{"id":18989,"date":"2022-08-28T19:22:16","date_gmt":"2022-08-28T17:22:16","guid":{"rendered":"https:\/\/vremeplov.ba\/?p=18989"},"modified":"2025-07-08T18:00:44","modified_gmt":"2025-07-08T16:00:44","slug":"iz-historije-sumske-zeljeznice-u-begov-hanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2022\/08\/28\/iz-historije-sumske-zeljeznice-u-begov-hanu\/","title":{"rendered":"Iz historije \u0161umske \u017eeljeznice u Begov Hanu"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u0160to vi\u0161e odmi\u010demo u sada\u0161njosti to vi\u0161e blijede doga\u0111aji pro\u0161losti. Ti doga\u0111aji blijede iako su povezani usmenom predajom ili ono \u0161to je zabilje\u017eila kronika tada\u0161njeg vremena. \u0160to je sa\u010duvano predajom od rijetkih pojedinaca koji danas vi\u0161e nisu \u017eivi, a ono \u0161to je zabilje\u017eila kronika ‘rasijano’ je po raznim listovima i \u010dasopisima koje je danas te\u0161ko prona\u0107i u arhivskim ustanovama.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pisati o historiji \u0161umske \u017eeljeznice u Begov Hanu zama\u0161an je poduhvat, a naro\u010dito oko vezivanja i sre\u0111ivanja historijske gra\u0111e. Du\u017enost oko sakupljanja historijske gra\u0111e nije tako jednostavan posao i iziskuje mnogo vremena.<\/p>\n\n\n\n

U prikazivanju historijskih doga\u0111aja pomo\u0107u raspolo\u017eive literature i arhivskih dokumenta mogli smo u\u0107i u njegovu historiju, koja je zapravo izlazi\u0161te na\u0161eg razmatranja.<\/p>\n\n\n\n

Iz ljubavi prema istra\u017eivanju i \u017eelji ka poznavanju historije \u0161umskih \u017eeljeznica u Bosni i Hercegovini, donosimo kratki fragmentarni prikaz industrijskog razvoja Begov Hana i njegove okolice.<\/p>\n\n\n\n

Polazi\u0161na literatura za ovaj rad su knjige:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Branislav Begovi\u0107, \u201eRazvojni put \u0161umske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske uprave (1878\u20141918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju \u0161uma i industrijsku preradu drveta\u201c, 1978.<\/em>,<\/li>\n\n\n\n
  2. Branislav Begovi\u0107, \u201e\u0160umska privreda Bosne i Hercegovine za vrijeme monarhisti\u010dke Jugoslavije (1918.-1941.) s posebnim osvrtom na eksploataciju \u0161uma i industrijsku preradu drveta. Sarajevo, 1985.\u201c<\/em><\/li>\n\n\n\n
  3. D\u017eevad Juzba\u0161i\u0107, \u201eIzgradnja \u017eeljeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja K\u00e1llayeve ere\u201c, 1974.\u201c<\/em><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Okupacija Bosne i Hecegovine (1878) i gra\u0111enje javne zemaljske \u017eeljeznice <\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine izvr\u0161ena je na temelju odredaba Berlinskog kongresa iz 1878. godine. Uspostavljanjem vojne i civilne vlasti primarni zadatak Monarhije odnosio se na iskori\u0161tavanje cjelokupnog privrednog resursa Bosne i Hercegovine. Okupaciona uprava vidjela je u \u0161umskom bogatstvu Bosne i Hercegovine va\u017ean izvor javnih finansijskih prihoda za investiciona ulaganja i prihoda za njeno izdr\u017eavanje. Izgradnjom \u017eeljezni\u010dkih pruga zauzimati \u0107e posebno mjesto i imati ogromni podsticaj za privredni razvoj Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Da bi se omogu\u0107io plasman drveta na vanjsko tr\u017ei\u0161te, uglavnom poluprera\u0111eno drvo, izgradit \u0107e se \u017eeljezni\u010dka linija Bosanski Brod \u2013 Sarajevo (1882.godina) i linija Sarajevo \u2013 Metkovi\u0107 (1891.godina) , kao glavna saobra\u0107ajna arterija zemlje.<\/p>\n\n\n\n

    Gra\u0111enje javne zemaljske \u017eeljeznice nije bilo dovoljno da bi direktno otvorila velike \u0161umske komplekse i omogu\u0107ila njihovo intezivno iskori\u0161tavanje. Da bi se to postiglo bile su potrebne velike investicije ne samo u podizanju postrojenja za preradu drveta, nego i za izgradnju \u0161umskih komunikacija, odnosno \u0161umskih \u017eeljezni\u010dkih kolosijeka.<\/p>\n\n\n\n

    Krajem devetnaestog vijeka pojavila su se zainteresovana preduze\u0107a, koja su organizaciono i finansijski bila sposobna da se upuste u eksploataciju i preradu drveta ve\u0107ih razmjera. U tom pogledu, Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a pogotovo i Kallay, nastojali su da regrutuju privatni kapital.<\/p>\n\n\n\n

    Rezultatom aktivnog mobiliziranja privatnih preduzetnika od strane Kallay-a,  stvoreni su uslovi za potpisivanje prvih ugovora izme\u0111u zemaljskog erara i privatnih firmi i priznavala su im se prava na izgradnju i iskori\u0161tavanja \u0161umskih \u017eeljeznica, koje su gra\u0111ene o tro\u0161ak firme, u granicama ugovorenog \u0161umskog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

    Firmine \u0161umske pruge, koje su bile uvezane uz glavnu prugu dolinom rijeke Bosne su: Usora \u2013 Pribini\u0107 kod Doboja, firma \u201eMarpurgo & Parente\u201c<\/em> iz Trsta (1886); Zavidovi\u0107i \u2013 Kamenica (\u0160umsko podru\u010dje Gostovi\u0107), firma \u201eGregersen & S\u00f6hne\u201c <\/em>(1899); Zavidovi\u0107i \u2013 Olovo \u2013 Kusa\u0107e, firma \u201eI. Eissler & Br\u00fcder iz Be\u010da i Louis Ortlieb iz M\u00fcnchena\u201c<\/em> (1901); Begov Han \u2013 Bistri\u010dak, firma \u201eBosna & Konz\u201c<\/em> (1911) i Ilija\u0161 \u2013 Miso\u010da, firma (ex F. Steinmetz,<\/em> 1910.) \u201eButtzzoni & Venturini\u201c<\/em> (1913).<\/p>\n\n\n\n

    Popis stanovni\u0161tva i gra\u0111enje \u017eeljezni\u010dke pruge \u017dep\u010de \u2013 Zenica<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U vrijeme popisa stanovni\u0161tva, juna 1879. godine, Begov Han (kao selo ili manje naselje) nije uvr\u0161ten u popis iako su ga kartografi u starim kartama (krajem XIX vijeka) ozna\u010dili kao \u201eHan Begov\u201c. Vjerovatno\u0107a je da ga popisiva\u010di nisu mogli kategorisati po\u0161to su zatekli jednu ‘zgradu’ na sprat, pretvorenu u han sa pomo\u0107nim objektima i manji broj kmetovskih ku\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    Postoji pretpostavka da je zate\u010deno stanje zajedno zbrojeno u popis najbli\u017eeg naseljenog mjesta Golubinje. Begov Han (po popisu) nalazio se na teritoriji dva kotara. Lijeva obala rijeke Bosne pripadala je Kotaru Travnik (naselje Golubinje), a desna Kotaru \u017dep\u010de gdje \u0107e prolaziti \u017eeljezni\u010dka trasa i graditi budu\u0107a pilana. Danas je Begov Han kategorisan kao naseljeno mjesto i pripada Op\u0107ini \u017dep\u010de. (Popis iz juna 1879. godine. Izvor: Statistika mjesta i pu\u010danstva BiH, C. i kr. Vladina tiskarna, Sarajevo 1880.).<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Gradnja uskotra\u010dne \u017eeljeznice otpo\u010dela je od Bosanskog Broda 20. septembra 1878. godine. Ve\u0107 krajem novembra iste godine otpo\u010deo je prevoz vojnog materijala do \u017eeljezni\u010dke stanice u Derventi. U januaru 1879. pruga je dosegla do Doboja, u februaru do Maglaja i u aprilu do \u017dep\u010da.<\/p>\n\n\n\n

