Arhive kategorije: Željezničko štivo

Skice i glavni podaci lokomotiva, ŽTP Zagreb/Sarajevo 1955. god.

Objavljujemo knjižicu „Skice i glavni podaci lokomotiva“ u izdanju Jugoslovenske željeznice, ŽTP Zagreb, Mašinsko odjeljenje za 1955. godinu, obnavljano i nadopunjavano 1957. godine.

1Ovu knjižicu koristilo je mašinsko odjeljenje ŽTP Sarajevo jer je većina lokomotiva vozila i po prugama BiH, stare oznake BHMB; k.k.StBH i BHLB. Knjižica je podjeljena u sedam dijelova i to: Serijske oznake lokomotiva (stare i nove oznake), Skice lokomotiva normalnog kolosijeka 1435 mm, Skice lokomotiva uzanog kolosijeka 760 mm, Skice lokomotiva uzanog kolosijeka 1000 mm, Skice električnih lokomotiva, Skice motornih vozila – šinobusi i Karta željezničke mreže sa vodostanicama i tehničkim postrojenjima.

 

Iz sadržaja:

  1. Skice lokomotiva – znak sopstvenosti JŽ serije: 01 (ex. 1000 SDŽ); 05 (ex. 389 JDŽ); 06 (ex. 486 JDŽ); 07 (ex. 380 k.k.StB); 09 (ex. 28 DRG); 11 – dva tipa (ex. 424 MAVAG); 16 (ex. 414 JDŽ); 16V. Brod n/S; 17 – dva tipa i podaci o kotlovima (ex. 342 MAV); 20 (ex. 6000 SDŽ); 22 – dva tipa i svi tehnički podaci razlika ove serije pojedinačno (ex. 324 MAV); 23 – dva tipa (G7 KPEV); 26 (ex. 7000 SDŽ); 27 (ex. 401 MAV); 29 (ex. 81 k.k.StB); 30 (ex. 583 JDŽ); 31 (ex. 651 MAV); 32 (ex. 601 MAV); 33 (ex. 30 HDŽ-52 DRB); 35 (bivša 57); 37 (UNRRA pružne); 38 (ex. 1-D-D „Liberation“); 50 – dva tipa (ex. 376 MAV); 51 – tri tipa sa svim podacima u razlikama ove serije (ex 375 MAV-10 BHMB); 61 (ex. 2000 SDŽ); 62 (UNRRA manevre); 62 (Đuro Đaković); 102 (ex. 220 MAV); 105 (ex. 222 MAV); 108 (ex. 429/35/688); 108 (ex. 60 BHMB); 120 (ex. 370 MAV); 121 (ex 37 St.B); 122 (ex. 69-78 SDŽ); 124 (29 JŽ); 125 (ex. 320 MAV); 126 (ex. 325 MAV); 127 (ex. 48 k.k.StB); 129 (ex. 70 BHMB); 134 (ex. 21-24 SDŽ); 151 (32 d JŽ); 152 (ex. 377 MAV); 154 (ex. T9 KPEV); 156 (ex. 475 MAV); 160 (ex. 11 MAV); 163 (ex. 1-?);
  2. Skice lokomotiva uzanog kolosijeka 760 mm – znak sopstvenosti JŽ serije: 83 KS 345 (Blizna), 83 KS 320 Tip IV a5/001-102a (Compound); 186 (ex. 800 BHLB);
  3. Skice lokomotiva uzanog kolosijeka 1000 mm – znak sopstvenosti JŽ serije: 21 KSI 165 – cviling na zasićenu paru; 30 KSI 65 – cviling na zasićenu paru; 40 KSI 60 – blizna; 50 KSI 80 – blizna; 60 KSI 100 – blizna; 70 KSI 100 – compaund;
  4. Skice električnih lokomotiva – znak sopstvenosti JŽ serija: 41 (ALSTHOM); 61 „Breda“.
  5. Skice motornih vozila – Šinobusi sa prikolicom, znak sopstvenosti JŽ serija: 126 / KS 150, gradnja 1955. godine.

