{"id":18737,"date":"2020-10-14T22:18:11","date_gmt":"2020-10-14T20:18:11","guid":{"rendered":"http:\/\/vremeplov.ba\/?p=18737"},"modified":"2025-05-18T13:59:03","modified_gmt":"2025-05-18T11:59:03","slug":"pionirska-zeljeznicka-pruga-svrakino-selo-kotorac-1948-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2020\/10\/14\/pionirska-zeljeznicka-pruga-svrakino-selo-kotorac-1948-godine\/","title":{"rendered":"Pionirska \u017eeljezni\u010dka pruga \u0160vrakino Selo \u2013 Kotorac \u2013 1948. godine"},"content":{"rendered":"\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Devetnaestog septembra 1948. godine odr\u017ean je miting omladine grada Sarajeva povodom pu\u0161tanja u saobra\u0107aj prvog dijela pionirske pruge Sarajevo \u2013 Krupac, i to od \u0160vrakina Sela do Donjeg Kotorca u du\u017eini od 4200 metara. Na mitingu je u\u010destvovalo nekoliko hiljada sarajevskih pionira, koji su bili odu\u0161evljeni izgradnjom prvog objekta, koji \u0107e slu\u017eiti njima za razonodu i u\u010denje. Pruga je izgra\u0111ena po\u017ertvovanim zalaganjem sarajevskih omladinskih brigada, \u010dlanova Narodnog fronta naselja \u0160vrakinog Sela, Donjeg i Gornjeg Kotorca i stru\u010dnog rukovodstva organa \u017eeljeznice. Prvi voz pokrenut je iz Donjeg Kotorca prema \u0160vrakinom Selu oki\u0107en zastavama i zelenilom sa predstavnicima pionira. Ta malena kompozicija koja je putovala uzanim kolosijekom \u0161irine 0,60 m<\/em> u krajnjoj stanici pozdravljena je burnim klicanjem i pljeskanjem. Posebno su pozdravljeni pioniri i pionirke, koji su prvi put vr\u0161ili \u017eeljezni\u010darsku saobra\u0107ajnu slu\u017ebu na ‘svojoj’ \u017eeljeznici. U sve\u010danom \u0161paliru stajali su budu\u0107i pioniri \u017eeljezni\u010dari zanimanja \u0161efovi stanica, otpravnici vozova, telegrafisti, vozovo\u0111e, blagajnici, kondukteri, revizori, skretni\u010dari i saobra\u0107ajni milicioneri obu\u010deni u nove ukusne uniforme sa \u017eeljezni\u010dkim oznakama.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakon pozdravnih govora partijskih rukovodilaca za grad Sarajevo, na kojem je bio prisutan i sekretar Predsjedni\u0161tva vlade ‘drug’ D\u017eemal Bijedi\u0107, pro\u010ditan je telegram od strane sarajevskih pionira, upu\u0107en Mar\u0161alu Jugoslavije, drugu Titu, u kojem izme\u0111u ostalog stoji da u ime pionira grada Sarajeva i pionira – \u017eeljezni\u010dara \u0161alju najsrda\u010dnije pozdrave sa otvaranja prve sarajevske pionirske \u017eeljeznice uz obe\u0107anje da \u0107e savjesno vr\u0161iti svoju du\u017enost i dalje stru\u010dno osposobljavati. Nakon pro\u010ditanog telegrama prisutni na mitingu su klicanjem i dugotrajnim aplauzom pozdravili govorne parole: \u201eDa \u017eivi prva pionirska pruga u Bosni i Hercegovini\u201c!, \u201eDa \u017eivi drug Tito, voljeni na\u0161 pionirski prijatelj\u201c!, \u201eDa \u017eivi Savez pionira Jugoslavije\u201c!<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Po zavr\u0161etku mitinga pozvani su predstavnici masovnih organizacija i narodnih vlasti da sjednu u voz kako bi svojim prisustvom uveli\u010dali ovaj va\u017ean doga\u0111aj. Signalnim znakom \u201ePolazak\u201c, pionira-otpravnika vozova, dat usnom zvi\u017edaljkom i podignutim lopari\u0107em, kompozicija na \u010delu sa malenom lokomotivom, hukte\u0107i, uz \u0161i\u0161tanje pare i dugotrajnog lokomotivskog piska, krenula je lagano prema Donjem Kotorcu. Svi putnici dobili su originalne \u017eeljezni\u010dke kartonske karte uz cijenu od dva dinara. <\/p>\n\n\n\n