    U rano prolje\u0107e, godine 1879.  ispred projektnog biroa k.k. Bauleitung der Eisenbahnstrecke, Bos. Brod \u2013 Zenica<\/em>, vr\u0161ena su trigonometrijska snimanja terena (desna obala rijeke Bosne) izme\u0111u gra\u0111evinskog rejona mjesta \u017dele\u0107a i Nemila. Prilikom unosa premjerenih detalja u ‘Elaborat situacionog plana’<\/em> postavljena je poligonska<\/em> ta\u010dka tj. mjesto budu\u0107e zgrade \u017eeljezni\u010dke stanice. Me\u0111utim, trebalo je unijeti podatak o nazivu te ta\u010dke. Odgovor su dobili od mjesnog muktara (tur. m\u00f9kt\u0101r\/ <\/strong>muhtar, starje\u0161ina mahale u gradu, odnosno seoski starje\u0161ina) koji pokazuje rukom, na lijevu obalu rijeke Bosne, na jednu ‘gospodarsku’ zgradu koja je bila u vlasni\u0161tvu izvjesnog Salih-bega, u narodu poznata kao Begov Han (ex Han Begov). I tako, uneso\u0161e naziv Begov Han.<\/p>\n\n\n\n

    Ina\u010de, mjesni ‘muktari’ i ‘knezovi’ svo vrijeme bili su prisutni sa ekipom slu\u017ebenika na snimanju terena, najvi\u0161e vezano za eksproprijaciju zemlji\u0161ta. Svojim potpisom garantovali su ta\u010dnost tehni\u010dkog premjera parcele te ispla\u0107enu pravi\u010dnu naknadu za obe\u0161te\u0107enog vlasnika zemlji\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

    Mjeseca maja iste godine, na trasi od \u017dep\u010da do Zenice, krenulo se intezivno raditi na pripremnim i zavr\u0161nim radovima donjeg stroja budu\u0107e \u017eeljezni\u010dke pruge u \u0161irini kolosijeka od 760 mm. Krajem maja, polaganjem drvenih pragova sa \u010deli\u010dnim \u0161inama, stvoreni su uslovi za \u201cTehni\u010dko-policijski uvi\u0111aj\u201d i izdavanjem rje\u0161enja u obliku \u201eOdobrava se upotreba pruge za javni saobra\u0107aj\u201c. Sve\u010dano otvorenje i pu\u0161tanje u saobra\u0107aj prve bosanskohercegova\u010dke uzane pruge Bosanski Brod \u2013 Zenica, uprili\u010dena je 8. juna 1879. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Po\u010detak eksploatacije \u0161umskog podru\u010dja Bistri\u010dak i Pepelari<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Begov Han nalazio se na \u0161umskom podru\u010dju Bistri\u010dak i Pepelari koja su bila pod nadzorom i upravljanjem \u0160umske direkcije u Nemiloj. Za te prilike, u toku 1912. godine sagradit \u0107e se \u0160umarski stan sa pisarnom za upravitelja i manja Pisarni\u010dka zgrada \u0161umarije. Pro\u0107i \u0107e mnogo vremena kada \u0107e ova \u0161umska podru\u010dja biti tretirana kao eksploataciono podru\u010dje koje se preciziralo sa dugoro\u010dnim ugovorima o eksploataciji. Dotle zemaljski erar \u0160umske direkcije u Nemiloj, na manjem dijelu \u0161umskih povr\u0161ina, iskori\u0161tavan je u vlastitoj re\u017eiji i to prvenstveno alimentiranjem gorivom (drveni ugalj) za potrebe Vare\u0161ke industrije \u017eeljeza.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prvi primjer ugovora o eksploataciji bi\u0107e sa\u010dinjen sa Ibrahimom D\u017eini\u0107em iz op\u0161tine Doglodi. (Izvor: ABH FD\u0160S br. 3811 ex. 1934 \u2013 kut. 36.). Uz potok Bistri\u010dak sagradit \u0107e pilanu na vodeni pogon, a drvnu masu sjekao je u \u0161umskom podru\u010dju Bistri\u010dak, me\u0111utim, eksploataciju u ve\u0107em obimu nije mogao realizovati zbog lo\u0161e saobra\u0107ajne komunikacije. Ovo \u0107e biti i slu\u010daj sa mnogim privatnim firmama, iako su bile veoma zainteresirane i imale zapa\u017een kapital.<\/p>\n\n\n\n

    Izgradnjom dr\u017eavne \u017eeljezni\u010dke saobra\u0107ajnice stvoreni su uslovi za izgradnju krilnih (\u0161umskih) pruga. Kako su bila potrebna ve\u0107a investiciona ulaganja, u ovaj vid komunikacija, mnoga doma\u0107a mje\u0161ovita dru\u0161tva nisu se usu\u0111ivala na jedan takav poduhvat. Jedino rje\u0161enje moglo se ostvariti putem direktnih stranih ulaganja, odnosno investiranje sa u\u010de\u0161\u0107em stranog kapitala.<\/p>\n\n\n\n

