{"id":14640,"date":"2017-03-31T09:38:29","date_gmt":"2017-03-31T07:38:29","guid":{"rendered":"http:\/\/vremeplov.ba\/?p=14640"},"modified":"2025-05-18T14:36:06","modified_gmt":"2025-05-18T12:36:06","slug":"pruga-samac-sarajevo-prica-za-sva-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2017\/03\/31\/pruga-samac-sarajevo-prica-za-sva-vremena\/","title":{"rendered":"Pruga \u0160amac \u2013 Sarajevo – Pri\u010da za sva vremena"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U cilju izlaska iz zaostalosti zemlje i pove\u0107anja \u017eivotnog standarda petogodi\u0161njim planom (Jugoslavija od 1947 do 1951. godine) postavljeni su zadaci u industrijalizaciji i elektrifikaciji zemlje. Ovakvi zadaci tra\u017ee razvoj osnovnih industrija: rudarstva, crne metalurgije, te\u0161ke industrije i drugih grana industrije. Da bi se izvr\u0161ili dati zadaci do kraja prvog petogodi\u0161njeg plana treba\u0107e prevesti oko 4 miliona tona razne robe dolinom Bosne. Najva\u017eniji fabrikat u prevozu je roba proizvedena od \u010delika na bazi gvozdenih ruda, zatim uglja iz rudnika centralne Bosne i u razvoju gra\u0111evinske industrije u prevozu cementa, drvne gra\u0111e i drugo.<\/p>\n

Iz tih ekonomskih prou\u010davanja i realnosti proizi\u0161la je potreba gra\u0111enja pruge \u0160amac \u2013 Sarajevo i to pruge normalnog kolosijeka I reda. Izvedenim studijama i upore\u0111enjima koriste\u0107i elaborate trase od \u0160amca do Doboja ra\u0111en jo\u0161 1912. godine i od Doboja do Sarajeva do 1941. godine, tehni\u010dki stru\u010dnjaci uspjeli su za kratko vrijeme izraditi generalni elaborat, obilje\u017eiti cijelu trasu i bez smetnji izdati radni nalog izlaska radnih brigada na teren.<\/p>\n

\"\"<\/a>U proglasu Centralnog vije\u0107a Narodne omladine Jugoslavije stoji da \u0107e njeni \u010dlanovi u \u0161to kra\u0107em roku izvesti ove radove i to do polovine novembra 1947. godine iako je Planska komisija postavila rok da prugu treba predati u eksploataciju juna 1948. godine. Prvog aprila 1947. godine u prisustvu ministra saobra\u0107aja Todora Vujasinovi\u0107a koji je, ubacuju\u0107i prvi a\u0161ov zemlje u drvena kolica, sve\u010dano proglasio po\u010detak radova. Izgradnja 240 kilometara pruge trajala je ne\u0161to vi\u0161e od sedam mjeseci. Na izgradnji trase pruge i oko 110 gra\u0111evinskih objekata uz prugu radilo je 212.000 mladih, me\u0111u kojima je 5.860 brigadira iz 42 dr\u017eave svijeta. Brigadiri iz svih bratskih Republika su se periodi\u010dno smjenjivali i sa neskrivenim entuzijazmom u izgradnji socijalisti\u010dke domovine vjerovali da grade pravednije i naprednije, nau\u010dno zasnovano, socijalisti\u010dko dru\u0161tvo.<\/p>\n

\"\"<\/a>Danas, poslije sedamdeset godina, ono \u0161to su na\u0161i roditelji izgradili postoji i danas, koristi se i stoji kao spomenik idealima jedne mladosti. Kao \u0161to je neko rekao: \u201ePruga ne postoji zbog nas \u2013 mi postojimo zahvaljuju\u0107i njoj\u201c.<\/p>\n

Povodom obilje\u017eavanja 70. godi\u0161njice od po\u010detka radova na Omladinskoj pruzi \u0160amac \u2013 Sarajevo postavljamo kola\u017e fotografija i tekstova iz lista \u201eOslobo\u0111enje\u201c mjeseca aprila 1947. godine. Ova skromna izlo\u017eba predstavlja istorijsku ba\u0161tinu i govori o va\u017enoj pro\u0161losti Bosne i Hercegovine u naslovu \u201eObnova zaboravljenih vrijednosti\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107<\/p>\n\n

\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div><\/div>