Vozne karte tokom vo\u017enje, pomo\u0107u kondukterskih klije\u0161ta, poni\u0161tavali su pioniri i pionirke kondukteri uz budno oko pionira – revizora i \u017eeljezni\u010dke dje\u010dije saobra\u0107ajne milicije. Izgra\u0111ena pruga i\u0161la je kroz slabo naseljenu ali vrlo romanti\u010dnu okolinu Sarajevskog Polja, pored Mojmila Brda i zelene doline prema Kotorcu. Naime, za vrijeme trajanja rata \u0160vrakino Selo je bilo potpuno spaljeno i razru\u0161eno od strane okupatora. Prvo zaustavljanje sve\u010danog voza bilo je na stajali\u0161tu u naselju Dobrinja. Nakon kra\u0107eg zadr\u017eavanja, uz mahanje brigadnim zastavama i crvenim pionirskim maramama, kompozicija je nastavila vo\u017enju do Donjeg Kotorca.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Projektovanje i izgradnja Pionirske pruge<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sarajevska pionirska pruga polazila je od novog radni\u010dkog naselja \u0160vrakino Selo, dalje preko Sarajevskog polja u kojem spaja sela Bijelo Polje i Vukovi\u0107i i zavr\u0161ava u Donjem Kotorcu. Izme\u0111u ovih stanica nalazi se stajali\u0161te Dobrinja. Pruga se gradila od 1. jula do 19. septembra 1948. godine. \u017deljezni\u010dke stanice sa potrebnim slu\u017ebenim prostorijama i prate\u0107om infrastrukturom bile su smje\u0161tene u jednim od objekata koje je ustupio Glavni \u0161tab omladinskih brigada. Obe stanice imale su po dva kolosijeka za \u201eobrtanje\u201c lokomotive za novu vo\u017enju. Ujedno izgra\u0111ena je i ‘provizorna’ lo\u017eionica sa radionicom za odr\u017eavanje i male opravke voznog parka. <\/p>\n\n\n\n

Vozni park \u010dinile su parne lokomotive serije JD\u017d 99.3-002 dopremljena iz \u017eeljezni\u010dke lo\u017eionice u Titogradu i JD\u017d 3909 (0-2-0, Deutsch Krone) te jedna slu\u017ebena i \u010detvera putni\u010dka kola. Tehni\u010dki remont lokomotiva te \u010deli\u010dna postolja sa drvenim skeletom i sa kompletnim unutra\u0161njim enterijerom putni\u010dkih vagona ura\u0111en je u Centralnoj \u017eeljezni\u010dkoj radionici u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ina\u010de, pruga je projektovana u du\u017eini od 14 km<\/em> i kada bude izgra\u0111ena biti \u0107e najdu\u017ea pionirska pruga u Jugoslaviji. \u0160irina kolosijeka po projektu je 0,60 m<\/em> sa najve\u0107im usponom od 11 \u2030. U planu je izgradnja \u201eizvla\u010dnog\u201c kolosijeka od stanice Alipa\u0161in Most do po\u010detka izgra\u0111ene pruge u \u0160vrakinom Selu kako bi se kontinuirano mogle izvla\u010diti lokomotive, putni\u010dki i teretni vagoni, kako za potrebe naselja \u0160vrakinog Sela tako i za neometan saobra\u0107aj pionirske pruge. Isto tako planira se nastavak izgradnje pruge od Donjeg Kotorca do kamenoloma, odnosno krajnje planirane stanice u Krupcu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U Krupcu je otvoren kamenolom u kome se proizvodio i drobio kamen kre\u010dnjak za potrebe izgradnje javnih objekata, infrastrukturnih radova i za podizanje prvih radni\u010dkih naselja na periferiji grada Sarajeva. Godine 1947. u organizaciji Gradskog narodnog odbora i pod vodstvom Narodnog fronta po\u010dinje \u0161irenje i gradnja novih naselja: Grbavica, Aneks, Hrasno, Naselje Pavle Goranin (\u0160vrakino Selo) i drugi. Te godine uz organizaciju omladinskih akcija, prvo sarajevsko naselje nakon Drugog svjetskog rata izgra\u0111eno na \u0160vrakinom Selu koji ubrzo dobiva naziv po narodnom heroju Pavle Goraninu.<\/p>\n\n\n\n

