{"id":15241,"date":"2017-11-22T14:34:02","date_gmt":"2017-11-22T13:34:02","guid":{"rendered":"http:\/\/vremeplov.ba\/?p=15241"},"modified":"2025-05-18T14:36:05","modified_gmt":"2025-05-18T12:36:05","slug":"dvorska-i-salonska-kola-bh-zemaljske-zeljeznice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2017\/11\/22\/dvorska-i-salonska-kola-bh-zemaljske-zeljeznice\/","title":{"rendered":"Dvorska i salonska kola BH zemaljske \u017eeljeznice"},"content":{"rendered":"

Dvorska i salonska kola BH zemaljske \u017eeljeznice, istorija<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Ovim \u010dlankom \u017eelimo ispri\u010dati kratku istoriju dvorske kompozicije u kome su se prvom polovinom 20 vijeka vozile carske i kraljevske porodice dolinom rijeke Bosne, kr\u0161evitim bregovima Hercegovine i veli\u010danstvenim kanjonom rijeke Neretve. Naime, u posjedu smo veoma rijetkog dokumenta u tvrdom povezu dimenzija 44×25 cm koji datira iz 1935.godine. Knjiga (katalog) nosi naziv \u201eDvorska i salonska kola\u201c i sastoji se od osamnaest tehni\u010dkih crte\u017ea ru\u010dno iscrtani od strane in\u017eenjera Radionice dr\u017eavnih \u017eeljeznica Sarajevo.<\/p>\n

Odgovor u kori\u0161tenju ove dvorske kompozicije zaklju\u010dujemo da su ih mogli koristiti austrougarski car Franjo Josip prilikom posjete Bosni i Hercegovini 1910.godine, nadvojvoda austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand 1914.godine i regent Kraljevine SHS (1918.-1921.) Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 posjetom u Sarajevu 1920.godine i kao kralj Kraljevine SHS u ponovnoj posjeti Sarajevu 1925.godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Posjeta austrougarskog cara Franje Josipa Bosni i Hercegovini <\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Povodom predstoje\u0107eg carevog putovanja 30. maja 1910.godine u Bosnu i Hercegovinu direkcija Bosanskohercegova\u010dke zemaljske \u017eeljeznice (BHStB) izvr\u0161ila je probnu vo\u017enju posebnih dvorskih  i salonskih kola naru\u010denih iz tvornice iz Graza. Ova \u010detveroosovinska kola, namijenjena za saobra\u0107aj uzanim prugama (0,76 m) bila su duga trinaest metara, sa automatskim ko\u010denjem i zra\u010dnim ko\u010dnicama te pomo\u0107nim ure\u0111ajem za ko\u010denje, kao i elektri\u010dnom rasvjetom. Dvorska kompozicija sastojala se od dvoja salonska (jedna su careva) i dvoja kola za svitu, zatim po jedna kola za ru\u010davanje, kuhinju, inspekciona, kola za gardu i kola za komornika. U redovnom sastavu dvorske kompozicije bila su uvr\u0161tavana troosovinska salonska kola, duga 9 metara i obi\u010dno su bili damski.
Unutra\u0161nje ure\u0111ivanje izvedeno je prema nacrtu in\u017eenjera Kubicka u stilu njema\u010dke kasne renesanse. Kola su ukupno imala od osam do trinaest prozora (zavisno o namjeni kola) postavljena u metalne okvire. Unutra\u0161nji zidovi bili su pokriveni zelenom a plafon bijelom svilom. Unutra\u0161nje ure\u0111enje napravljeno je od orahovog drveta a podovi od hrastovog parketa prekrivenih sa bosanskim \u0107ilimima izra\u0111enih od poznate sarajevske tkaonice \u0107ilima (\u201eZemaljska erarna tkaonica \u0107ilima Sarajevo\u201c). Spolja\u0161njost dvorskih i salonskih kola su imala zelenu boju na kojima se nalazila bosanska zemaljska zastava boje zlata. Pri samom ulazu u vagon u kome je smje\u0161ten car nalaze se dva predsoblja za a\u0111utanta sa jednim mjestom za spavanje i radnim stolom, a zatim prostorija \u2013 kabinet za cara u kojoj se nalazila sofa, radni stol, te jedna fotelja. Zatim slijedi ure\u0111ena spava\u0107a soba sa le\u017eajem, umivaonik, prostor za li\u010dnu poslugu i mali prostor za elektri\u010dne ure\u0111aje.    <\/p>\n