    Preduze\u0107e \u201eMahmud beg Fadilpa\u0161i\u0107 & konz.\u201c Iz Sarajeva<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Po\u010detkom jula 1911. godine, odr\u017eana je licitacija o prodaji \u010detinarskog i li\u0161\u0107arskog drveta u \u0161umskom podru\u010dju Nemila na povr\u0161ini, aproksimativno, od oko 8.067 hektara. Najpovoljniju ponudu dalo je preduze\u0107e \u201eMahmud beg Fadilpa\u0161i\u0107 & konz.\u201c iz Sarajeva. Konzorcij na \u010delu sa veleposjednikom iz Sarajeva Mahmud begom Fadilpa\u0161i\u0107em \u010dinili su doma\u0107i ljudi, njih sedmorica, iz uglednih trgova\u010dkih porodica. Novembra 1911. godine, Zemaljska vlada sa ovom firmom zaklju\u010duje dugoro\u010dni ugovor o dvadesetogodi\u0161njoj eksploataciji \u0161ume u podru\u010dju Nemile (Nemila-Bistri\u010dak i Nemila-Pepelari), u kome se nalazilo oko 1.243.000 m\u00b3 sje\u010dive drvne mase. U predmetu ugovora stajala je fakultativna prodaja hrastovog i bukovog ogrevnog drveta te u slu\u010daju nezainteresiranosti preduze\u0107a ovo drvo bi preuzelo re\u017eijsko poslovanje \u0161umske uprave u Nemiloj kako bi se iz njega mogao izra\u0111ivati drveni ugalj za potrebe Vare\u0161ke industrije \u017eeljeza. (Izvor: ABH FD\u0160S br. 11055 ex 1922. \u2013 kut. 6).<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Realizacija ugovora otpo\u010dela je 1912. godine. Vr\u0161ene su pripreme u izgradnji industrijskog postrojenja u Begov Hanu i izrada planova budu\u0107e \u017eeljezni\u010dke \u0161umske trase uz potok Bistri\u010dak (\u201eBistri\u010daktalbahn\u201c) <\/em>i \u0161umske gravitacione pruge (Rollbahn \u201ePepelari\u201c)<\/em> u slivu Pepelarske rijeke. Ve\u0107 u po\u010detku svog poslovanja preduze\u0107e se na\u0161lo u te\u0161koj finansijskoj krizi zbog pote\u0161ko\u0107a oko obezbje\u0111enja kredita za investiciona ulaganja vezano za izgradnju mre\u017ee \u0161umskih komunikacija i industrijskog postrojenja. Zbog toga je preduze\u0107e bilo prisiljeno da anga\u017euje strani kapital. Spas od bankrota na\u0107i \u0107e u vrijeme osnivanja i registracije akcionarskog preduze\u0107a pod nazivom Industrijsko i trgova\u010dko akcionarsko dru\u0161tvo \u201eBosna\u201c, Begov Han (Industrie \u2013 und Handelsaktiengesellschaft \u201eBosna\u201c, Han Begov<\/em>) 1913. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Industrijsko i trgova\u010dko akcionarsko dru\u0161tvo \u201eBosna\u201c, Begov Han<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Akcionarsko dru\u0161tvo \u201eBosna\u201c \u0107e svojim osnovnim kapitalom (Austrijski kapital) izvr\u0161iti transakciju zate\u010dene imovine i prenos svih dugoro\u010dnih ugovora biv\u0161eg preduze\u0107a \u201eMahmud beg Fadilpa\u0161i\u0107 & konz.\u201c Na \u010delu novoosnovanog dru\u0161tva nalazio se Austrijanac dok su dotada\u0161nji suvlasnici konzorcija postali akcionari. Prenos i ratifikaciju ugovora izvr\u0161ena je u januaru 1914. godine.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Po izvr\u0161enoj transakciji (1913.godine) preduze\u0107e Industrijsko-trgova\u010dko a.d. \u201eBosna\u201c (\u201eBosna & Konz.\u201c), <\/em>odmah pristupa izgradnji parne pilane, gdje planira instalirati \u010detiri puna gatera i gradnju \u017eeljezni\u010dke transportne komunikacije sa \u0161irinom kolosijeka 760 mm za potrebe dopreme drveta iz ugovornih podru\u010dja. Profil nultog kilometra firmine pruge, prema mjestu Bistri\u010dak, nalazio se uporedo sa dr\u017eavnom prugom u stanici Begov Han. Zapadno od ovog profila sagradit \u0107e se industrijski kolosijek koji se pru\u017ea preko drvenog mosta nad Pepelarskom rijekom (most u vlasni\u0161tvu pilane) i vodi do stovari\u0161nog mjesta sagra\u0111ene pilane sa mimolaznim kolosijekom. Ovim kolosijekom tehni\u010dki vezan je spoj sa kolosijecima koja vode prema lokomotivskoj lo\u017eionici kapaciteta za dvije lokomotive.<\/p>\n\n\n\n

    Pored zaposlenih stranih radnika koji su obavljali slo\u017eenije poslove interes industrijalca (Austrijski kapital) bio je u tra\u017eenju jeftine i stalne radne snage.<\/p>\n\n\n\n

    Rje\u0161enje u realizaciji \u201ckadrovske\u201d politike jedini izvor u ljudskom resursu mogao je crpiti od doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Njihovim zaposlenjem po\u010dinje i proces postepenog raslojavanja seoskog stanovni\u0161tva. Me\u0111utim, iako razapet izme\u0111u zemlje koju je obra\u0111ivao i industrije, nudila mu se prilika da zaradi gotov novac. Te\u0161ko zara\u0111eni novac, ve\u0107inom, tro\u0161io bi na izvr\u0161avanje sve ve\u0107ih nov\u010danih obaveza prema zemljoposjedniku i dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n

    Zaposlenjem izvan poljoprivrede ali nikad po cijenu da zemlja ostane neobra\u0111ena, seosko stanovni\u0161tvo vremenom se izvla\u010dio iz vjekovne zaostalosti i naturalnog privre\u0111ivanja i u izvjesnoj mjeri podizalo mu \u017eivotni standard.<\/p>\n\n\n\n

    Investicionim ulaganjem u gradnju pilane i planiranih saobra\u0107ajnica, od strane preduze\u0107a \u201eBosna & Konz\u201c, slobodno se mo\u017ee konstatovati, da je to bila inicijalna kapisla \u201cmale\u201d industrijske revolucije u ovom kraju, koja je imala za posljedicu i urbanizaciju koja se stvarala oko pilanskih postrojenja. Naravno, nezaobilazno je spomenuti da je u svemu ovome sudjelovala i Zemaljska vlada osnovom planirane politike o urbanizaciji i industrijalizaciji slabo razvijenih krajeva u okupiranoj zemlji.<\/p>\n\n\n\n

    Na \u017ealost, na podru\u010dju \u0161kolstva i pismenosti vladale su \u017ealosne prilike. Tada\u0161nja vlast nije imala sluha i svjesti o potrebi obrazovanja radni\u010dke djece i djece iz okoline Begov Hana. Ta prilika bi\u0107e omogu\u0107ena tek godine 1921. godine (Kraljevina SHS) izgradnjom \u0161kolske zgrade pod nazivom \u201eNarodna osnovna \u0161kola u Begov Hanu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    Gra\u0111enje \u0161umske pruge \u201eBistri\u010dak\u201c i kotura\u010de \u201ePepelari\u201c u Begov Hanu<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Gra\u0111enje sjeverne \u0161umske trase prema Bistri\u010daku od po\u010detnog profila (stanica Begov Han), vodi uzvodno desnom stranom rijeke Bosne od oko 200 metara i nastavlja desno preko sagra\u0111enog drvenog mosta i vodi na lijevu obalu rijeke. Trasa dalje vodi preko Top\u010di\u0107 Polja sve do u\u0161\u0107a Bistri\u010dkog potoka u rijeku Bosnu i dalje vodi lijevom stranom sliva potoka do mjesta, tada pod \u201cradnim nazivom\u201d Bistri\u010dak. Na ovom mjestu vremenom \u0107e se graditi manje radni\u010dko naselje sa pomo\u0107nim objektima, radni\u010dkom kantinom i ambulantom.<\/p>\n\n\n\n

    Neophodnu \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu \u010dinit \u0107e zgrada \u017eeljezni\u010dke stanice sa stani\u010dnim kolosijecima, rezervoarom za vodu sa vodonapojnikom punjenim pomo\u0107u gravitacije sa potoka Ograjina, zatim lo\u017eionica sa radionicom za servisiranje lokomotiva i teretnih kola i skladi\u0161te drva za lo\u017eenje lokomotiva. Sa ovog mjesta pruga \u0107e se ra\u010dvati u dva pravca, jedan uz potok Ograjinu do mjesta \u0160uplja stijena, drugi uz \u0160eri\u0107ki potok. Kako se ugovorno \u0161umsko podru\u010dje prostiralo dalje od mjesta \u0160uplja stijena, a prema projektu (zbog te\u0161ko pristupa\u010dnog terena) nije dozvoljavalo daljnu gradnju trase, te je doneseno rije\u0161enje da se sje\u010diva masa spu\u0161ta pomo\u0107u parne \u017ei\u010dare preko Ljeskovog vrha do mjesta \u0160eri\u0107a gdje se nalazila utovarna rampa \u0161umske \u017eeljeznice. Prema dostupnim podacima ova \u0161umska pruga sa ograncima na lokomotivski pogon bila je duga\u010dka oko 19,4 km.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Uporedo sa gradnjom pruge \u201eBistri\u010dak\u201c otpo\u010dela je izgradnja \u0161umske gravitacione pruge \u201ePepelari\u201c (\u0161irina kolosijeka 760 mm) od pilanskog postrojenja u Begov Hanu, zatim ispod \u017eeljezni\u010dkog nadvo\u017enjaka dr\u017eavne pruge i vodila uz desnu stranu sliva Pepelarske rijeke do mjesta Pepelari. Ova pruga sa ograncima, do izbijanja rata (1941. godine), bila je duga\u010dka oko 33 km.<\/p>\n\n\n\n