Sarajevska pionirska pruga ukinuta je 3. decembra 1949. godine. Na osnovu izmjena reda vo\u017enje od 15. maja 1949. godine (5-te Izmjene reda vo\u017enje), donesena je depe\u0161a, broj 87\/c od 3.XII 1949. godine, u kome stoji da od tog dana prestaje svaki saobra\u0107aj na pionirskoj pruzi \u0160vrakino Selo \u2013 Donji Kotorac. Lokomotive su preba\u010dene u Semizovac u slu\u017ebi vu\u010de ‘\u0161ljunkarskih’ vozova. Naime, od stanice Semizovac izgra\u0111en je kolosijek \u0161irine 600 mm koji je vodio uz desnu obalu rijeke Bosne. Iz rijeke se vadio \u0161ljunak, tovario u ‘rudni\u010dke’ vagonete i vozio do istovarne rampe u Semizovcu tj. preko puta vojne kasarne. \u0160ljunak se koristio za izgradnju nove cestovne dionice od Vogo\u0161\u0107e prema Semizovcu i dalje prema Srednjem i Olovu.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prilikom izgradnje naselja Grbavica, uz pomo\u0107 Direkcije \u017eeljeznica u Sarajevu, izgra\u0111en je jedan \u201eizvla\u010dni\u201c kolosijek, \u0161irine 0,76 m<\/em>, sa po\u010detnom ta\u010dkom od Stare \u017eeljezni\u010dke stanice, preko magistralne ceste, drvenog \u017eeljezni\u010dkog mosta na rijeci Miljacki (u blizini Ma\u0161inskog fakulteta, op. a.) do krajnje stanice na Grbavici, odnosno do zgrade Glavnog \u0161taba omladinskih brigada. Ova pruga uradila je ogroman posao u dovla\u010denju gra\u0111evinskog materijala za potrebe izgradnje naselja. Brzom industrijalizacijom grad Sarajevo dobijao je novi izgled i obrise dok se u novim naseljima u kojima stanove dobijaju porodice mahom zaposlene velikim dijelom u industriji, grade se i javni objekti, \u0161kole, domovi zdravlja i sve drugo \u0161to je potrebno za \u017eivot u naselju.<\/p>\n\n\n\n

Kako su gra\u0111ene Pionirske pruge tada\u0161nje Jugoslavije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izgradnja prvih pionirskih pruga otpo\u010deta su u maju 1947. godine u Beogradu i Zagrebu. Po\u0161to je zagreba\u010dka pionirska pruga bila prva zavr\u0161ena, prije beogradske, 31. avgusta, a predata 1. septembra 1947. godine, smatra se da je zagreba\u010dka pionirska pruga prva dje\u010dija \u017eeljeznica u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pionirska \u017eeljeznica u Zagrebu izgra\u0111ena je u najljep\u0161em njegovom kraju \u2013 Maksimiru. Polazna ta\u010dka ove pruge je od stanice koja nosi ime narodnog heroja \u201eJo\u017ee Vlahovi\u0107\u201c, zatim ide kroz park u du\u017eini od 700 metara. Na izlazu iz parka prelazi preko mosta na potoku \u0160tefanac, ide dalje uzvodno do stajali\u0161ta \u201eStjepan Skrnjig\u201c te u istom pravcu da krajnje stanice koja nosi ime \u201eNarodna omladina Hrvatske\u201c. Ukupna du\u017eina je 2600 m<\/em>, \u0161irina kolosijeka 0,60 m<\/em>, a najve\u0107i uspon 19 \u2030 koja se nalazi na 1000 m<\/em> od po\u010detnog profila pruge. <\/p>\n\n\n\n