Dokument – knjižica skice lokomotiva uzanog kolosijeka u BiH možete pregledati u već objavljenom članku u linku: http://vremeplov.ba/?p=8394 , a dokument „Nova numeracija parnih lokomotiva, tendera i motornih kola“ u linku: http://vremeplov.ba/?p=1328

Dodatak redu vožnje za pruge kolosijeka 0,76 – JDŽ 1938 god.

1Objavljujemo knjižicu „Broj 62b-II – Dodatak redu vožnje za pruge kolosijeka 0,76 II dio – JDŽ“ sa važnošću od 1. decembra 1938. godine. Broj službenog dokumenta G.D. broj 58602/38 u potpisu pomoćnika generalnog direktora Cugmus s.r.

 

 

 

 

 

Iz sadržaja preporučujemo da pogledate ove podatke (tabele):

  1. Tablica 14 – Podaci o lokomotivama i motornim kolima (oznake, vrste-serija stare i nove), str.68;
  2. Tablica 15 – Podaci o vodostanicama i stanicama za čišćenje vatre, str. 74;
  3. Tablica 16 – Podaci o lokomotivskim okretnicama i trianglama, str. 86;
  4. Tablica 20 – Podaci o kolima, označavanje (putnička, poštanska i službena kola i teretna otvorena i zatvorena kola), str. 114;

Dodatak redu vožnje broj 62b-II važi za pruge: Sarajevo – Beograd – Sarajevo, Bosanska Rača – Ugljevik – Rača, Doboj – Simin Han – Doboj, Donja Ćuprija – Paračin – Donja Ćuprija, Donja Ćuprija – Ravna Reka – Donja Ćuprija, Donji Vakuf – Bugojno – Donji Vakuf, Gabela – Metković – Gabela, Hum – Bileća – Nikšić, Karanovac – Gračanica – Karanovac, Lašva – Jajce – Lašva, Međeđa – Priboj n/L – Međeđa, Mladenovac – Valjevo – Mladenovac, Obrenovac – Zabrežje – Obrenovac, Podlugovi – Vareš – Podlugovi, Sarajevo – Dubrovnik – Sarajevo, Semizovac – Ivančići – Semizovac, Slavonski Brod – Sarajevo – Slavonski Brod, Split – Sinj – Split, Uskoplje – Zelenika – Uskoplje, Ustiprača – Goražde – Foča – Ustiprača i Zaječar – Čačak – Zaječar.

Napomena: Dodatak redu vožnje br. 62b-1 za pruge kolosijeka 0,76 I deo – 1938. godina, sa važnošču od 1. maja 1938. godine možete vidjeti na ovoj stranici linkom http://vremeplov.ba/?p=5286

Za pregled knjižice klikni na pdf dokument:
pdficon

Red vožnje 68 – ŽTP Sarajevo 1973. god.

1Objavljujemo Red vožnje 68 i Saobraćajno transportno uputstvo za pruge Zenica teretna – Jajce i Donji Vakuf – Gornji Vakuf, Jugoslovenske željeznice, Željezničko transportno preduzeće Sarajevo, sa važnošću od 20. januara 1973. godine.

 

 

 

2

 

 

 

 

 

U ovoj knjižici možete vidjeti pregled direktnih, dioničkih, pejzažnih i za željezničke potrebe (službeni vozovi) redovnih teretnih vozova i njihov red vožnje. Putnički vozovi su ukinuti 1972. godine (Lašva – Jajce jan.1973. ) tako da ih nema u ovoj knjižici. Ukidanje željezničkog saobraćaja na ovim uzanim prugama desio se 1975. dok je D.Vakuf – G.Vakuf ukinut 1974. godine.

3

 

 

 

 

 

 

Vučne lokomotive na dionici Zenica – Jajce isključivo su vozile dizelke serije 740 dok na relaciji Donji Vakuf – Gornji Vakuf parnjače serije UNRRA.