    Naime, po nekim izvorima, preduze\u0107e \u201eBosna & Konz.\u201c iz  Begov Hana tokom 1912.\/16. godine izgradila je \u0161umsku prugu du\u017eine cca 9,0 km i \u0161umsku kotura\u010du (gravitaciona pruga) u du\u017eini cca 4,1 km na animalni pogon \u0161to \u010dini ukupno cca 13,1 km.<\/p>\n\n\n\n

    Uvidom u arhivsku dokumentaciju (Iskaz \u0161umsko industrijskih \u017eeljeznica na teritoriji Dr\u017eavnih \u017eeljeznica Sarajevo, juna 1926. godine<\/em>) preduze\u0107e \u201eBosna & Konz.\u201c prema unesenim podacima  za \u0161umsku \u017eeljeznicu \u201ePepelari\u201c stoji: Pepelarska rijeka 11,550 km, krilna pruga Mra\u010dajski potok 4,450 km, mre\u017ea kolosijeka na animalni pogon 2,700 km, na teritoriji pilane (strugare) 1,400 km i kolosijek od strugare do profila (109,648 km) dr\u017eavne \u017eeljeznice 0,250 km \u0161to \u010dini ukupno cca 20,350 km (Izvor: li\u010dni arhiv autora \u010dlanka).<\/p>\n\n\n\n

    Gra\u0111enje \u0161umske pruge \u2013 kotura\u010da \u201e\u017dele\u0107a potok\u201c<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Malo je poznato da je preduze\u0107e \u201eBosna & Konz.\u201c izgradilo \u0161umsku prugu pod nazivom Rollbahn \u201e\u017dele\u0107a Potok\u201c,<\/em> projektovana je za vrijeme Prvog svjetskog rata (1916. godine) i pu\u0161tena u saobra\u0107aj 1917. godine. Du\u017eina pruge bila je cca 4.735 km. Po\u010detni profil se nalazio uporedo sa stani\u010dnim kolosijekom dr\u017eavne pruge u \u017dele\u0107oj (na km 102,842) gdje je sagra\u0111ena firmina utovarno-istovarna rampa. Trasa pruge do profila na km 2,800 gra\u0111ena je na lokomotivski pogon dok je ostali dio trase na konjsku zapregu. Lokomotivsku vo\u017enju obavljala je lokomotiva \u201eUsora\u201c (KrLi 2412\/1889.) kojom je upravljao izvjesni Jozef Se\u0107en, penzioner.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Na kraju pruge nalazilo se stovari\u0161te za sje\u010divu masu koja se dopremala pomo\u0107u drvene ri\u017ee (Holzrutscheriese<\/em>) sa obronaka planine Debelo brdo. Konstrukcija (Rollbahnenfl\u00fcgel<\/em>) je izra\u0111ivana u mjestu Kovani\u0107i i transportovala se na teren. O sudbini ove pruge, poslije 1918. godine se malo zna i nema podataka kada je prestala sa radom. Me\u0111utim, uvidom po skici, odnosno \u201e\u0160ema stanice Begov Han\u201c (1960. godine), stoji podatak da je uporedo sa IV kolosijekom standardne \u0161irine ucrtan \u201eprivremeni\u201c industrijski kolosijek (\u0161irine 760 mm) i vodi u pravcu stanice \u017dele\u0107a, du\u017eine od 9,0 km. Vlasnik (korisnik) ove industrijske pruge je P.D.I. \u201eKrivaja\u201c. Kako je razdaljina do stanice \u017dele\u0107a 6,8 km, vjerovatno preostalih 2,2 km vodio je po ‘staroj \u0161treci’ pruge \u201e\u017dele\u0107a potok\u201c do mjesto spoja sa kotura\u010dom.<\/p>\n\n\n\n

    Poslovanje preduze\u0107a \u201eBosna & Konz.\u201c poslije zavr\u0161etka rata (1914. godine)<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Poslovanje preduze\u0107a \u201eBosna & Konz.\u201c zapalo je u te\u0161ko\u0107e zbog prilika i doga\u0111aja povodom tzv. balkanske krize i djelomi\u010dno mobilizacije ljudstva i sto\u010dnih zaprega (1913. godine), kao i po\u010detak Prvog svjetskog rata (1914. godine). Po zavr\u0161etku rata (1918. godine) preduze\u0107e Industrijsko-trgova\u010dko a.d. \u201eBosna\u201c postepeno prelazi u posjed doma\u0107ih kapitalista (preko 80% akcijskog kapitala) ve\u0107inom iz BiH. U 1919. godini raskinut je dugoro\u010dni ugovor iz 1911. godine (kao i svi dugoro\u010dni ugovori stranih firmi u BiH), da bi 1921.\/22. godine izme\u0111u preduze\u0107a \u201eBosna & Konz.\u201c i Ministarstva \u0161uma i rudnika zaklju\u010den novi dvadesetogodi\u0161nji ugovor o eksploataciji istog ugovornog podru\u010dja. U 1923. godini zaklju\u010den je naknadni ugovor, kojim se ugovornom podru\u010dju priklju\u010deni neki servitutni odjeli susjednih sela.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prodaja firme \u201eBosna & Konz\u201c  u korist Na\u0161i\u010dka d.d. u Begov Hanu<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Kako smo naveli, dr\u017eava je nacionalizacijom (1919. godine) do\u0161la u posjed najve\u0107eg dijela preduze\u0107a \u201eBosna & Konz.\u201c. Novi akcionari (doma\u0107a bur\u017eoazija) nisu imali interesa ni volje, a ni sposobnosti u podizanju produkcije preduze\u0107a ve\u0107 spekulacija u poslovanju i brzo boga\u0107enje. Posljedicom toga preduze\u0107e je imalo te\u0161ku borbu za svoje odr\u017eanje i male izglede za rentabilan plasman proizvodnje. Kako je strani kapital, dvadesetih godina pro\u0161log vijeka, postao veoma nepovjerljiv prema ulaganju i kreditiranju u bosanskohercegova\u010dku privredu, a doma\u0107i bankarski krugovi nisu bili sposobni za samostalno finansiranje, do\u0107i \u0107e do prodaje imovine i kapitala preduze\u0107a.   <\/p>\n\n\n\n

    Godine 1927. preduze\u0107e \u201eBosna & Konz.\u201c kupuje firma Na\u0161i\u010dka d.d. sa prenosom prava kori\u0161tenja \u0161umskih podru\u010dja osnovom potpisanih dugoro\u010dnih ugovora te otkupa svih transportnih komunikacija sa mobilnim sredstvima i pilanskim postrojenjima.<\/p>\n\n\n\n

    Preduze\u0107e Na\u0161i\u010dka d.d. osnovano je 1887. godine od nekolicine ma\u0111arskih, talijanskih i \u0161vicarskih poduzetnika u blizini grada Na\u0161ica (Kraljevina Slavonija). Ubrzo \u0107e postati veliko preduze\u0107e jer se zajedni\u010dko poslovanje prostiralo preko trgova\u010dkih firmi iz Ma\u0111arske, \u010cehoslova\u010dke, Austrije, Njema\u010dke, Rumunjske i Jugoslavije, koje su se bavile eksploatacijom \u0161uma i proizvodnjom drvnih sortimenata.<\/p>\n\n\n\n