Vozni park sa\u010dinjavale su: Jedna nova lokomotiva serije '59’ proizvedena u tvornici \u0110uro \u0110akovi\u0107 u Slavonskom Brodu; jedna slu\u017ebena i troja 4-osovna putni\u010dka kola tipa Cs i renumerirana u tip Cag serije 502 – Zagreb, du\u017eine 8 m<\/em>, \u0161irine 1,5 m<\/em> sa 20 sjedi\u0161ta i 20 mjesta za stajanje. Kola su bila sa elektri\u010dnim osvjetljenjem i parnim grijanjem. \u010citav vozni park, koji je osposobljen za saobra\u0107aj, ura\u0111en je u \u017deljezni\u010dkoj radionici u Zagrebu. Pruga je ukinuta 21. septembra 1953. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Druga po redu izgra\u0111ena pruga bila je \u201eBeogradska pionirska \u017eeljeznica\u201c koja je zavr\u0161ena i predata od strane nadle\u017enog ministarstva za saobra\u0107aj 20. septembra 1947. godine. Kasnije ova pruga bi\u0107e predata na kori\u0161tenje upravi Pionirskoga grada od 15.04.1951. godine. \u0160irina kolosijeka je 0,60 m<\/em>, a du\u017eina trase 5.085 m<\/em>. Pruga polazi sa Banovog brda, a polazna ta\u010dka je stanica Kosmaj koja je imala tri stani\u010dna kolosijeka i okretnicu za lokomotive. Iz stanice Kosmaj pruga u velikom luku, prema jugu, sa usponom od 10\u2030, prolazi kroz stajali\u0161te Zlatar, na 2,6 kilometru, zatim pored samog pionirskog grada ulazi u stanicu Sutjeska. Iz ove stanice, pruga prolazi kroz stajali\u0161te Fru\u0161ka Gora i nastavlja dalje grebenom iznad Kne\u017eevca i Rakovice. Iznad same Rakovice, pruga se na 5 km<\/em> zavr\u0161ava u stanici Jastrebac jednom od najljep\u0161i stanica na pionirskim prugama. Ova stanica ima tri kolosijeka, lo\u017eionicu, triangl za okretanje tendera lokomotiva i izvla\u010dni kolosijek kojim su iz stanice Rakovica dopremane lokomotive i putni\u010dka kola za pionirsku prugu. <\/p>\n\n\n\n

Vozni park sa\u010dinjavaju tri lokomotive u dvije kompletne putni\u010dke garniture od po 10 kola. Lokomotive su bile serije JD\u017d 99.4-010; 99.4-029 i 99.4-083 zakupljena od lo\u017eionice \u0110or\u010de Petrov iz Skoplja. Saobra\u0107aj na ovoj pruzi prestao je sa radom krajem 1952. godine da bi zvani\u010dno bila ukinuta 30.01.1953. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pionirska \u017eeljeznica u Ljubljani<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a pionirska \u017eeljeznica izgra\u0111ena je u Ljubljani. Na izgradnji pruge pristupilo se 13. marta 1948. godine, a zavr\u0161ena i predata u saobra\u0107aj 13. juna iste godine. Ukupna du\u017eina pruge je 3800 m<\/em> sa \u0161irinom kolosijeka 0,76 m<\/em>. Polazna ta\u010dka ove pruge nalazila se u ju\u017enom dijelu predgra\u0111a Ljubljane \u2013 Vi\u010da, odnosno od stanice naziva \u201eTV 15\u201c koja je dobila ime po historijskoj terenskoj vezi iz doba NOR-a. Pruga vodi do predgra\u0111a Keseze u kome se (profil na 2,7 km<\/em>) nalazi stanica \u201eJelenov \u017dljeb\u201c i zavr\u0161ava kod Podutike, odnosno krajnja stanica Trgovski Gozd. <\/p>\n\n\n\n

