Cijenjeni posjetitelji portala vremeplov.ba!
Ovom prilikom, isključivo, putem arhivskog dokumenta dajemo „konačan“ odgovor o opravdanosti ukidanja pruga širine 0,76 m u gradu Sarajevu, koje su imale uzane stanice Sarajevo, Alipašin Most i Bistrik. Usvajanje programa o modernizaciji JŽ, 1964. godine, uključivalo je i masovno ukidanje uzanih i nerentabilnih pruga na području cijele Jugoslavije. Tada, Željezničko transportno preduzeće Sarajevo osniva „Biro za studije i analize“, čiji je osnovni zadatak da analizom „studioznom“ pretrese temeljne elemente i pokazatelje nerentabilnosti ovog oblika saobraćaja, što će na kraju utjecati na razmatranje (njihovog) prijedloga za konačno ukidanje uzanog željezničkog kolosijeka u čvorištu Sarajeva.
Treba se podsjetiti da izgradnjom pruga normalnog kolosijeka Šamac – Sarajevo 1947. i normalizacijom pruge Sarajevo – Ploče 1966. godine stara željeznička stanica Sarajevo i stanica Alipašin Most, sa svom postojećom infrastrukturom, postaju usko grlo povezano s otpremom putnika, ekspresne i dnevne robe. Sve to iz razloga ukidanja uzakih pruga prema pravcima Mostar i Zenica, a kasnije i za Višegrad. Također, za niz uzakih industrijskih i manipulativnih kolosijeka predlaže se demontaža i postavljanje kolosijeka normalnog kolosijeka za potrebe većih „radnih organizacija“ koje gravitiraju u blizini željezničkog čvorišta kao što su: Energoinvest, RO Vaso Miskin Crni, Tvornica žice i eksera, Paromlin, Fabrika duhana i dr.
Čitajući tekst iz urađene analize pomenutog biroa možete primijetiti jednu „svijetlu tačku“. Naime, konstatovano je da stanica Bistrik posljednjih godina (tj. 1965./66. i 67. godine) pokazuje tendenciju porasta u broju otpremljenih putnika te ukupnog utovara i istovara denčane i kolske robe. Faktički, stanicu Bistrik ostavljaju u životu i predlažu da i dalje bude otvorena za putnički saobraćaj prema Višegradu. Jedini uslov je da se izgrade montažni objekti za potrebe putnika, prtljaga i ekspresne robe na novom lokalitetu (jer definitivno se ukidaju uzane stanice Sarajevo i Alipašin Most) i za najpovoljniju varijantu izabrana je lokacija na Čengić Vili. Isto tako, stanica Bistrik, sa tadašnjim robnim magacinom, nije mogla zadovoljiti predviđene potrebe u manipulaciji robe, pa se predlaže izgradnja novog montažnog robnog magacina. Kao što je poznato, stanica Bistrik (izgrađena i puštena u promet 1906.) prestala je sa radom polovinom 1978. godine.
Ukratko iz povijesti: Uža pruga Sarajevo – Ploče ukinuta je (etapno) 01.06.1967. godine, Zenica – Doboj 1. travnja 1968. godine, pruga Sarajevo – Lašva 26. svibnja 1969. godine, Lašva – Zenica 1. lipnja 1975. godine, Gabela – Dubrovnik 1. lipnja 1976. godine i Sarajevo (Čengić Vila) – Višegrad 1. tog kolovoza 1978. godine. Činjenično danom 1. kolovoza 1978. godine, kada je u stanicu Čengić Vila pristigao posljednji vlak iz stanice Višegrad, smatra se danom, mjesecem i godinom konačnog ukidanja željezničke uže pruge u BiH.
Na kraju, kako ne zaboraviti trud naših djedova i očeva koji su svojim znojem gradili i postavljali temelje ovih pruga, i svih onih koji su ih održavali i služili. Kako ne zahvaliti ekipama željezničara mnogih stanica prilikom primanja i otpreme vozova, na čelu s šefovima stanica, prodornom zvuku usne zviždaljke otpravnika vozova, kondukterima s gromkim glasom i povikom „Ulaz, molim!“ te mašinovođama koje u tom trenutku ispuštaju višak pare iz kotla i jasnim zvukom lokomotivske pištaljke najavljuju polazak voza. Da, od srca im veliko HVALA.
Poštovani posjetitelji, srdačno preporučujemo da pročitate ponuđeni arhivski dokument kako biste se na kratko vrijeme prisjetili ili (mlađi) nešto naučili o željezničkoj povijesti naše domovine.
Za pregled knjižice klikni na pdf dokument (12MB):
U prilogu pogledajte galeriju odabranih fotografija povezanih s člankom, kao dio bogate galerije “Pruga uzanog kolosijeka“