    Poslije 1918. godine na teritorijima dr\u017eava nasljednica Austro-Ugarske \u201eNa\u0161i\u010dka tvornica tanina paropila d.d. u Zagrebu<\/em>\u201c sjedinjuju se 1921. godine u golemi Holding (Holding company – Union des exploitations foresti\u00e8res de Nasic Geneve<\/em>) i postaje najve\u0107e krupno kapitalisti\u010dko drvno preduze\u0107e u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji. Sjedi\u0161te centrale \u201eNa\u0161i\u010dka tvornica tanina paropila d.d. u Zagrebu\u201c nalazila se u Budimpe\u0161ti, a osnovni kapital svih njenih preduze\u0107a je bio koncentrisan u \u0160vajcarskoj (\u017deneva).<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    U vrijeme kupovine, od strane Na\u0161i\u010dka d.d., u pilanskom postrojenju u Begov-Hanu bilo je instalisano pored parnog stroja od 360 KS ja\u010dine, 5 gatera, od kojih 4 puna i 1 gater za sitni rez uz potreban broj pogonskih i pomo\u0107nih strojeva. U vlasni\u0161tvo se pripisuje gra\u0111evinsko zemlji\u0161te sa upravnom zgradom i stambenim objektima (Radni\u010dka kolonija u Begov Hanu) i ostali pomo\u0107ni objekti. Od transportnih sredstava zate\u010dene su 3 lokomotive, 35 ‘truck’<\/em> i 6 dvoosovinskih ‘Lowrys’<\/em> vagona. Ovi vagoni dvoosovinci, u logisti\u010dkom smislu, slu\u017eili su za otpremu radnog materijala i za prevoz radnika. Ukupan broj zaposlenih iznosio je anga\u017eman 500 do 800 radnika, u zavisnosti od sezone.<\/p>\n\n\n\n

    Za vrijeme Kraljevine SHS\/Jugoslavije (1918. -1941. godina), u \u0161umskom podru\u010dju Nemila, oba ova preduze\u0107a iskoristili su oko 880.000 m\u00b3 drvne mase \u010detinara i li\u0161\u0107ara dok je neiskori\u0161tenog drveta u koli\u010dini od oko 220.00 m\u00b3 ostao nerealizovan, a sve posljedicom Velike gospodarske krize koja je u Kraljevini Jugoslaviji trajala od 1929. do 1936. godine. <\/p>\n\n\n\n

    Privatne pilane na vodeni pogon u Begov Hanu<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Vrijedno je spomenuti da je na ovom lokalitetu \u0161umske uprave u Nemiloj podignuto nekoliko privatnih parnih pilana. Po\u010detkom dvadesetog vijeka, prvu pilanu na vodeni pogon, uz potok Bistri\u010dak, sagradit \u0107e Ibrahim D\u017eini\u0107 iz op\u0161tine Doglodi. Na osnovu kratkoro\u010dnih ugovora drvnu masu sjekao je u \u0161umskom podru\u010dju Bistri\u010dak i u pilanu dovla\u010dio pomo\u0107u ‘taljiga’ na animalni pogon. Pilana se bavila manufakturnom proizvodnjom u sortimentima gra\u0111evinskog, tesanog i ogrijevnog drveta za doma\u0107e stanovni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

    Uvidjev\u0161i konkurenciju od novoosnovanog preduze\u0107a Industrijsko-trgova\u010dko a.d. \u201eBosna\u201c (1913. godine) odlu\u010dio je pilanu prodati. Vaso Jokanovi\u0107, zemljoposjednik iz Tuzle otkupljuje pilanu 1914. godine. Novi vlasnik ubrzo \u0107e modernizovati pilanu za ve\u0107i kapacitet u obradi drveta tako \u0161to \u0107e instalirati jedan gater ‘venecijaner’ i dva cirkulara. Potrebnom oblovinom snabdijevao se putem licitacija u \u0161umskom podru\u010dju Bistri\u010daka. Pilana u vlasni\u0161tvu Vase Jokanovi\u0107a ostala je sve do aprilskog rata 1941. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Na desnoj obali Orahova\u010dke rijeke, op\u0161tina Nemila, pilanu na vodeni pogon sagradio je Franz Baumgartner 1932. godine. Pilana je imala instalisan jedan gater ‘venecijaner’ i jedan cirkular i pored proizvodnje gra\u0111evinskog drveta uslu\u017eno je rezala ‘merematno’<\/em> drvo. Potrebnom oblovinom snabdijevao se putem licitacija iz \u0161ume na podru\u010dju \u0160umske uprave Nemila.<\/p>\n\n\n\n

    Na desnoj obali Pepelarske rijeke, pred njenim u\u0161\u0107em u rijeku Bosnu, pilanu na vodeni pogon 1932. godine podi\u017ee trgovac iz Begov Hana, \u0110ulbeg Zaimbegovi\u0107. Upravljanje pilanom povjerio je svom zetu Mustafi Ajanovi\u0107u. U njoj je bio instalisan jedan gater ‘venecijaner’ i jedan cirkular obra\u0111uju\u0107i oblovinu u gotov proizvod za \u0161iroku primjenu u gra\u0111evinarstvu. Potrebnom oblovinom snabdijevao se putem licitacija iz \u0161ume na podru\u010dju Pepelarske rijeke. Pilana je bila u pogonu do 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Na potoku Bistri\u010dak u blizini u\u0161\u0107a u rijeku Bosnu, 1939. godine, pilanu na vodeni pogon podi\u017ee Jovo Pejanovi\u0107 iz Bistri\u010daka. Pilana je imala instalisan jedan gater ‘venecijaner’ sa jednim cirkularom. Potrebnom oblovinom snabdijevao se putem licitacija iz \u0161umskog podru\u010dja Bistri\u010dak.<\/p>\n\n\n\n

    Poslovanje ovih malih pilana nije ba\u0161 teklo onako kako su to zamislili njihovi vlasnici. Naime, nijedna pilana nije mogla sklapati kratkoro\u010dne ugovore u osiguranju dovoljne koli\u010dine oblovine. Jedini izuzetak imala je pilana Vase Jokanovi\u0107a koja dobija rezervaciono podru\u010dje u \u0161umskom podru\u010dju Bistri\u010daka osnovom Zakona o za\u0161titi doma\u0107e drvarske industrije iz 1929. godine. Ostale pilane bile su prisiljene i\u0107i u postupak licitacije drvne gra\u0111e \u0161to je za njih bilo vrlo nepovoljno rje\u0161enje, odnosno licitacijom cijene su bile drasti\u010dno vi\u0161e u odnosu na cijene putem ugovora. <\/p>\n\n\n\n

    Odmah po oslobo\u0111enju (1945. godine) navedene privatne parne pilane na\u0161le su se pod udarom ‘dr\u017eavne prinude’<\/em> tj. izvr\u0161ena je konfiskacija imovine i pretvorena u dr\u017eavnu da bi kasnije (1948. godine) bile nacionalizovane i pretvorene u dru\u0161tvenu svojinu. Daljnja sudbina ovih pilana od lokalnog zna\u010daja za Begov Han nije poznat niti istra\u017eivan.<\/p>\n\n\n\n