Vozni park ove pruge sa\u010dinjavaju jedna lokomotiva serije JD\u017d 178-003 i pet 4-osovnih putni\u010dkih kola serije Cas br. 201 do 204 sa elektri\u010dnim osvjetljenjem, parnim grijanjem i automatskim vazdu\u0161nim ko\u010denjem. Tako\u0111er u sastavu voznog parka bila su jedna slu\u017ebena kola serije DFa br. 250. Prema nekim podacima, pionirska \u017eeljeznica u Ljubljani ukinuta je 11.04.1954. godine. Trasa sa \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom demontirana je krajem septembra iste godine. Zgrade su predate na upotrebu omladinskim organizacijama, a osnovna i pokretna sredstva Direkciji \u017eeljeznica Ljubljana, odnosno uzanoj pruzi Polj\u010dane \u2013 Zre\u010de. Tako\u0111er, u slovena\u010dkom gradu Mariboru, planirana je izgradnja Pionirske pruge gdje bi trasa i\u0161la lijevom obalom rijeke Drave. Projektovana je tako da putnici putuju od podno\u017eja visokog Pohorja pa sve do \u010duvenog Mariborskog otoka – kupali\u0161ta na rijeci Dravi, gdje se tada nalazila ogromna elektri\u010dna centrala. Trasiranje i zemljani radovi, lijevom obalom Drave, otpo\u010deli su 27.06.1953. godine. Me\u0111utim, ubrzo se odustalo od izgradnje iz finansijskih razloga.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pionirska \u017eeljeznica u Kru\u0161evcu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrta po redu pionirska \u017eeljeznica izgra\u0111ena je u Kru\u0161evcu koja je, u tehni\u010dkom pogledu, predstavljala veliki korak naprijed. Naime, to je jedina pionirska \u017eeljeznica kojom je, umjesto parne lokomotive i klasi\u010dnih putni\u010dkih kola, saobra\u0107ao dizel motorni voz, sa kojim se s pravom ponosili pioniri ovog starog grada. Pruga je pu\u0161tena u saobra\u0107aj 1. maja 1948. godine i bila je kru\u017enog toka, ukupne du\u017eine oko 700 metara. \u0160irina kolosijeka bila je 0,60 m<\/em> dok su \u0161ine uzete sa uzane \u0161umske \u017eeljeznice na Velikom Jastrepcu. Motorni voz sastojao se od pogonskih kola sa dvije prikolice. Izrada \u010deli\u010dnog kostura sa obrtnim postoljem i gornjeg sanduka koji je oblo\u017een limom napravljen u fabrici \u201e14 oktobar\u201c u Kru\u0161evcu. Pogonski agregat (motor i mjenja\u010d) su uzeti sa kamiona tipa \u201ePraga\u201c. Pruga je prestala sa radom tokom 1958. godine.<\/p>\n\n\n\n

Pionirska \u017eeljeznica u Skoplju<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Peta pionirska \u017eeljeznica izgra\u0111ena je u Skoplju na trasi Gradski park \u2013 Dolno Nerezi. Gra\u0111enje pruge otpo\u010delo je 25. juna, a zavr\u0161ena i predata u saobra\u0107aj 21. jula 1948. godine. Pruga je duga\u010dka 5500 m, <\/em>\u0161irina kolosijeka 0,60 m<\/em> i \u010ditava je u horizontali. Pruga ima pravac istok-zapad i izgra\u0111ena je uglavnom u gradskom parku tako da istovremeno vezuje Skoplje sa njegovim predgra\u0111em \u0110or\u010de Petrov. Polazna stanica nosi naziv \u201eStiv Naumov\u201c, a krajnja \u201eBorko Talevski\u201c koje su izgra\u0111ene za rekordnih sedam dana. Prolazne stanice bile su Hristijan Karpos (zoo<\/em>) i Blagoj Sosolcev (konji\u010dki klub<\/em>). Produ\u017eetak trase \u201eDolno Nerezi \u2013 Matka\u201c od stanice Borko Talevski, prolazna \u0110or\u010de Petrov, do krajnje stanice Glumovo, u du\u017eini od 600 metara, predata je u saobra\u0107aj juna 1952. godine. <\/p>\n\n\n\n