\"\"<\/a>Posebnim dvorskim vozom normalnog kolosijeka, 29. maja 1910. godine, car je krenuo iz Budimpe\u0161te da bi narednog dana, 30. maja, ujutro oko 5.00 sati, stupio na tlo Bosne i Hercegovine \u017eeljezni\u010dke stanice Bosanski Brod. Ina\u010de, stanica Bosanski Brod imala je dvije stanice, jedna za normalni a druga za uzani kolosijek. Oko 5.30 car se smjestio u zaseban voz bosanskohercegova\u010dkih zemaljskih \u017eeljeznica (BHSTB) i nastavio putovanje za Sarajevo. U 8.12 sati voz je stigao u Doboj (zadr\u017eavanje oko 20 minuta). U Zavidovi\u0107e pristi\u017ee u 9.59  (zadr\u017eavanje oko 3 minuta). U Zenicu dvorski voz dolazi u 11.48 i poslije polusatnog zadr\u017eavanja nastavlja putovanje prema Visokom gdje pristi\u017ee u 13.50 sati. Poslije desetominutnog zadr\u017eavanja nastavlja put prema Sarajevu. U Sarajevo dvorski voz dolazi u 15.00 sati.<\/p>\n

\"\"<\/a>Tokom ovog putovanja, kao kuriozitet, valja napomenuti da je na kraju dvorske kompozicije bio zakva\u010den jedan poluteretni vagon u kome se prevozila jedna krava i \u017eena iz Be\u010da. Naime, krava i \u017eena koju je muzla su pristigle posebnim vozom iz Be\u010da da bi na dan putovanja prema Sarajevu  bile u \u201eredovnom\u201c sastavu ovog voza. Ovo sve iz razloga \u0161to je caru Franji iz zdravstvenih razloga preporu\u010deno da pije mlijeko i to od te iste krave.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Prema protokolu, 3. juna, 1910. godine, pred paviljonom kod Fabrike duhana car je u\u0161ao u vagon  dvorskog voza i krenuo na putovanje u Mostar. U 9.00 sati voz pristi\u017ee u Konjic, u Jablanicu u 10.27, a u Mostar ta\u010dno u 12.00. Malo poslije 16.00 sati dvorska kompozicija polazi iz Mostara prema Be\u010du i u Bosanski Brod sti\u017ee sutradan u 7.30 sati. Po protokolu car Franjo iz Mostara trebao je krenuti oko 18.30 sati ali zbog velike vru\u0107ine u Mostaru odustalo se od nekih dijelova programa. Za tu priliku, predvidljivi gradona\u010delnik Mostara Mujaga Komadina, u organizaciji komiteta za do\u010dek cara triju konfesija, specijalno su organizirali dostavu leda sa vrha planine Vele\u017e kako bi kupei i salonska kola cara imali podno\u0161ljivu temperaturu. Iako je ovaj specijalni dvorski voz napravljen za uskotra\u010dni kolosijek nije mogao biti onako luksuzan i prostran kao carski voz na be\u010dkim \u017eeljeznicama ali zaklju\u010dujemo da je car u\u017eivao u krajolicima fascinantnog kanjona rijeke Neretve, proljetno olistanim bosanskim \u0161umama i obzorju u duga\u010dkoj vodoravnoj crti plavog neba i zelene Posavine ravne.<\/p>\n