    Begov Han u vrtlogu Drugog svjetskog rata<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Aprila 1941. godine, od strane njema\u010dkoga Wehrmachta izvr\u0161ena je okupacija teritorije Bosne i Hercegovine. Uz pomo\u0107 i pod za\u0161titom okupacionih snaga progla\u0161ena je tzv. Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska pa \u0107e u okviru nastale dr\u017eave pripasti i teritorija Bosne i Hercegovine. Od velikog interesa njema\u010dkog okupatora bila je eksploatacija \u0161uma i industrija drveta, naro\u010dito za vojne potrebe. U tom smislu njema\u010dkoj vojsci predata su i stavljena na raspolaganje i upravljanje najva\u017enija drvno industrijska preduze\u0107a, a me\u0111u njima se na\u0161lo i preduze\u0107e \u201eNa\u0161i\u010dka d.d.\u201c u Begov Hanu i Zavidovi\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Komunisti\u010dka partija Jugoslavije na sceni se pojavila kao organizator ustanka protiv njema\u010dkog okupatora i usta\u0161ke vlasti. Ve\u0107 u drugoj polovini 1941. godine izbija ustanak i po\u010detak vojnih operacija. Februara 1942. godine, Zeni\u010dki partizanski bataljon upao je u Begov Han i poslije kratke borbe savladao neprijatelja. Istog dana do temelja su spalili pilanu i svu zate\u010denu rezanu gra\u0111u koja je bila spremna za transport u Njema\u010dku. Na nekoliko mjesta miniraju prugu, zapale zgradu \u017eeljezni\u010dke stanice, miniraju i spale drveni dio mosta preko rijeke Bosne na trasi \u0161umske \u017eeljeznice Begov Han \u2013 Bistri\u010dak. Tokom trajanja rata pa sve do ukidanja pruge (1952. godine) saobra\u0107aj se vodio na dijelu pruge od mjesta na u\u0161\u0107u Bistri\u010dkog potoka u rijeku Bosnu do stanice Bistri\u010dak. Dio pruge od u\u0161\u0107a do Begov Hana, odnosno do pilane, ostao je van funkcije uzrokom poru\u0161enog mosta (1942. godine) koji nikada nije obnavljan niti stavljen u funkciju.<\/p>\n\n\n\n

    Pokretanje proizvodnje u poslijeratnom periodu (1945. godine)<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Poslije oslobo\u0111enja (1945. godine), u periodu obnove zemlje, uspostavit \u0107e se pilanska proizvodnja ali sa smanjenim kapacitetom. Naime, nacionalizacijom od 1946. godine, nacionalizira se sva pokretna i nepokretna imovina preduze\u0107a \u201eNa\u0161i\u010dka\u201c d.d. u Begov Hanu i prelazi u dr\u017eavnu imovinu. Po\u010detkom pedesetih, umjesto dr\u017eavnog vlasni\u0161tva, preduze\u0107e se predaje radnom kolektivu na upravljanje i ovim \u010dinom postaje dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo kao novi vlasni\u010dki odnos. Upravljanje proizvodnjom preuzima P.D.I. \u201eKrivaja\u201c iz Zavidovi\u0107a (juna 1946. godine) i naslije\u0111uje \u0161umsko eksploataciono podru\u010dje Nemila-Pepelari i Nemila-Bistri\u010dak.  <\/p>\n\n\n\n

    Ovo malo industrijsko mjesto posebnu ulogu odigrati \u0107e u vrijeme izgradnje Omladinske pruge \u0160amac \u2013 Sarajevo (1947. godine). Nesebi\u010dno \u0107e pru\u017eiti usluge u obezbje\u0111enju rezane gra\u0111e, a teretne vagone i parne lokomotive u svrhu logisti\u010dke podr\u0161ke omladinskim brigadama na terenu.<\/p>\n\n\n\n

    \u0160umska pruga do izleti\u0161ta u Bistri\u010daku<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U Bistri\u010daku \u0107e poslije rata (1948. godine) kolektiv \u017deljezare Zenica donijeti odluku o izgradnji radni\u010dkog (sindikalnog) odmarali\u0161ta. Objekat \u0107e prema projektu bi\u0107e sagra\u0111en na jednom proplanku okru\u017een \u0161umom u blizini \u017eeljezni\u010dke stanice. Arhitektonska izvedba \u010dinila je kombinaciju kamena i drveta, tj. prizemlje je izgra\u0111eno od kamena, a dva sprata od drvenih trupaca u planinskom stilu, a interijer doma u stilu brvnare. Radove su obavljali radnici \u017eeljezare i u ljeto 1949. godine sve\u010dano je predat na upotrebu pod imenom Sindikalni dom odmora \u201ePrvi maj\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    Za prevoz radnika i ostalih ljubitelja prirode kori\u0161tena je \u0161umska \u017eeljeznica sve do njenog ukidanja (1952. godine). Polazno mjesto nalazilo se u blizini drumskog mosta nad potokom Bistri\u010dak, odnosno u\u0161\u0107a potoka u rijeku Bosnu. Njenim ukidanjem donji stroj trase iskori\u0161ten je za izgradnju ceste lokalnog saobra\u0107aja. Izgradnjom pruge normalnog kolosijeka (Omladinska pruga \u0160amac \u2013 Sarajevo, 1947. godine) ukida se i demontira uzana pruga od Doboja do Zenice (gra\u0111ena 1879. godine), koja je bila u sastavu glavne saobra\u0107ajnice Bosanski Brod \u2013 Sarajevo (Zenica \u2013 Sarajevo, 1882. godina). Projektovana trasa normalnog (standardnog) kolosijeka 1435 mm (prvi 1947. godine, drugi, dupli 1987. godine), ali na vi\u0161em nivelitetu, prolazi preko armirano betonskog mosta (L=25,10 m) nad potokom Bistri\u010dak u blizini biv\u0161e ‘privremene’<\/em> stanice \u0161umske pruge tzv. U\u0161\u0107e – Bistri\u010dak. Od ovog mosta u pravcu Zenice, na du\u017eini od oko 70 m, probijen je \u017eeljezni\u010dki tunel (1947. godine) du\u017eine 175,20 m i nosi ime \u201eBistri\u010dak\u201c. U blizini mosta (lijeva obala potoka) na zahtjev lokalne zajednice, izgra\u0111eno je \u017eeljezni\u010dko stajali\u0161te \u201eBistri\u010dak\u201c za saobra\u0107aj lokalno-putni\u010dkih vozova na relaciji Zenica \u2013 Maglaj \u2013 Zenica.<\/p>\n\n\n\n

    Izgradnja standardnih kolosijeka u stanici Begov Han<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Izgradnjom standardnog kolosijeka (1947. godine) tada\u0161nja kasaba Begov Han dobi\u0107e sna\u017ean impuls za br\u017ei razvoj i transformaciju u ve\u0107e naselje. U \u017eeljezni\u010dkoj stanici, pored prolaznog, bi\u0107e instalirano jo\u0161 dva kolosijeka standardne \u0161irine. Prvi za potrebe mimoila\u017eenja, odnosno ukr\u0161tavanja vozova i drugi kao ‘industrijski’ kolosijek za pretovar robe. Krajem 1959.\/60. godine infrastruktura stanice se pro\u0161iruje, odnosno pored prolaznog i postoje\u0107a dva kolosijeka, izgra\u0111en je i tre\u0107i kolosijek du\u017eine od 396 m koji \u0107e poslu\u017eiti za pretovara robe sa ‘privremenog’ industrijskog uzanog kolosijeka (760 mm) u vlasni\u0161tvu P.D.I. \u201eKrivaja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Uporedo sa modernizacijom \u017eeljezni\u010dkog saobra\u0107aja kroz Begov Han prolazit \u0107e javna magistralna cesta (lijeva obala rijeke Bosne) i time doprinijeti br\u017ei dru\u0161tveni i privredni razvoj ovog kraja. Uzrokom ukidanja uzanog kolosijeka sa mre\u017eom industrijskih kolosijeka (desna obala rijeke Bosne) preduze\u0107e pilane se preorjentisalo na transport robe cestovnim putem. Vezu sa magistralnim putem (na lijevoj obali) ostvarit \u0107e izgradnjom cestovnog mosta kao javno dobro, kako za industriju tako i za stanovni\u0161tvo Begov Hana.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Pu\u0161tanjem u saobra\u0107aj dvokolosije\u010dne pruge od Zenice do Doboja (1978. godine) ukidaju se stani\u010dni kolosijeci i time Begov Han gubi status \u017eeljezni\u010dke stanice. Zgrada sa pomo\u0107nim objektima progla\u0161ava se dijelom slu\u017ebenim prostorijama i djelom se pretvara u stambenu jedinicu. Od mjesta stare \u017eeljezni\u010dke stanice pa sjevernije od oko 1500 metara du\u017eine sagradit \u0107e se podesno stajali\u0161te \u201eBegov Han\u201c (u tehni\u010dkom smislu rje\u0161enja za dvokolosije\u010dnu prugu) za otpremu i prihvat putnika u lokalno putni\u010dkom saobra\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n

