Predstavljamo knjižicu broj 241, Jugoslavenske željeznice, GDJŽ br. 3668/54, u naslovu: „Privremeni popis putničkih i službenih kola za putničke i teretne vlakove normalnog kolosijeka i kolosijeka 1,00, 0,75, 0,76 i 0,60 m“ s važnošću od 15. veljače 1955. godine.
Ovom prilikom, zbog obimnog materijala, prikazujemo samo popis putničkih i službenih vozila za putničke vlakove koji su saobraćali na prugama s užim kolosijekom od 1,00, 0,75, 0,76 i 0,60 m. U vrijeme izdavanja ove knjižice, uži kolosijek je još bio aktivni sudionik u prijevozu putnika na području tadašnje Jugoslavije. U vezi s normalnim kolosijekom od 1.435 m, za zainteresirane čitatelje, u foto galeriji prikazujemo podatke o ukupnom broju putničkih vozila koja su saobraćala na prugama JŽ-a. Također, pomoću tablica možete vidjeti podatke o vrstama vozila, serijama, broju osovina, sjedištima, osvjetljenju, grijanju, kočenju i ostale podatke.
U ovom se primjerku možete pronaći podatke o broju, oznakama-serijama, tipu, vlasništvu i namjeni salonskih, motornih i inspekcijskih kola normalnog i salonskog kolosijeka na svim prugama Željeznica Hrvatske.
Iz sadržaja, inventarsko stanje za:
- ŽTP Beograd
Putnički vagoni vezani uz uski kolosijek od 0,76 m (160 vagona), te stanje vagona za pruge DŽ Požarevac – Petrovac – Ladne vode (13 vagona) i Bijeljina – Bos. Mezgraja – Ugljevik (8 vagona) širine kolosijeka 0,76 m, i pruga Kačanik – Vrbeštica (5 vagona) širine 0,60 m. Stanje službenih vagona za sve širine kolosijeka ukupno iznosi 74 vagona.
- ŽTP Zagreb
Putnički vagoni na uskom kolosijeku širine 0,76 m za pruge DŽ Split – Sinj (25 putničkih i 4 službena vagon) i Podravska pruga (33 putnička i 14 službenih vagon) širine kolosijeka 1,00 m.
- ŽTP Ljubljana
Putničke vagone na uskom kolosijeku od 0,76 m za prugu DŽ Poljčane – Zreče (8 putničkih i 2 službena vagona).
- ŽTP Sarajevo
Putnička kola vezanog uzanog kolosijeka 0,76 m (287 kola), i stanje kola za prugu DŽ Bar – Virpazar (4 kola) širine kolosijeka 0,75 m i pruga Donja Plavnica – Titograd (9 kola) širine kolosijeka 0,60 m. Stanje službenih kola za sve širine kolosijeka je ukupno 145 kola.
- ŽTP Novi Sad
Putnička kola uzanog kolosijeka 0,76 m za prugu DŽ Zrenjanin – Radojevo (14 putničkih i četiri službena kola) i
- ŽTP Skopje
Putnička kola uzanog kolosijeka od 0,60 m za prugu DŽ Gostivar – Ohrid – Struga – Podmole (32 putnička i 17 službenih kola).
Inventarno stanje kola 1955. godine
Dozvolite nam da unesemo neke interesantne podatke. ŽTP Sarajevo je do 1955. godine na stanju imao ukupno 300 putničkih kola uzanog kolosijeka (0,75, 0,76 i 0,60 m), od toga 72 kola sa čeličnim skeletom, dok su ostala kola čelična postolja sa drvenim skeletom; dok su svi ostali ŽTP-i ukupno imali 298 putničkih kola uzanog kolosijeka (1,00, 0,76 i 0,60 m). Rezultat stanja putničkih kola ŽTP Sarajevo bio je preko 50% od ukupnog broja svih kola na području Jugoslovenskih željeznica.
Što se tiče putničkih kola širine kolosijeka 1.435 m, na području svih pruga JŽ-a saobraćalo je 2.721 dvosupornih (sa čeličnim skeletom 483) i 519 četveroosovinskih (333 sa čeličnim skeletom) kola, od toga ŽTP Sarajevo u vlasništvu je imao 242 dvosuporna (30 komada sa čeličnim skeletom) i 72 četveroosovinska (41 komad sa čeličnim skeletom) kola. Rezultat stanja putničkih kola ŽTP Sarajevo činilo je oko 9,8% od ukupnog broja svih kola na području Jugoslovenskih željeznica. Uz ovaj broj, na području JŽ-a, treba dodati plus 500 „teretnih kola“ za prijevoz putnika. Što se tiče motornih kola – garnitura, ŽTP Sarajevo nije imao na stanju kolosijeka širine 1,435 m (Beograd 5, Zagreb 4 i Ljubljana 10 komada), ali su saobraćale 6 (šest) motornih garnitura serije 801 (ex. 448) širine kolosijeka 0,76 m.