Za pregled knjižice kliknite na pdf dokument:
pdficon

Red vožnje za 1956./57. godinu, Sarajevo

1Objavljujemo Red vožnje za Sarajevo – dokazni primerak – koji važi od 3.VI 1956. g. za vozove, autobuse i avione u izdanju redakcije „Transporta“ i „Lokomotive“ iz Beograda.
Štamparija „Kosmos“ Beograd.

U sadržaju knjižice možete vidjeti polaske vozova iz Sarajeva prema Beogradu (via Vrpolje – via Čačak), Zagrebu (via Vrpolje, via Banja Luka – Sunja), Dubrovniku i obratno te vozove za uzani kolosijek Kakanj – Zenica i natrag. Također, iz sadržaja polazak i dolazak autobusa i aviona iz/za Sarajevo.

Red vožnje putničkih i poštanskih vozova u ratu 1914.godine

Objavljujemo knjižicu reda vožnje putničkih vozova i poštanskih vozova u ratu u izdanju carskog i kraljevskog suda i državne tiskare iz Beča za 1914. godinu.

1

Originalni naslov: Fahrordnung der Postzüge im Kriege, aus der k.k. hof-und staatsdruckerei, Wien, für das Jahr 1914.

2

 

 

 

 

 

 

Knjižica reda vožnje proslijeđena je Upravi Bosanskohercegovačkih državnih željeznica (Direktion der bos.-herc. landesbahnen – BHLB) za unutrašnji saobraćaj vozova uzanih pruga (Schmalspurbahn) i Vojnom uredu (Militärbüro ) za pruge normalnog kolosijeka (Normalspur) carske i kraljevske vojne pruge (K.u.k. Militäreisenbahn) u Sarajevu i Banjoj Luci.

Ovdje možete pogledati red vožnje vozova za relacije:

  • Bosanski Brod – Sarajevo,
  • Sarajevo – Uvac
  • Sarajevo – Gravosa (Dubrovnik),
  • Doboj – Tuzla,
  • Lašva – Bugojno,
  • Donji Vakuf – Jajce,
  • Međeđa – Vardište,
  • Uskoplje – Zelenika,
  • Hum – Trebinje,
  • Gabela – Metković,
  • Sunja – Dobrljin,
  • Dobrljin – Banja Luka,
  • Eszek – Striživojna Vrpolje – Šamac,
  • Vinkovci – Brčko i
  • Dalj – Brod (Sl.Brod) – Bosanski Brod.

Zbog obimnog materijala u prilog galerija-skenovi redova vožnji koji se tiču Direkcije BH državnih željeznica, odnosno do državne granice stanice Dobrljin, Slavonski Brod – Bosanski Brod, Šamac i Brčko.

 

Red vožnje br. 66 za prugu Višegrad – Alipašin Most 1976/77.god.

Red vožnje br. 66 za pruge: Višegrad – Alipašin Most,
Međeđa – Priboj na Limu i Ustiprača – Foča.

1

 

 

 

 

 

 

 

Sastav kompozicije i vuča za brze vozove na relaciji Alipašin Most – Ustiprača – Međeđa – Višegrad, odnosno Priboj na Limu i Ustiprača – Foča i natrag vozio je DMU 802. Mješovite putničke lokalne vozove na relaciji Višegrad – Međeđa – Ustiprača – Alipašin Most i natrag i Ustiprača – Foča i natrag vukla je dizel lokomotiva serije 740.
Mješovite, dioničke, radne, industrijske i manipulativne teretne vozove vukla je dizel lokomotiva serije 740, a kao zaprega na relaciji Ustiprača – Stambulčić vozila je parna lokomotiva serije 83.

Jugoslovenske željeznice. Željezničko transportno preduzeće Sarajevo. Važi od 30. maja 1976. do 21. maja 1977. godine. Štampa: Birografika – JŽ Subotica 1976.

