Arhive kategorije: Šeme stanica normalnog kolosijeka

Šeme stanica normalne pruge Vrpolje – Sarajevo, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Vrpolje – Sarajevo su: Kopanica Beravci, Sikirevci, Slav. Šamac, Šamac, Bos, Šamac, Bos. Miloševac, Modrića, Vranjak, (Koprivna Donja – nema šeme), Koprivna Gornja, (Kožuhe – nema šeme), Osječani, Grapska, Klisura, Doboj, Ševarlije, (Trbuk – nema šeme), Rječice, Maglaj, (Fojnica – nema šeme), Bradići, Dolina, Zavidovići, Vinište, Žepče, Želeča, Begov Han, (Bistričak – nema šeme), Nemila, (Vranduk – nema šeme), Jelina, (Vraca – nema šeme), Zenica Teretna, Zenica Nova, Drivuša, Lašva, (Gora – nema šeme), Modrinje, Kakanj, Čatići, Dobrinje, (Porječani – nema šeme), Visoko, (Lješevo – nema šeme), Podlugovi, Ilijaš, (Vogošća – nema šeme), Semizovac (Reljevo – nema šeme), Rajlovac, Alipašin Most i Sarajevo.

Iz istorije:
Trasa pruge normalnog kolosijeka Vrpolje – Sarajevo građena je u sklopu Omladinske pruge Šamac – Sarajevo i u javni saobraćaj puštena je 15. novembra 1947. godine u dužini od 257+100 km. Pruga je elektrificirana 1971. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Podlugovi – Vareš – Droškovac, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Podlugovi – Vareš – Droškovac su: Podlugovi, Potkraj, Breza, Dabravina, Stavnja, Vareš i Droškovac.

Iz istorije:

Pruga Podlugovi – Vareš izgrađena je u širini uzanog kolosijeka 0,76 m i puštena u saobraćaj 7. novembra 1895. godine, dužine 24+388 km, i bila u funkciji sve do 1953. godine. Godine 1951. započinje gradnja (rekonstrukcija) pruge normalnog kolosijeka 1,435 m sa malim izmjenama od stanice Podlugovi do Vareša i dalje prema Droškovcu. Dužina novosagređene pruge, mjereći od stanice Podlugovi do zadnje skretnice u Droškovcu, je 23+885 km. Puštanjem u redovan saobraćaj pruge normalnog kolosijeka 28. marta 1953. godine je i datum definitivnog ukidanja uzane pruge.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Modriča – Gradačac, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Modriča – Gradačac su: Modriča, Mišići stajalište – nema dokumentacije, Ledenica stajalište – nema dokumentacije i Gradačac.

Iz istorije:

Trasa pruge normalnog kolosijeka Modriča – Gradačac duga je 14+ 495 km i puštena je u saobraćaj 27. aprila 1951. godine. Pruga se gradila radnom akcijom po ugledu na gradnju pruge Brčko-Banovići. Sa radovima se otpočelo 03.05.1950. godine, i trajali su oko godinu dana da bi u novosagrađenu željezničku stanicu stigao prvi voz iz pravca Modriče 27. aprila 1951. godine.

Krajem 80-tih pruga za prevoz putnika polako gubi (osim teretnog) na značaju tako da se od novog reda vožnje vozova za 1986./87. i dalje nije planiran putnički saobraćaj već po „potrebi“ onda kada je narodna proslava ili manifestacija od značaja za regiju Gradačca. Od devedesetdruge godine prugom ne saobraćaju vozovi. „Prostorni plan Općine Gradačac 2008. – 2028“., u naslovu „Željeznički saobraćaj“ stoji: Eventualna revitalizacija bivše željezničke pruge Gradačac – Modriča je upitna sa ekonomskog aspekta… da u predloženom osnovnom konceptu razvoja željezničkog prometa Prostorne osnove Prostornog plana FBiH nije predviđena mogućnost revitalizacije željezničke pruge Gradačac – Modriča“.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalnog kolosijeka pruge Doboj Novi – Tuzla, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Doboj Novi – Tuzla su: Doboj Novi, Klisura, Bosansko Suho Polje, Karanovac Novi, Sočkovac, Bosansko Petrovo Selo, Duboštica (ind. kolosijek Vojni), Lukavac Novi (ind. kolosijek Rudnik Puračić), Bosanska Poljana, Ogranak blok 3 nedostaje šema, Kreka Nova ( Solarski kolosijek, Separacija Kreka) i Tuzla. 

Iz istorije:
Pruga, uzanog kolosijeka 0,76 m, Doboj – Tuzla – Simin Han u dužini od 66.7 km puštena je u saobraćaj 29.04.1886. godine. Radovi na izgradnji pruge normalnog kolosijeka 1,435 m  započeti su krajem 1947. i završeni puštanjem u javni saobraćaj 28. marta 1951. godine. Putnički saobraćaj Tuzla – Simin Han ukinut je tokom 1945. godine. Međutim postojala je dionica uzanog kolosijeka od Kreka – Upletaj Kanara – Tuzla – Slavinovići – Simin Han u statusu industrijske pruge. Imamo podatak da je na ovoj liniji bio uvršten i putnički saobraćaj sve do maja 1954. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Brčko Novo – Banovići, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Brčko Novo – Banovići su: Brčko Novo (i Brčko), Bukovac, Mali Bukvik, Bukvik, Bosanska Bijela, Špionica, Srebrnik, Duboki Potok, Tinja, Mramor, Bosanska Poljana (veza za Kreku i Tuzlu, Doboju i ind. kolosijek za Bistarac), slijedi stajalište Kiseljak za koji nema šeme, Ljubače (ind. kolosijek za Mlin), Živinice (ind. kolosijek za pilanu), Donja Višća i Banovići.


Iz istorije:
Trasa pruge normalnog kolosijeka Vinkovci – Brčko duga je 52 km + 494. Pruga Vinkovci do rijeke Save puštena je u saobraćaj 29.10.1886.godine, da bi gradnjom željezničkog mosta preko Save 1894. zvanično uspostavljen željeznički saobraćaj na cijeloj dionici. Direktnu željezničku vezu sa tuzlanskim privrednim bazenom, a time i za južni koridor (Vrpolje – Doboj – Sarajevo – Ploče) ostvarena je izgradnjom pruge Brčko – Banovići 1946. godine. Izgradnja pruge trajala je 190 dana tj. od 1. maja 1946. godine do 7. novembra iste godine.
Dužina pruge od Stanice Gunja (od ovog mjesta je i otpočela izgradnja pruge) do Bosanske Poljane duga je 65+909 km, a od Bosanske Poljane do Banovića duga je 22+684 km što je ukupno 88,593 km.
Pošto ova trasa pruge povezuje dvije regije, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, po stacionaži od Vinkovaca do kilometra 50+872 (Stanica Gunja) pripada Hrvatskoj, zatim slijedi željeznički most dug 646 dužnih metara i stanica Brčko koji pripada BiH. Stanica Brčko, željezničkim razgraničenjem, pripada Željeznici Republike Srpske i u svojoj nadležnosti ima 6 kilometara pruge, dok je dalje pruga pod ingerencijom Željeznice Federacije BiH. Radna jedinica za vuču vozova Brčko, sastavni je dio sekcije za vuču vozova Doboj, a obezbjeđuje je osoblje za vučna vozila za rad manevre na području Brčkog i vožnju vozova na relaciji Doboj -Brčko.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.