Broj i klasifikacija sjedišta u putničkim kolima
Zanimljivo je navesti ukupan broj sjedišta u putničkim kolima širine kolosijeka 1.435 m, i to: Prvog razreda 1.408, drugog razreda 22.325 i trećeg razreda 149.186 sjedišta, od toga ŽTP Sarajevo prvog razreda 97, drugog 2.870 i trećeg razreda 13.771 sjedišta. Vrijedno je istaknuti da je 5.772 sjedišta trećeg razreda bilo presvučeno „mekanim sjedištima“ od ukupno 149.186. ŽTP Sarajevo nije imao nijedno „mekano sjedište“ u trećem razredu. Pod mekanim sjedištem podrazumijeva se spužva na drvenoj podlozi – klupi presvučena umjetnom kožom-skajem s drvenim naslonom za leđa. Drugi razred podloga je ista kao u trećem razredu, uz mekano naslonsko za leđa. U prvom razredu posebna sjedišta (fotelje) s ugrađenim čeličnim federima, spužvom presvučena plišom, s naslonom za ruke, mekanim naslonom za leđa i naslonom za glavu.
Također, ŽTP Sarajevo, broj sjedišta na prugama uzanog kolosijeka imao je: Prvog razreda 204, drugog 1.502 i trećeg razreda 7.299 sjedišta. Ukupno za ŽTP Sarajevo, uključujući normalni i uzani kolosijek, bilo je 25.743 sjedišta, što bi značilo da bi se tijekom cijele godine bez stajaćih mjesta moglo prevesti otprilike 9 milijuna i četiri stotine tisuća putnika.
Brojno stanje putničkih kola, posebno opremljenih za prijevoz skijaša, kolosijeka 1,435 m, bilo je ukupno 5 (pet) komada, a sva su bila u vlasništvu ŽTP Ljubljana.
Broj i način grijanja putničkih kola
Od ukupno 3.240 putničkih kola kolosijeka duljine 1.435 m, samo je 28 (dvadeset osam) kola imalo električno grijanje naponom od 1500 i 3000 volt. Kola s električnim grijanjem općenito su sudjelovala u međunarodnom prometu. Sva ostala kola imala su parno grijanje niskog ili visokog pritiska. ŽTP Sarajevo nije raspolagalo kolima s električnim grijanjem, već su kola imala parno grijanje. Što se tiče kola uzanog kolosijeka, većina kola imala je parno grijanje, ostala su imala instalirane peći (tzv. furune ili „Kraljice“ peći) na čvrsto gorivo, dok je manji dio bio bez grijanja (na pruzi Bar – Virpazar, Plavnica – Titograd i Kačanik – Vrbeštica).
Broj i način osvjetljenja putničkih kola
Od ukupno 3.240 putničkih kola širokog kolosijeka, 1013 kola imalo je električno osvjetljenje, dok su svi ostali koristili plinsko osvjetljenje. Što se tiče uzanog kolosijeka od ukupno 598 kola na području JŽ-a, 446 kola imalo je električno osvjetljenje, trinaest kola sa plinskim osvjetljenjem i 32 kola osvjetljenje na ulje (kola na pruzi Gostivar – Ohrid – Struga – Podmole). Za preostalih 107 kola način osvjetljenja nije bio utvrđen.
Inventarsko stanje salonskih kola
U vezi sa saobraćajem salonskih kola po prugama širine kolosijeka 1.435 m, ŽTP Beograd u svom vlasništvu imao je jedno dizel motorno vozilo M-03 (bez oznake RIC) i četvero 4-osovinskih RIC kola s jednom kabinom s „singl“ ležajem plus tri kabine s tri ležaja i salonski odjeljak. Sva kola korištena su za potrebe Saveznog izvršnog vijeća, Izvršnog vijeća NR Srbije i rukovodstva GDJŽ. ŽTP Zagreb imao je dvoja RIC 4-osovinska salonska kola s salonskim odjeljkom i dvije kabine s „duble“ ležajevima te tri kabine s tri ležaja za potrebe NR Hrvatske. ŽTP Ljubljana imao je jedno RIC 4-osovinsko salonsko vozilo s salonskim odjeljkom i četiri kabine s četiri ležaja za potrebe NR Slovenije. ŽTP Skopje imao je jedno salonsko vozilo (bez oznake RIC) s salonskim odjeljkom i jednom kabinom s „singl“ ležajem plus dvije kabine s dva ležaja za potrebe Izvršnog vijeća NR Makedonije. Također, ŽTP Skopje posjedovao je jedno salonsko 4-osovinsko vozilo širine kolosijeka 0,60 m (pruga Gostivar – Ohrid – Struga – Podmole) s salonskim odjeljkom i bez kabina za ležanje, za potrebe Direkcije ŽTP Skopje. ŽTP Sarajevo, s kolosijekom širine 1.435 m, imao je jedno RIC 4-osovinsko dizel vozilo (M-05) s salonskim odjeljkom, jednom kabinom s „singl“ ležajem plus dvije kabine s dva ležaja i jedno RIC 4-osovinsko salonsko vozilo s salonskim odjeljkom, jednom kabinom s „singl“ ležajem plus tri kabine s tri ležaja za potrebe Izvršnog vijeća NR BiH. Također, u sastavu ŽTP Sarajevo bilo je troje salonskih kola širine kolosijeka 0,76 m s salonskim odjeljcima i po dvije kabine s „dubl“ ležajevima. Dva vozila služila su rukovodstvu ŽTP Sarajevo, dok je jedno bilo za potrebe Narodne skupštine NR Crne Gore.