Za pregled knjižice klikni na pdf dokument:
pdficon

Red vožnje vozova Željeznice Federacije BiH za 2016. godinu

Railway timetable Railways of the Federation of Bosnia and Herzegovina and Railway timetable Railways of the Republic of Srpska

1

 

 

 

 

 

Objavljujemo red vožnje (Indicate – Kursbuch) vozova Željeznice Federacije BiH i Željeznica Republike Srpske sa važnošću od 13.12. 2015. – 10.12. 2016. godine.
Pored tablica reda vožnje vozova možete se upoznati sa vrstama tarifnih povlastica te izvodom iz opštih uslova za prijevoz putnika, prtljaga, pasa i malih kućnih ljubimaca u unutarnjem, međuentitetskom i međunarodnom željezničkom saobraćaju.

3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Napomena: Zbog kapitalnog remonta pruge Sarajevo – Bradina putnički vozovi ne saobraćaju na relaciji Sarajevo – Mostar – Čapljina. Po okončanju remontnih radova putnički saobraćaj će biti uspostavljen. Očekuje se da će radovi biti završeni do početka maja tekuće 2016. godine.

Za pregled knjižice klikni na pdf dokument: za ŽFBH
pdficon

 

 

Za pregled knjižice klikni na pdf dokument: za ŽRS
pdficon

 

Tehnički podaci šumske pruge Zavidovići – Olovo – Kusače, 1901. godine

1Objavljujemo, eskluzivno, tehničku knjižicu za šumsko-uzanu prugu (uzdužni profil 0,76 m) Zavidovići – Olovo – Kusače, stanje na dan 08. avgusta 1901.
Originalni naslov (njem.): Längenprofil – Arar. Waldbahn: Zavidovići – Olovo – Kusače, Maasstab – Längen 1:5000 – Höhen 1.500., Anzahl 35917 und 48756.
Ovdje možete pogledati administrativnu podjelu održavanja, nadziranja i čuvanja (okrug, opština, mjesna zajednica – atar).
Isto tako postoje šeme stanica, šumska krila, skice mostova, podaci o usponu/nagibu i krivinama pruge, tunelima, šumskim tovarištima, izvorima, vodostanicama i rezervoarima.

 

2

Na primjer, prema unesenim podacima od km 0+000 do 3+000 administrativno pripada Travniku i 3+000 do 118+400 nadzire Donja Tuzla. Opštine pružnih dionica su: Žepče, Maglaj, D.Tuzla, Kladanj, Visoko i Vlasenica dok „mjesne zajednice“ – šumski atari (stanice, lokomotivske garaže, tovarišta, šumska krila, izvorišta, ukrštanje sa mjesnim drumovima, i sl.) na ovoj trasi po unesenim podacima su: Zavidovići (stanica, pretovarna stanica, ložionica), Podkleče, Mustajbašić (vodostanica), Činović (st. Kovači, zemljana rampa, nadgrobni spomenik F.P.), Hajdarevići ( šumsko tovarište „Krivaja“, mlinovi i izvorište), Hrge (st. Stog, Popov Han i pristupni šum.putevi), Gore – Vukovine (šum.tov. „Vozuća“, izvorište), Ribnica (st. Ribnica i šum.tov. „Džinica“, rezervoar), Pribrazić (rezervoar), Greben, Konjuh (st. Stipin Han, prist.šum.put Stjepanov Han), Jelaške, Stojčići, Rijeka (Careva Čuprija, stanica i šum.tov. „Careva Čuprija“), Kamensko (st. Kamensko), Maguljica, Sokoline, Brezica, Čunište (st. i šum.tov. „Čunište“, rezervoar), krivaja Rijeka (st. Solun, mlinovi, prist.šum.put), Husići (šum.tov. „Bogdanovići“), Glog (tunel 20 m), Olovo (stanica, glavni put-drum Olovo – Kladanj, put za Petroviće, put do mlina, pretovarna stanica, ložionica, rezervoar) Bjeliš, Čude (tunel 62.60 m), Petrovići (st i šum.tov. „Petrovići“, zemljišne rampe, rezervoar), Žeravica ( st. Žeravice, šumsko krilo i lkomotivska garaža), Nevačka, Pjenovac (šum.tov. „Pjenovac“), Brkovina (st. i šum.tov. „Brkovina“, rezervoar), Han Pjesak (st. Han Pjesak i pretovarna stanica, drum Podromanija – Vlasenica) i Kusače ( st. i šum.tov. „Kusače“, rezervoar).