Vozni park sastojao se od dvije lokomotive serije JD\u017d 99.4-005 i 99.2-00x, zatim dva otvorena vagona gra\u0111ena u lo\u017eionici \u0110or\u010de Petrov te \u010detiri putni\u010dka vagona serije Cas ‘poklonjena’ od strane \u017deljezni\u010dke direkcije iz Zagreba.<\/p>\n\n\n\n

Pionirska \u017eeljeznica u Sarajevu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160esta po redu pionirska \u017eeljeznica izgra\u0111ena je u Sarajevu od \u0160vrakina Sela do Donjeg Kotorca u du\u017eini od 4200 m<\/em> i predata u saobra\u0107aj 19. septembra 1948. godine. Sarajevska pionirska pruga polazila je od novog radni\u010dkog naselja \u0160vrakino Selo te vodila preko Sarajevskog polja u kojem su prugom spojeni sela Bijelo Polje i Vukovi\u0107i i zavr\u0161avala u Donjem Kotorcu. Izme\u0111u ovih stanica nalazi se stajali\u0161te Dobrinja. Pruga je ukinuta 3. decembra 1949. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pionirska \u017eeljeznica, druga po redu, u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sedma po redu pionirska \u017eeljeznica izgra\u0111ena i pu\u0161tena je u saobra\u0107aj na relaciji \u201eDubrava \u2013 Slanovac\u201c tj. kao druga pionirska \u017eeljeznica u Zagrebu. Radovi na ovoj pruzi otpo\u010deli su 14. maja a zavr\u0161eni 14. novembra 1948. godine, kada je i predata u saobra\u0107aj. Pruga po\u010dinje iz predgra\u0111a Dubrava i usponom uz potok Budrovac, zatim pored Pionirskog grada u Grane\u0161ini gdje se nalazi stanica \u201ePionirski grad\u201c ide do stajali\u0161ta Miro\u0161evac i zavr\u0161ava u Slanovcu. Pruga je duga\u010dka 5920 m<\/em>, \u0161irinom kolosijeka 0,76 m<\/em>, a najve\u0107i uspon je 18,5 \u2030. <\/p>\n\n\n\n

Vozni park sa\u010dinjavaju jedna lokomotiva serije 185-032 i \u010detiri putni\u010dka vagona od toga dvoja kola serije Cas br. 205 i 206 proizvedena 1907. i 1912. godine (prepravljena stara kola, vlasni\u0161tvo biv\u0161e k.u.k. BHStB tipa salonskih kola) i dvoja serije Cas br. 310 i 311. Tako\u0111er, u sastavu voznog parka vozila su  jedna slu\u017ebena kola serije DFa br. 251 i dvoja teretna kola JD\u017d br. 231 i 208. Kasnije na pruzi su anga\u017eirane lokomotive serije 82-002, M-3 i M-20-752. Cjelokupni vozni park, koji je osposobljen za saobra\u0107aj, ura\u0111en je od strane \u017deljezni\u010dke radionice u Zagrebu. Pruga je ukinuta za saobra\u0107aj 7. septembra 1964. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pionirska \u017eeljeznica u Kragujevcu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osma po redu pionirska \u017eeljeznica izgra\u0111ena je u Kragujevcu od Velikog parka – Va\u0161ari\u0161ta do \u0160umarica u du\u017eini od 3000 m<\/em>, \u0161irine kolosijeka 760 mm<\/em>. Po\u010detna stanica nalazila se na mjestu gdje je sada Ma\u0161inski fakultet i kretala se prema \u0160umaricama sijeku\u0107i ukoso put Kragujevac \u2013 Gornji Milanovac zatim trasom, kasnije, izgra\u0111enog tkz. kru\u017enog puta i zavr\u0161avala do krajnje stanice \u201eLova\u010dkog doma\u201c koja se nalazila na mjestu dana\u0161njeg hotela \u201e\u0160umarice\u201c. Pruga je gra\u0111ena svakodnevnim dobrovoljnim radom \u010dlanova Narodnog fronta i brigadira omladinskih brigada sastavljenih iz svih srednjih \u0161kola u Kragujevcu. Pruga je sve\u010dano pu\u0161tena u saobra\u0107aj 1. maja 1953. godine. Vozni park sastojao se od jedne lokomotive i ‘nekoliko’ putni\u010dkih vagona uzanog kolosijeka. Pruga je funkcionisala na radost i atrakciju djece godinu-dvije, a zatim zbog velikih tro\u0161kova prestala sa radom. <\/p>\n\n\n\n