\"\"<\/a>Na kraju treba napomenuti zna\u010daj i razlog careve posjete BiH. Iz istorijske perspektive name\u0107u se tri razloga. Prvi, u februaru 1910. godine donesen je Zemaljski statut za Bosnu i Hercegovinu, drugi, tokom boravka u Sarajevu car je potpisao reskript o naimenovanju saborskog predsjedni\u0161tva i tre\u0107e, 15. juna iste godine po\u010deo je sa radom prvi Bosanskohercegova\u010dki sabor kao prvo stvarno narodno predstavni\u0161tvo u istoriji Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Posjeta nadvojvode austrougarskog prestolonasljednika Franje Ferdinanda Bosni i Hercegovini<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Polovinom 1914. godine u Bosni su organizovani veliki ljetni manevri austrougarske vojske uzrokom posljedica balkanskih ratova 1912. i 1913. godine i bojazni da su ugro\u017eeni njeni interesi naro\u010dito na Jadranu jer je Srbija (osvajanjima udvostru\u010dila veli\u010dinu svojih teritorija) imala namjeru osvojiti i dio albanske obale.  Da bi scenario velikih ljetnih manevara austrougarske vojske bio na zna\u010daju be\u010dki dvor najavio je dolazak u inspekciju generalnog inspektora oru\u017eanih snaga Carevine nadvojvodu i nasljednika habsbur\u0161kog prijestolja Franju Ferdinanda. Najava dolaska nadvojvode, 6. aprila 1914. godine, tada\u0161nji dogradona\u010delnik Sarajeva Josip Vanca\u0161 zvani\u010dno je sa be\u010dkog dvora dobio ovla\u0161tenje da izvijesti Gradsko vije\u0107e da \u0107e 28. juna u posjetu Sarajevu doputovati nadvojvoda Ferdinand.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nadvojvoda Franjo Ferdinand je za Sarajevo krenuo iz Be\u010da 23. juna 1914. godine, posebnim vozom do Trsta, potom vojnim brodom, 25. juna, doplovio do u\u0161\u0107a Neretve i jahtom kojom je doplovio do Metkovi\u0107a (Mjesto Metkovi\u0107 su bili u sastavu Kraljevine Dalmacije krunske zemlje Habsbur\u0161ke Monarhije sa sjedi\u0161tem u Zadru do kraja 1918. godine). Nakon srda\u010dne dobrodo\u0161lice od strane upravitelja op\u0107ine Metkovi\u0107 i direktora Bosansko-hercegova\u010dkih \u017eeljeznica nadvojvoda je sjeo u poseban dvorski vlak i krenuo prema Mostaru. U stanici Mostar stigao je u 8.25 sati da bi nakon kratkog zadr\u017eavanja u Mostaru nastavio putovanje prema Sarajevu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Krajnja stanica dvorskog voza bila je Ilid\u017ea Banja u koju je stigao u 14.30 sati i odsjeo u Hotelu \u201eBosna\u201c. Tu ga je sa\u010dekala njegova supruga vojvotkinja Sofija koja je do Sarajeva putovala vozom preko Budimpe\u0161te, Slavonskog i Bosanskog broda do Sarajeva, ta\u010dnije do banje Ilid\u017ea gdje je stigla ujutro oko 9.30, ta\u010dno pet sati prije nego \u0161to \u0107e doputovati njen suprug nadvojvoda Franjo.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Na dan 26. juna dvorskom kompozicijom nadvojvoda Franjo Ferdinand se odvezao do \u017eeljezni\u010dke stanice Tar\u010din gdje je tog i narednog dana prisustvovao vojnom manevru kod Tar\u010dina. Na dan 28. juna 1914. godine Franjo Ferdinand je trebao slu\u017ebeno posjetiti Sarajevo prijepodne, a poslijepodne je ve\u0107 trebao napustiti grad i vratit se preko Metkovi\u0107a brodom ku\u0107i.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Ujutro tog dana, sa Ilid\u017ee oko 9.00 sati, istim dvorskim vozom sti\u017ee do ispred Filipovi\u0107a kasarne oko 10.07 sati gdje su ga \u010dekala kolona automobila za planiranu vo\u017enju gradom. Epilog ove posljednje vo\u017enje istorijski je poznat \u010ditaocima tako da su oko 11.30 slu\u017ebeno potvr\u0111ena smrt nadvojvode Franje Ferdinanda i vojvotkinje \u2013 \u010de\u0161ke grofice Sofije Chotek.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>U ponedjeljak, 29. juna 1914, nakon opro\u0161taja gra\u0111ana od pokojnih, lijesevi su kasno poslije podne odve\u017eeni na \u017eeljezni\u010dku stanicu gdje su s \u010delne strane zadnjega vagona i utovareni. Specijalni dvorski voz iz Sarajeva prema Metkovi\u0107ima krenuo je ta\u010dno u 19.10 sati. U Metkovi\u0107u su mrtva\u010dki kov\u010dezi pretovareni na jahtu \u201eDalmat\u201c i rijekom Neretvom prema Jadranu su transportirani. Po Jadranskom moru do Trsta lijesovi su putovali na stra\u017enjoj palubi bojnog broda “Viribus Unitis”. Dalje sa \u017eeljeznicom preko Graza i kratkim zadr\u017eavanjem u Be\u010du do Artstetten, gdje su 04.06.1914 bili sahranjeni u novosagra\u0111enu grobnicu.<\/p>\n