3Iz istorije:
Uzana pruga Zavidovići – Olovo – Kusače duga je 118 km + 300 (prema podacima ovog dokumenta) i puštena je u saobraćaj 10. juna 1902. godine za teretni, a za putnički saobraćaj 1919.godine. Ukidanje pruge otpočinje etapno: Kusače – Han Pjesak 1. oktobra 1967., Han Pjesak – Olovo 1.aprila 1968., Olovo – Careva Ćuprija 1.juna 1970. i Careva Čuprija – Zavidovići tokom 1973. godine s tim što su putnički vozovi saobraćali do Ribnice.

4Osobine pruge su: Kota nivelete u stanici Zavidovići je 211,658 m/nv., Olovo 539,896 m/nv., Han Pjesak 1089,370 m/nv. i Kusače 1006,094 metara nadmorske visine. Širina kolosijeka je 0,76 m, najmanji radijus krivine pruge je R= 60,a najveći uspon je 25 ‰. Na trasi međustanice su obezbjeđene prilaznim/prolaznim likovnim signalima tj. okrugli kotur u boji oivičen crnom bojom.

 

5

Pruga šipadovog šumskog područja – Bazena Krivaja (1901. Fr) sa javnim saobraćajem (1919.) polazi od stanice Zavidovići i trasa ide dolinom rijeke Krivaje do stanice Olova (km 71+800). Od stanice Olovo trasa se uspinje dolinom potoka Stupčanica do ušća potoka Bjesnica i dalje uz potok Pistica na vodomeđu Han Pijesak (km 113+500). Od stanice Han Pijesak pruga ima lagani pad po strminama potoka Žepa sve do stanice Kusače (km 118+300).
6Izgrađena pruga pripadala je Direkciji bosansko-hercegovačkih državnih željeznica i posebnim ugovorima dodjeljena je koncesija za eksploataciju (šumske površine između doline rijeke Bosne, Krivaje i Drine – ugovor potpisan 1899. god.) firmi Eisler & Ortlieb (austrijska firma J.Eisler & Bruder iz Beča i njemačka firma Louis Ortlieb iz Minhena) na 30 godina. Godine 1900. potpisan novi ugovor za dvadesetogodišnju eksploataciju šumskog područja Trstionice , Zvijezde i Duboštice. Ovim ugovorima firma je na taj način eksploatalisala 32.300 ha šuma. Firma Eisler & Ortlieb je izgradila u Zavidovićima modernu pilanu sa ukupno 26 gatera pogonske jačine od 2400 KS i bila jedna od najvećih i u to vrijeme najsavremenija instalisana postrojenja u Evropi.

Održavanje pruge i nabavka voznog parka padali su na teret firme. Prema podacima iz 1928. površina šume i šumskih zemljišta gdje se nalazila trasa ove pruge su: Srez Kladanjski 71.500 ha, Tuzlanski 162.00 ha, Vlasenički 117.500 ha i Žepački 63.400 ha. Također, 1899. godine je potpisan ugovor sa mađarskom firmom Gregersen i sinovi iz Budimpešte ( Gregersenova šumska industrija a.d.) o petnaestogodišnjo eksploataciji 19.300 ha šuma u šumskom području Gostović. Firma je do 1904. godine izgradila mrežu šumskih željezničkih pruga (0,76 m) u ukupnoj dužini od 57 km od čega 37 km pruga na lokomotivski pogon. Do kraja 1918. godine izgradila je ukupno 70 km pruge od toga 54 km pruge za lokomotivsku vuču, 12 km na gravitaciju i 4 km utovarnih kolosijeka. Firma je imala u Zavidovićima pilansko postrojenje sa 8 instalisanih gatera.