    Podaci o industrijskim lokomotivama<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Na kraju, nekoliko rije\u010di o podacima parnih lokomotiva koje su saobra\u0107ale na pomenutim \u0161umskim prugama.<\/p>\n\n\n\n

    Prema popisu industrijskih lokomotiva pri Direkciji \u017eeljeznica u Sarajevu iz 1932. godine, a koje su bile u slu\u017ebi u Begov Hanu u vlasni\u0161tvu preduze\u0107a Industrijsko-trgova\u010dko a.d. \u201eBosna\u201c i \u201eNa\u0161i\u010dka\u201c d.d. su:<\/p>\n\n\n\n

     Lokomotiva serije (fab. br. kotla) 7391\/1917. \/ Orenstein<\/em> & Koppel \u2013 Berlin. Slu\u017ebovala u parnoj pilani u Na\u0161icama (Neuschloss, Nasicer Tanninfabrik, Dampfs\u00e4gewerk<\/em>) pod imenom \u201eSlavonija\u201c. Od 1928. godine preba\u010dena na rad kod iste kompanije \u201eNa\u0161i\u010dka\u201c d.d. u Begov Hanu. Poslije oslobo\u0111enja (1945. godine) u slu\u017ebi P.D.I. \u201eKrivaja\u201c, P.D.I. \u201eMagli\u0107\u201c i \u0160.G. \u201eSutjeska\u201c. <\/p>\n\n\n\n

    Lokomotiva serije (fab. br. kotla) 3093\/1912. \/ M\u00c1V,<\/em> Budapest<\/em>. Prvi naziv \u201eGaglin 10\u201c da bi slu\u017ebuju\u0107i na \u0161umskom podru\u010dju Bistri\u010daka, od 1918.godine, dobila naziv \u201eBistri\u010dak\u201c. Od 1928. godine premje\u0161ta se (posudba) u Zavidovi\u0107e u preduze\u0107e \u201eNa\u0161i\u010dka d.d.\u201c biv\u0161e firme \u201eGregersenova \u0161umska industrija a.d.\u201c. Naime, \u201eNa\u0161i\u010dka d.d.\u201c \u0107e godine 1927. otkupiti sve transportne komunikacije sa voznim parkom kao i sve ostale gra\u0111evinske objekte sa postrojenjima parne pilane \u201eGregersenova \u0161umska industrija a.d.\u201c u Zavidovi\u0107ima. Svo vrijeme do izbijanje rata (1941. godine) pripadala je domicilnoj stanici (firmina lo\u017eionica) u Begov Hanu. Poslije oslobo\u0111enja (1945. godine) lokomotiva \u0107e biti u slu\u017ebi \u0160.P.P. \u201eGostovi\u0107\u201c i P.D.I. \u201eKrivaja\u201c sve do 1964. godine kada je i kasirana.<\/p>\n\n\n\n

    Lokomotiva serije (fab. br. kotla) 2411\/1890. \/ Krauss & Comp., Linz<\/em>. Bila je u vlasni\u0161tvu kompanije \u201eMorpurgo e Parente\u201c<\/em> i vozila na pruzi vicinalne \u017eeljeznice \u201eUsora \u2013 Pribini\u0107\u201c (1886.\/1896. godine), da bi pre\u0161la u vlasni\u0161tvo Zemaljskoj \u0161umskoj \u017eeljeznici \u201eUsora \u2013 Pribini\u0107i\u201c (Landes\u00e4rarische Waldbahn Usora \u2013 Pribinic, 1896.-1918. godine<\/em>) i nosila naziv \u201eBosna\u201c. Godine 1916. otkupljuje je firma Industrijsko-trgova\u010dko a.d. \u201eBosna\u201c i vozi pod nazivom \u201e1-Bosna\u201c. Ova mala lokomotiva, sa dvije vezane osovine i te\u017eine od 8,8 tona, bila je glavna ‘pogonska ma\u0161ina’ (manevarka) u zoni industrijskih kolosijeka firmine pilane u Begov Hanu. U vrijeme popisa iz 1932. godine u koloni primjedbi upisana je \u201eKasirana\u201c bez podatka o kojoj se godini radi.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prilikom daljnjih istra\u017eivanja bilo je lokomotiva koje su ‘povremeno’ vozile, odnosno ‘pozajmljivanje’ iz opravdano tehnolo\u0161kih razloga.<\/p>\n\n\n\n

    Prvi, \u201eNa\u0161i\u010dka d.d.\u201c bila je vlasnik pilane u Zavidovi\u0107ima sa mre\u017eom \u0161umskih pruga u podru\u010dju planine Gostovi\u0107 i pilane u Begov Hanu, pa su na zahtjev oba upravitelja pogona mogli neometano vr\u0161iti ‘razmjenu’ lokomotiva. Drugi, kako je P.D.I. \u201eKrivaja\u201c upravljala pilanom u Begov Hanu pojedine lokomotive  voznog parka iz Zavidovi\u0107a bile su povremeno anga\u017eirane na ovom terenu sve do ukidanja uzanog kolosijeka (1952. godine), a to su: <\/p>\n\n\n\n

    Lokomotiva serije (fab. br. kotla) 2412.\/1889. godina \/ Krauss & Comp., Linz<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

    U vlasni\u0161tvu kompanije \u201eMorpurgo e Parente\u201c Triest<\/em> (\u201eUsora \u2013 Pribini\u0107\u201c 1891.\/1896. godina) i kasnije u vlasni\u0161tvu Zemaljske \u0161umske \u017eeljeznice \u201eUsora \u2013 Pribini\u0107\u201c (1896.\/1918. godina) i nosila naziv \u201eUsora\u201c. Privremeno anga\u017eirana (1917. godine) na trasi  Rollbahn \u201e\u017dele\u0107a Potok\u201c<\/em> u vlasni\u0161tvu Industrijsko-trgova\u010dko a.d. \u201eBosna\u201c. Poslije rata (1918. godine) gubi joj se svaki trag.<\/p>\n\n\n\n

