Tehnički podaci za prugu Vrpolje – Sarajevo, 1969. god.

1Objavljujemo tehničke podatke (uzdužni profil) normalnog kolosijeka 1435 mm pruge Vrpolje – Sarajevo u realizaciji ŽTP-a Sarajevo, stanje na dan 01.01.1969. godine. Ovdje možete pogledati administrativnu podjelu održavanja (Sekcija ZOP-a), šeme stanica, industrijski kolosijeci, kolosijeci uzane pruge 760 mm, tipovi ugrađenih šina, tip skretnica, skice mostova, tunela, nadvožnjaka, podaci o usponu/nagibu i krivinama pruge.

 

 

 

2Prikazane šeme stanica pruge Vrpolje – Sarajevo su: Stanica Kopanica Beravci, Stanica Slavonski Šamac, Stanica Bosanski Šamac (Šamac), Stanica Bosanski Miloševac, Stanica Modrića, Stanica Vranjak, Stanica Koprivna Gornja, Stanica Osječani, Stanica – rasputnica Grapska (Srpska Kostajnica), Stanica Doboj, Stanica Ševarlije, Stanica Riječica (od 26. nov. 1978. u statusu stajališta), Stanica Maglaj, Stanica Bradići (od 26. nov. 1978. u statusu stajališta), Stanica Dolina (od 26. nov. 1978. u statusu stajališta), Stanica Zavidovići sa prikazom normalnog i uzanog kolosijeka, Stanica Vinište (od 26. nov. 1978. u statusu stajališta), Stanica Žepče, Stanica Želeće (od 26. nov. 1978. u statusu stajališta), Stanica Begov Han sa industrijskim kolosijekom 760 mm dužine 9 km (od 26. nov. 1978. u statusu stajališta) i Stanica Nemila.

3Poštovani posjetitelji, za sada, nedostaju podaci uzdužnog profila pruge od Nemile do Sarajeva. Čim istu građu pronađemo biće unesena pod ovu temu. Kao pomoć, možete pogledati raniju temu iz našeg arhiva pod naslovom „Tehnička dokumentacija za prugu 0,76 m Sarajevo – Zenica iz 1956. god.“ ili na link; http://vremeplov.ba/?p=7423
Hvala na razumjevanju.

Iz istorije:
Pruga normalnog kolosijeka Vrpolje – Sarajevo duga je 257 km i njena eksploatacija počinje krajem 1947., odnosno puštanjem u javni saobraćaj Omladinske pruge Šamac – Sarajevo 17. novembra 1947. godine. Izgradnjom ove pruge postupno su se ukidale uskotračne pruge i to po dionicama: Doboj Novi – Zenica Nova ( 1879. Fr) 17. novembra 1947. godine, Doboj Novi (Doboj – Usora 1879. Fr) – Teslić i Doboj Novi – Derventa ( 1879. Fr) 1. maja 1968. godine, Derventa – Bosanski Brod ( 1879. Fr) 1. juna 1969. godine, Zavidovići – Olovo (1902. Fr) 1. juna 1970. godine, Zenica – Lašva (1882. Fr) 1. juna 1975. godine i Lašva – Sarajevo (1882.Fr) novembra 1966. godine.
430. jula 1971. godine, remontom i modernizacijom, tada ove, jednokolosiječne pruge, izvršena je elektrifikacija i svečano puštena u saobraćaj na cijeloj dionici. Od 1. aprila do 26. novembra 1978. godine, uz pomoć Saveznih ( bivše SFRJ) omladinskih radnih brigada, izgrađen je drugi kolosijek na dionici Zenica – Doboj (Jelina – Grapsaka/Srpska Kostajnica) i uporedo se i elektrificirala tako da ova dionica dobiva status dvokolosiječne pruge.

Prugu Vrpolje (Strizivojna-Vrpolje) – Sarajevo od 1995. godine koriste i održavaju tri željeznička operatora. Hrvatskim željeznicama pripada rastojanje od stanice Strizivojna-Vrpolje do državne granice sa BiH, odnosno u pojasu područja željezničke stanice Slavonski Šamac u dužini od 22+528 km. Stacionažom od 22+528 (državna granica u pojasu područja željezničke stanice Šamac) do entitetske granice (razgraničenje po Dejtonskim ugovorom) 103+500 (mjesto Riječica) koristi i održava operator Željeznice Republike Srpske i od stacionaže 103+500 do stanice Sarajevo pripada Željeznicama Federacije BiH.

5Za ljubitelje željeznice, i oni koji se naučno bave istorijom željeznice u BiH, preporučujemo pažljiviji pristup u proučavanja dokumenta čvorišta Doboj, Zavidovića sa pretovarnom stanicom uzanog kolosijeka 760 mm, Begov Han sa industrijskim uzanim kolosijekom te stanice Riječica, Bradići, Dolina, Vinište, Želeće i Begov Han koji su izgubili rang željezničkih stanica ugradnjom drugog kolosijeka i danas su prolazne stanice u rangu stajališta u lokalnom putničkom saobraćaju.

Također, preporučujemo da posjetite galeriju fotografija nastalih u vremenu 1969./71. godine koje živo oslikavaju prošlo vrijeme ove željezničke dionice, a iste možete pregledati u članku „Elektrifikacija željezničkih pruga u BiH“, link http://vremeplov.ba/?p=9801

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ​​ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.