Posjeta cara Franje Josipa I. Bosni i Hercegovini / 30. maj – 4. juni 1910.
U periodu između objavljivanja Bosanskog ustava u Sarajevu 20. februara i početka rada Sabora 15. juna 1910. godine, jedan događaj izazvao je izuzetnu pažnju. Tada je car Franjo Josip I posetio Bosnu i Hercegovinu. Ujutru, 30. maja, zasebnim vozom bosanskohercegovačkih željeznica iz Bosanskog Broda, car je krenuo na put prema Sarajevu. U 8 sati i 12 minuta stigao je u Doboj i tu se zadržao oko 20 minuta. U Zavidovićima se voz zadržavao samo tri minute i nastavio je vožnju do Zenice, gde je stigao u 11 sati i 48 minuta i zadržao se oko 20 minuta. U Visoko, carski voz je stigao u 13 sati i 50 minuta i zadržao se 10 minuta. U 15 sati, car je stigao na stanicu kod Fabrike duhana u Sarajevu, uz oglašavanje topova. Svečani ulazak cara u grad bio je savršeno završen. Sjajna pratnja u kočijama, zlatne uniforme mnogih visokih gospoda, impresivne figure gardista, elegantne uniforme dvorskih funkcionera, te predivni konji iz carske štale – sve je to ostavilo snažan utisak na prisutne.
31. maja je car posjetio vladinu palaču, glavne vjerske objekte svih konfesija u Sarajevu i gradski Vijećnicu. 1. juna se posjećuje Zemaljsku ždrepčanu, odakle se na konju uputio na vježbalište, gdje je izvršio smotru vojnih jedinica. 2. juna je car otišao preko Bentbaše i Moščanice na Pašino brdo, a kasnije preko Koševa vratio se u grad i odvezao do Konaka. Oko podneva, dvorskim vozom krenuo je prema Ilidži, a zatim na Vrelo Bosne. Narednog jutra, 3. juna, car je krenuo na putovanje u Mostar, kratko se zadržavajući u Konjicu i Jablanici. U Mostaru je stigao oko 12 sati, uz oglašavanje topova sa Huma. Što je bilo za čula u Mostaru, od najfinijih persijskih od svile do običnih narodnih tkanina, zastava, zelenila i slavoluka, Mostar je izgledao kao nikada do tada. Car se odmorio i ručao u hotelu Narenta, a zatim je sjeo u kočiju i krenuo kroz Mostar. Posjetio je Stari most, koji je bio prostrt čilimima, i potom se uputio prema izvoru Radobolje. Odatle se vratio na željezničku stanicu, gdje su se prisutni okupili na opraštanju. Oko 16 sati, uz oglašavanje topova, dvorski voz je krenuo nazad prema Beču preko Sarajeva, Doboja i Bosanskog Broda. U Beč je stigao narednog dana u 20 sati i 45 minuta.
Carski Franjo Josip I u svom telegramu, upućen zemaljskom poglavaru Marjanu Varešaninu, izražava svoja iskustva tokom boravka u Bosni i Hercegovini, gdje iskazuje zadovoljstvo u vjeri i privrženosti koje su ga svih ovih puteva susretale u ovoj prelijepoj Bosni. Sa zadovoljstvom konstatuje da je osjećaj odanosti za njegovu osobu i za Monarhiju duboko ukorijenjen u svim slojevima bosanskohercegovačkog društva.
15. juna 1910. godine, Bogdan Žerajić je izvršio atentat na zemaljskog poglavara Marjana Varešanina. I pored pet ispaljenih hitaca (šestim ubio sebe), general Varešanin je ostao nepovređen. Četiri godine kasnije, 28. juna 1914, Gavrilo Princip je izvršio atentat na prijestolonasljednika Franjju Ferdinanda. Bila je to varnica koja je zapalila svijet – bio je to put u Prvi svjetski rat.