    Lokomotiva serije (fab. br. kotla) 7498.\/1918. godina \/ Krauss & Comp., Linz<\/em>. Ova lokomotiva je i danas kao muzejski eksponat postavljena u \u017eeljezni\u010dkom depou u Rajlovcu kod Sarajeva (1976.\/77. godina) pod imenom \u201eBosna\u201c. Od 1918. godine bila je u vlasni\u0161tvu rudnika ugljena u \u010crnomelju (Slovenija) i vozila industrijskim kolosijekom \u0161irine 600 mm. Godine 1939. u vlasni\u0161tvu \u201eNa\u0161i\u010dka d.d.\u201c (rekonstrukcijom pogonskih osovina na \u0161irinu od 760 mm) u Zavidovi\u0107ima, povremeno vozila za potrebe pilane u Begov Hanu. Poslije oslobo\u0111enja (1945. godine) lokomotiva \u0107e biti u vlasni\u0161tvu \u0160.I.P. Krivaja u Zavidovi\u0107ima sve do 1973. godine.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Lokomotiva serije (fab. br. kotla) 4379.\/1901. godina \/ Krauss & Comp., M\u00fcnchen-Linz<\/em>, poznata je pod imenom \u201eKusa\u0107e\u201c. Od 1918. godine bila u vlasni\u0161tvu \u201eBosanska \u0160umska Industrija Ajsler i Ortlib\u201c u  Zavidovi\u0107ima sve do likvidacije preduze\u0107a (1934. godine) kada prelazi u vlasni\u0161tvo \u0160IPAD-a a od  1949. do 1973. godine u vlasni\u0161tvu  preduze\u0107a \u201eDr\u017eavna \u0161umska \u017eeljeznica \u2013 ZOK\u201c kada je i zavr\u0161ila svoj radni vijek. Postavljena je ka muzejski eksponat u krugu \u201eKrivajina Vila\u201c. Prema nekim podacima kao ‘lokomotiva-pozajmica’ obavljala poslove vu\u010de sa industrijskog kolosijeka pilane do stanice u Begov Hanu (1945. \u2013 1947. godina).<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Na kraju, kao kuriozitet, nekoliko rije\u010di o jedinstvenoj industrijskoj lokomotivi koja je vozila po \u0161umskim prugama u Begov Hanu. Radi se o tipu lokomotive kao jedinstvenom parnom stroju ove vrste ne samo za Bosnu i Hercegovinu ve\u0107 i za ex Jugoslaviju.<\/p>\n\n\n\n

    Lokomotiva serije (fab. br. kotla) 2504 proizvedena u \u201eLima Lokomotive Works of Lima, Ohio\u201c – USA, <\/em>1912. godine, poznata (kao proizvod) pod imenom \u201eShay lokomotiva\u201c<\/em>. U tehni\u010dkom smislu pogonskih osovina sa zup\u010danicima osmislio i patentirao je Ephraim Shay i ve\u0107ina je sagra\u0111ena za upotrebu u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, odnosno prvenstveno u Sjevernoj Americi.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Lokomotiva pripada ‘A’ klasi sa dva cilindra i sa osovinama 0-4-0 koje su pokretane zasebnim konusnim zup\u010danikom. Pritisak kotla je od 11 bara, maksimalna brzina je oko 18 km\/h i te\u017eine od oko 18 tona. Bila je opremljena sa parnom pumpom uz pomo\u0107 koje se rezervoar vodom mogao napuniti iz obli\u017enjeg potoka. Prikladna je bila pri \u0161umskoj eksploataciji drva i u rudarstvu i mogla je uspje\u0161no raditi na strmim prugama ili prugama lo\u0161eg kvaliteta. <\/p>\n\n\n\n

    Koncept parne lokomotive sa zup\u010danicima dizajniran je tako \u0161to su parni cilindri sa klipnja\u010dama postavljeni okomito i mehani\u010dki vezani sa ‘pogonskim vratilom’, odnosno radilicom u visini kota\u010da \u010diji su krajevi imali ‘prizmati\u010dne’ zglobove, odnosno spiralni konusni zup\u010danik. Konusni zup\u010danik provodi prenos na zup\u010danik ve\u0107eg promjera na tzv. ‘krunski to\u010dak’ koji je mehani\u010dki pri\u010dvr\u0161\u0107en na kota\u010d lokomotive. Mehani\u010dkim mjenja\u010dem mijenjao bi se smjer rotacije pogonskoga vratila \u010dime se omogu\u0107uje lokomotivi da vozi u bilo kojem smjeru. Ukratko, na ovim tipovima parnih strojeva niste mogli primjetiti spojeve sa bo\u010dnim \u0161ipkama vezanih za pogonske to\u010dkove kao \u0161to je slu\u010daj sa mnogim serijama evropskih parnih lokomotiva.<\/p>\n\n\n\n

    Prvi vlasnik lokomotive Lima 2504.\/1912. godina bio je Karl Petrachek iz Be\u010da za  Lokomotivfabrik Krauss & Co. Linz, Austrija, godine 1912<\/em>. Kako nije prodana stajala je u skladi\u0161tu do polovine 1917. godine kada je preba\u010dena u mjesto Torda, Transilvanija, Ma\u0111arska (Austro-Ugarsko Carstvo) u fabriku \u201eTorda Cement\u201c<\/em>. U fabrici nikada nije kori\u0161tena i pohranjena je do po\u010detka 1918. godine. Poslije rata (1918. godine) rasklopljena u sedam dijelova (osim kotla i sanduka lokomotive) prebacuje se na probni rad za Lokalnu \u017eeljeznicu Salzkammergut<\/em> (SkgLB), uzane \u017eeljeznice od 760 mm, na relaciji Bad Ischil \u2013 Salzburg. Po\u0161to nije impresionirala menad\u017ement SkgLB-a (zbog male brzine) odustaju od kupovine i pohranjuje se u obli\u017enji lokomotivski depo sve do 1923. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Njeno posljednje putovanje do novog vlasnika zavr\u0161ava se u Bosni (1923. godine) kod  preduze\u0107a \u201eBosna & Konz.\u201c u Begov Hanu (1925. godine).<\/p>\n\n\n\n

    Mo\u017ee se pretpostaviti da je dopremljena u sastavu kontingenta reparacije (ratna od\u0161teta) prema tada\u0161njoj Kraljevini SHS, odnosno u Oblasnu direkciju \u017eeljeznica u Sarajevo. Bilo kako bilo ne zna se koliko je vremena radila u pomenutom preduze\u0107a. Uvidom u dokument \u201ePopis industrijskih lokomotiva pri Direkciji \u017eeljeznica u Sarajevu iz 1932. godine\u201c nije navedena u popisu osnovnih sredstava preduze\u0107a. Posljednji podatak iz drugih izvora stoji: Rashodovana prije 1940. godine.                                     <\/p>\n\n\n\n

    Ovaj skromni istra\u017eiva\u010dki rad, kojeg smo prezentirali ovim \u010dlankom, zavr\u0161avamo s iskrenom zahvalom prema uposlenicima u Arhivu BiH u Sarajevu, bez \u010dije pomo\u0107i u preporuci kori\u0161tenja dostupne bibliote\u010dke gra\u0111e i dopu\u0161tenja u prezentaciji gore navedenih skica i planova ne bi bila mogu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    Napomena: <\/p>\n\n\n\n

    Preuzimanje dijela (maksimalno tre\u0107ine) ili kompletnog teksta mogu\u0107e je u skladu sa \u010dlanom 14 Kodeksa za \u0161tampu i online medija Bosne i Hercegovine.
    Ako neki drugi medij \u017eeli preuzeti dio\/\u010ditav autorski tekst, mo\u017ee to uraditi isklju\u010divo uz pismeno odobrenje portala vremeplov.ba.
    Nakon dozvole, du\u017ean je kao izvor navesti portal vremeplov.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen na\u0161 tekst.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n

    \n\t
    <\/div>\n\t
    <\/div>\n\t
    <\/div>\n\t
    <\/div><\/div>