br. 5 i dug je 12,7 m između Trubjela i Kuside, , najveći uspon je na trasi Nikšić – Stubica od 16 promila.

O građenju pruge, istorija:

Trasa uzane pruge Bileća – Titograd puštena je u saobraćaj etapno i to: Bileća – Nikšić 12. jula 1938. godine, Nikšić – Titograd 12. jula 1948. godine. Ukidanje ove trase trajala je u dvije etape i to: Bileća – Nikšić 30. maja 1976. godine, a Nikšić – Titograd 27. novembra 1965. godine kada je izgrađena i puštena u saobraćaj trasa normalnog kolosijeka.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.