Kasnije su izgrađeni (od glavnog kolosijeka) krakovi – odvojci u pravcu Drinskog bazena. Ti razgranati krakovi – odvojci građeni su u različito vrijeme radi eksploatacije pojedinih šumskih revira i dosta ih uopšte nisu imali lokomotivsku vuču već se koristila gravitacija, koturače i konjska/volovska zaprega. Od 1900. – 1918. godine izgrađeno je 158 km sporednih (krilnih) šumskih pruga, oko 1000 metara žicne željeznice na motorni pogon, 11,5 km suvih riža i 32 km šumskih vlaka. Ovim novosagrađenim krakovima vršila se eksploatacija velikih šumskih površina Mukata, Debelog Brda, Kuštravice, Studene Gore, Žepe i Devetaka. Treba spomenuti da posebnim ugovorom 1911. godine (licitacija – pismena ponuda) u šumskom području Visočnik (srez vlasenički) na petogodišnju eksploataciju šume dobila firma Banheyer Josef i sin iz Vukovara gdje su na tom ugovornom području izgradili 1,8 km šumske željezničke gravitacione pruge (koturače) i 1,5 km šumske ceste, a u mjestu Han-Kram podigli parnu pilanu sa 2 gatera.                                                                                                                                                              7Kompanije koje su održavale i koristile ovu trasu sa krakovima – odvojcima su: Firma Šumske željeznice Eisler & Ortlieb (Waldbahnen der Firma Eissler & Ortlieb) od 1901. do 1918., Firma Bosanska šumska industrija Eisler & Ortlieb/Zavidovići (Bosnische Forstindustrie Eissler & Ortlieb/Zavidovići) od 1918 do 1934., Državna šumska željeznica Zavidovići – Olovo – Kusače (DŠŽ-ZOK) od 1934. do 1949., a od 1949. do njenog ukidanja bila je pod gazdinstvom PDI Krivaja. Od 1900. – do 1914. godine, firma Eissler & Ortlieb imala je na raspolaganju vozni park od 16 lokomotiva ukupne jačine 1.600 KS i 564 dvoosovinska truck-vagona gdje je bilo uposleno oko 500 radnika i namještenika sa dnevnom dopremom oko 1.200 kubnih metara drveta.                                                                                                                                                             Na kraju treba spomenuti znak sopstvenosti tj. imena i serije parnih lokomotiva koje su vjerno vozile ovom trasom sedamdeset godina, a to su: „Krivaja“, „Trstionica“, „Kusače“ (monument u Zavidovićima), „Rujnica“, „Breda“, „Bosna“ (monument u Rajlovcu), „Bioščica“, „Han Pjesak“, „Olovo“, „Bimba“,“ Drina“, „Žeravica“, “Vera”, 1. maj…JDŽ/JŽ 13-62/63/64 i 94; 7757; 5840, UNRRA itd.

8

 

 

 

 

 

Pozivamo Vas da pregledate galeriju fotografija i skeniranih istorijskih dokumenata koji nude obilje informacija o građenju pruge iz 1901. godine te podijelite sa nama ushićenje kojim odišemo prilikom rada na ovako vrijednim istorijskim projektima.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ​​ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Uzdužni profil pruge Sarajevo – Ploče, 1962. god.

1Objavljujemo uzdužni profil pruge normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče. Također, u prilogu unosimo i situacioni plan pruge sve iz arhivske građe ovog portala u izdanju ZJŽ, Zavod za studije projektovanje i nadzor građenja pod naslovom „Rekonstrukcija željezničke pruge Sarajevo – Ploče“, Beograd 1962. godine. Uzdužni profil pruge prikazuje uspone i padove, kote nivelete, pojedinačna odstojanja i stacionaže. Skice situacionog plana buduće pruge normalnog kolosijeka (rekonstrukcija uzanog kolosijeka) su mapirani.