Pionirska pruga gradila se i u Bitoli (nema dostupnih informacija, u toku istra\u017eivanje, op. a.), a planirane izgradnje pionirskih \u017eeljeznica bile su u Boru, Ni\u0161u i Novom Sadu koje nikada nisu realizovane.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ideja o izgradnji pionirskih pruga je bila ‘nekriti\u010dki<\/em>‘ i ‘idealisti\u010dki<\/em>‘ prenijeta iz sovjetske socijalisti\u010dke prakse u kome su se gradili ‘atraktivni’ centri za djecu i omladinu gdje \u0107e se vaspitavati u novom (socijalisti\u010dkom) duhu. Ova ideja ne umanjuje dobronamjernost i plemenitost kojeg su prihvatili pioniri i omladina tada\u0161nje Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Kroz razne kurseve pionira – \u017eeljezni\u010dara koji su organizovani u mjestima gdje  su postojale pionirske \u017eeljeznice pro\u0161lo je oko 2000 pionira – \u017eeljezni\u010dara starosti do 15 godina. Izra\u0111ena su prva saobra\u0107ajna uputstva za rad na Pionirskim prugama te napisani priru\u010dnici za saobra\u0107ajnu, transportnu i telegrafsku slu\u017ebu. Pod rukovodstvom Pionirskih organizacija i \u017eeljezni\u010dkih stru\u010dnjaka, sve pionirske pruge dobile su solidan kadar i to kadar sa kojim \u017eeljezni\u010dke direkcije ra\u010dunaju u budu\u0107nosti kako bi im povjerile ozbiljne zadatke u upravljanju \u017eeljezni\u010dkim saobra\u0107ajem.<\/p>\n\n\n\n

 Izvori i literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

List \u201eOslobo\u0111enje\u201c, 19. septembra 1948. godine, Sve\u010dano je pu\u0161tena u saobra\u0107aj pruga \u0160vrakino Selo \u2013 Donji Kotorac,<\/em> broj 505, strana 3. <\/p>\n\n\n\n

List \u201eKragujeva\u010dka Svetlost\u201c maj 1953. godine, http:\/\/kaldrmaskragujevac.rs\/pionirska-pruga-u-sumaricama\/<\/a>, pristup 30.11.2020.                                                                                                                               <\/p>\n\n\n\n

Knjiga, \u201eSto godina \u017eeleznica Jugoslavije\u201c, Zbornik \u010dlanaka povodom stogodi\u0161njice \u017eeleznica Jugoslavije,<\/em> Beograd, 1951. godine.                                                                                                                             <\/p>\n\n\n\n

Knjiga, Fani Ri\u017enar, \u201ePionirska proga\u201c, Slike iz \u017eivota \u017eeleznice uzanih pruga u ex-Jugoslaviji (1879-1982), Pionirske pruge.<\/em>                                                                                                                                                       Knjiga, Slobodan Simonovi\u0107, Enciklopedija Kru\u0161evca i okoline<\/em>,  2011. godine, \u010dlanak, str. 132.<\/p>\n\n\n\n

Napomena:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Preuzimanje dijela (maksimalno tre\u0107ine) ili kompletnog teksta mogu\u0107e je u skladu sa \u010dlanom 14 Kodeksa za \u0161tampu i online medija Bosne i Hercegovine.<\/strong><\/em> <\/p>\n\n\n\n

Ako neki drugi medij \u017eeli preuzeti dio\/\u010ditav autorski tekst, mo\u017ee to uraditi isklju\u010divo uz pismeno odobrenje portala vremeplov.ba.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Nakon dozvole, du\u017ean je kao izvor navesti portal vremeplov.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen na\u0161 tekst.<\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n

\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div><\/div>