Potraga i sudbina salonskih kola uzanog kolosijeka
Za jednim salonskim kolima br. 109 izdat je nalog „Potraga“ svim vanjskim jedinicama i jedinicama za opravku kola. Pretpostavlja se da su „posuđena“ ŽTP-u Zagreb ili Ljubljani za potrebe izgradnje i saobraćaja Pionirskih željeznica (1948./52.) u kojima je „nemilosrdno“ uništen enterijer i postavljene drvene klupe za sjedenje. Pored ovih traženih kola, nekolicina salonskih kola uzanog kolosijeka, vlasništva direkcije Sarajevo, doživjelo je sudbinu „nemilosrdnog“ uništenja enterijera i angažirana za potrebe željezničkog saobraćaja Pionirskih željeznica. Poslije ukidanja ovih željeznica, mnoga „posuđena“ kola nisu vraćena u domicil te postoji vjerovatnoća da su kasirana i istopljena kod obližnjih željezara. Sva salonska kola, vlasništva Državnih/Zemaljskih željeznica BiH, činila su jednu Dvorsku kompoziciju u kojima su se vozili carevi, kraljevi, princeze, nadvojvode i vojvode bečkog dvora te Kraljevskog doma porodice Karađorđević.
Stanje inspekcijskih kola
Što se tiče inspekcijskih kola, po prugama širine kolosijeka 1.435 m, ŽTP Beograd imao je jedno 4-osovinsko kola sa salonskim odjeljkom i jednom kabinom sa „duble“ ležajem. ŽTP Ljubljana jedna kola sa salonskim odjeljkom, dvije kabine sa „singl“ ležajem i jednom kabinom sa četiri ležaja. ŽTP Zagreb jedno dvoosovinsko kola sa salonskim odjeljkom, jedna kabina sa tri i jedna kabina sa četiri ležaja. ŽTP Sarajevo jedno 4-osovinsko kola sa salonskim odjeljkom te četiri kabine sa „singl“ i jednu kabinu sa dva ležaja. Nijedna kola nisu imala oznaku RIC i služila su za potrebe upravnih tijela DŽ pomenutih ŽTP-a.
Inventarsko stanje motornih kola
Inventarsko stanje motornim vozila širine kolosijeka 1.435 m slijedi: ŽTP Beograd pet dizel motora od toga dvoja 4-osovinska za prijevoz putnika i troja 2-osovinska za sanitetska ispitivanja. ŽTP Zagreb četiri dizel motora od toga jedna 2-osovinska i tri 3-osovinska kola. ŽTP Ljubljana deset motora, od toga troja elektromotorna, a ostali na dizel vući i sva su bila 4-osovinska. ŽTP Sarajevo, u svom vlasništvu, imao je šest BC dizel motora, 4-osovinska kola širine kolosijeka 0,76 m. Navodimo i serije ovih dizel motora, stare oznake: 448/100-101 prikolica 106; 448/104-105 prikolica 102; 448/106/110 prikolica 104; 448/108-113 prikolica 105; 448/103-111 prikolica 103 i 448/109-112 prikolica 100. Kasnije je izvršena nova numeracija i umjesto serije 448, nova oznaka bila je 801. Nemamo podataka o brojevima podserija.
Prosječna starost putničkih kola
Najinteresantniji podaci su o dobi putničkih i službenih kola svih širina uzanog kolosijeka na području JŽ-a. Od ukupno 826 putničkih i službenih kola, od toga: proizvedena od 1885. do 1899. godine 173 kola; od 1900. do 1918. godine 409 kola; od 1919. do 1945. godine 241 kola i poslije 1945. godine 3 kola. Prema tim podacima, starost kola uzanog kolosijeka na području JŽ-a do 1955. godine, proizvedenih u periodu Austro-Ugarske Monarhije, je 582 kola ili oko 71%, dok su za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije podijeljena na 241 kola ili oko 29% od ukupnog broja.
Podaci o starosti kola ŽTP Sarajevo proizvedenih u razdoblju Austrougarske Monarhije iznose 317 kola ili oko 71%, dok je tijekom Kraljevine SHS/Jugoslavije zabilježeno 127 kola ili približno 29% od ukupnog broja. Nakon 1945. godine, prema podacima iz ove knjižice, proizvodnja kola za potrebe ŽTP-a Sarajevo nije zabilježena.
Srodni tekstovi:
Dvorske i salonke kola BH zemaljske željeznice, link: https://vremeplov.ba/2025/?p=15241
Povijest i razvoj putničkog prijevoza na uskom kolosijeku u BiH, link: https://vremeplov.ba/2025/?p=17404