Ovaj doga\u0111aj u Sarajevu bi\u0107e upam\u0107en kao tragi\u010dni uvod u stra\u0161ni rat gdje \u0107e na milione seljaka i radnika otjerati na front oduzev\u0161i im plugove, motike, kose u zamjenu za pu\u0161ke i topove, a mnoge je odveo u smrt.<\/p>\n

Posjeta Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a Bosni i Hercegovini 1920. i 1925. godine<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Krajem 1918. godine propisana je Privremena uredba o organizovanju i formiranju \u017eejleznica u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS-CXC). Cjelokupna \u017eeljezni\u010dka mre\u017ea podijeljena je na pet zasebnih direkcija, izme\u0111u kojih je bila i Direkcija dr\u017eavnih \u017eeljeznica u Sarajevu. Na osnovu ustavnog amandmana od 1929. godine naziv se promijenio u Jugoslovenske Dr\u017eavne \u017deleznice (JD\u017d-J\u0414\u0416).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Prema istorijskim podacima pominju se samo dvije zvani\u010dne posjete Bosni i Hercegovini od strane Kraljevsko dvora Kraljevine SHS sa sjedi\u0161tem u Beogradu. Prva posjeta Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, tada u svojstvu regenta, uprili\u010dena je 20. septembra 1920. godine. Regent se dovezao dvorskom kompozicijom, sada u vlasni\u0161tvu Direkcije dr\u017eavnih \u017eeljeznica u Sarajevu, iz pravca Bosanskog Broda preko Doboja i Zenice do Sarajeva. Druga posjeta Sarajevu desila 18. aprila 1925. godine sada u svojstvu Kralja u dru\u0161tvu kraljice Marije. Na osnovu ovih doga\u0111aja i ulo\u017eenog truda oko pribavljanja potrebnih podataka nismo u mogu\u0107nosti opisati detalje izvr\u0161ene vo\u017enje dvorskog voza.<\/p>\n

\"\"<\/a>Jedino za pretpostavku mo\u017eemo konstatirati da je dvorska kompozicija, kojom je doputovao Aleksandar, bila ista kompozicija kojom su putovali car Franjo Josip 1910. i nadvojvoda Franjo Ferdinand 1914. godine. Tako\u0111er, pretpostavljamo da ista kompozicija dvorskih i salonskih kola iz 1910. godine bri\u017eljivo su \u010duvani i odr\u017eavani u hangarima Glavne a kasnije Dr\u017eavne \u017eeljezni\u010dke radionice u Sarajevu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Na osnovu istra\u017eivanja postoje podaci da je kraljevska porodica rado putovala vozom radi odmora u mjestu Milo\u010der u blizini Budve u Crnoj Gori. Tada jedina \u017eeljezni\u010dka veza iz Beograda do Herceg Novog, odnosno Zelenike, bila je vo\u017enja normalnim do Slavonskog Broda, a od Bosanskog Broda uskotra\u010dnim kolosijekom preko Sarajeva, Mostara, Gabele i Huma do Zelenike. Tek polovinom 1938. godine uspostavljen je direktni putni\u010dki saobra\u0107aj Beograd \u2013 Dubrovnik via U\u017eice, Vi\u0161egrad i Sarajevo. Da li je kraljevska porodica odlaskom na odmor slu\u017ebeno koristila dvorska kola ili je redovitim putni\u010dkim vozovima i vagonima prvog razreda putovala inkognito, nije nam poznato.<\/p>\n

Za sudbinu gore opisane dvorske kompozicije tokom trajanja i poslije Drugog svjetskog rata na ovim prostorima za sada nismo u mogu\u0107nosti odgovoriti.<\/p>\n

Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107<\/p>\n\n

\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div><\/div>