2Iz istorije:
Iz priloženih skica uzdužnog profila pruga Sarajevo – Ploče duga je od km 0+000 do km 194+631. Radi usporedbe uzana pruga od Sarajeva do Metkovića (1891.Fr) bila je duga 177 km +64, a od Metkovića do Ploča (1942.Fr) 21 km +800 što je ukupno 199 km +440. Uzana pruga od Metkovića do Sarajeva građena je etapno: Metković – Mostar u javnom saobraćaju od 14. maja 1885. god; Mostar – Ostrožac od 22. avgusta 1888. god; Ostrožac – Konjic od 10. novembra 1889. godine i Konjic – Sarajevo od 1. avgusta 1891. godine. Trasa uzane pruge Sarajevo – Ploče definitivno se ukida danom puštanja u javni saobraćaj pruge normalnog kolosijeka na cijeloj trasi tj. 26. novembra 1966. godine.

3Od godine 1964. uporedo sa građevinskim radovima gornjeg stroja pruge, otpočinje ugradnja telefonije, signalizacije i stubova za kontaktnu mrežu tako da je ova dionica elektrificirana i puštena u saobraćaj 30. maja 1969. godine.

 

 

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ​​ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

 

Tehnički podaci za prugu normalnog kolosijeka Vinkovci – Brčko, 1961. godine

1Objavljujemo tehničku knjižicu za prugu normalnog kolosijeka (uzdužni profil) Vinkovci – Brčko u realizaciji Direkcije željeznica Zagreb, Službe za održavanje pruga, stanje na dan 1.1.1961. godine, sa ovjerom Vojne delegacije pri Direkciji Željeznica Zagreb.
Inače ova trasa pruge povezuje dvije regije Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ovdje možete pogledati administrativnu podjelu održavanja, nadziranja i čuvanja (zgrada i mostova). Isto tako postoji šema stanica, mjesta križanja pruga uzanog i normalnog kolosijeka, tipovi šina, tip skretnica, skice mostova, podaci o usponu/nagibu i krivinama pruge.

 

 

Šeme stanica normalne pruge Vinkovci – Brčko su: Stanica Vinkovci, Stanica Vrapčana, Stanica Privlaka, Stanica Otok, Stanica Spačva, Stanica Vrbanja, Postaja Drenovci, Stanica Gunja i Stanica Brčko.

2Iz istorije:
Trasa pruge normalnog kolosijeka Vinkovci – Brčko duga je 52 km + 494. Pruga Vinkovci do rijeke Save puštena je u saobraćaj 29.10.1886.godine, da bi gradnjom željezničkog mosta preko Save 1894. zvanično uspostavljen željeznički saobraćaj na cijeloj dionici. Direktnu željezničku vezu sa tuzlanskim privrednim bazenom, a time i za južni koridor (Vrpolje – Doboj – Sarajevo – Ploče) ostvarena je izgradnjom pruge Brčko – Banovići 1946. godine.

3Pošto ova trasa pruge povezuje dvije regije, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, po stacionaži od Vinkovaca do kilometra 50+872 (Stanica Gunja) pripada Hrvatskoj, zatim slijedi željeznički most dug 646 dužnih metara i stanica Brčko koji pripada BiH. Stanica Brčko, željezničkim razgraničenjem, pripada Željeznici Republike Srpske i u svojoj nadležnosti ima 6 kilometara pruge, dok je dalje pruga pod ingerencijom Željeznice Federacije BiH. Radna jedinica za vuču vozova Brčko, sastavni je dio sekcije za vuču vozova Doboj, a obezbjeđuje je osoblje za vučna vozila za rad manevre na području Brčkog i vožnju vozova na relaciji Doboj -Brčko.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ​​ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.