{"id":1903,"date":"2014-04-28T00:08:04","date_gmt":"2014-04-27T22:08:04","guid":{"rendered":"http:\/\/vremeplov.ba\/?p=1903"},"modified":"2025-07-22T10:58:32","modified_gmt":"2025-07-22T08:58:32","slug":"1-maj-medunarodni-praznik-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2014\/04\/28\/1-maj-medunarodni-praznik-rada\/","title":{"rendered":"1.Maj – Me\u0111unarodni praznik rada"},"content":{"rendered":"
\n
\"parola_naslov\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Svim gra\u0111anima, svim radnicima, svim \u010dlanovima bosanskohercegova\u010dkih sindikata i svima koji se i dalje bore za radni\u010dka prava \u017eelim  SRETAN PRVI MAJ \u2013 ME\u0110UNARODNI PRAZNIK RADA!<\/b><\/p>\n\n\n\n

Danas je dan elementarnog humanizma prema radnom \u010dovjeku i dan sje\u0107anja na dugogodi\u0161nju  borbu radnika cijelog svijeta, borbe, koja je dana\u0161njim radnicima uspjela osigurati neka od temeljnih radni\u010dkih prava \u2013 kra\u0107i radni dan, bolje uslove rada i zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n

Prvi maj se obilje\u017eava kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika ili u slobodnom prevodu dan borbe prava na \u017eivot dostojan \u010dovjeka. Mnogi su ljudi kroz istoriju \u017eivot izgubili bore\u0107i se za prava radnika pa je Prvi Maj dan pogibije ljudi koji su se borili da nam radni dan od 24 \u010dasa bude podijeljen na 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

Borba za radni\u010dka i ljudska prava traje jo\u0161 i danas i vrlo je izgledno da \u0107e i na\u0161a djeca i djeca njihove djece na svoj na\u010din voditi borbu za svoja prava.<\/p>\n\n\n\n

Chicago, 1.maj 1886. godine<\/b><\/p>\n\n\n\n

Kako je to bilo u pro\u0161losti, jer kako ka\u017eu, istorija se redovno ponavlja.<\/p>\n\n\n\n

U Chicagu je 1886. godine zapo\u010deo op\u0161ti \u0161trajk kojime su se radnici nastojali izboriti za svoje dostojanstvo i prava me\u0111u kojima i osmosatno radno vrijeme. U prosvjedima koji su zahvatili vi\u0161e od 1.200 tvornica u cijelom SAD-u sudjelovalo je izme\u0111u 350.000 i 400.000 radnika i radnica koji su napustilo svoja radna mjesta i krenuli u mar\u0161 ulicama zahtijevaju\u0107i osmosatno radno vrijeme po principu 8:8:8, odnosno 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati slobodnog vriemena.<\/p>\n\n\n\n

3. maja poslodavci su me\u0111u radnike poslali svoje ‘\u0161trajkolomce’. Izme\u0111u radnika i njih do\u0161lo je do sukoba te je intervenirala policija raniv\u0161i mnoge i ubiv\u0161i \u010detvero radnika. Kao odgovor na taj doga\u0111aj 4. maja,  radni\u010dki aktivisti sazvali su za 20:30h mirnu skup\u0161tinu na Haymarket trgu gdje se trebalo raspravljati o daljnjim tokovima borbe i o odgovoru na akcije policije. Oko 22h kad je skup bio pri kraju policija je zahtjevala raspu\u0161tanje skup\u0161tine ali tada je netko iz gomile, u kojoj je preostalo oko 200 ljudi, bacio bombu ubiv\u0161i jednog i raniv\u0161i nekoliko policajaca. Policija je otvorila vatru pri \u010demu je, u toj pucnjavi,  ubijeno sedmero  policajaca i mnogo radnika i radnica \u010diji broj do danas nije utvr\u0111en.<\/p>\n\n\n\n

Mnogo je prosvjednika uhap\u0161eno, a vo\u0111e \u0161trajka izvedeni su pred sud. Usprkos nedostatku dokaza, sedmorica od njih osu\u0111ena su na smrt. Jedan od njih po\u010dinio je samoubistvo u zatvoru, dvojica su pomilovana, a preostala \u010detvorica obje\u0161ena su 11. novembra 1887. pjevaju\u0107i Marseljezu na strati\u0161tu. Jednog od njih (August Spies) posljednje rije\u010di bile su: \u201eDo\u0107i \u0107e vrijeme kada \u0107e na\u0161a ti\u0161ina biti mo\u0107nija od glasova koje ste danas ugu\u0161ili.”<\/p>\n\n\n\n

MayDay<\/b><\/p>\n\n\n\n

U Parizu 1989. godine, na zasjedanju Druge Internacionale (me\u0111unarodna zajednica radni\u010dkih i socijalisti\u010dkih stranaka), <\/em>1. maj progla\u0161en je Me\u0111unarodnim praznikom radnika <\/em>i radnica, poznat i kao \u201eMay Day\u201c, a <\/i>na uspomenu masakr radnika u Chicagu, 1886. godine.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111unarodni praznik rada, poznatiji i kao Prvi maj, slave radnici diljem svijeta. Naj\u010de\u0161\u0107e se obilje\u017eava uli\u010dnim demonstracijama na kojima sudjeluju sindikati, radni\u010dke organizacije i brojni ljevi\u010darski pokreti. Prvi maj se slavi i kao slu\u017ebeni praznik u preko 80 zemalja svijeta, a neslu\u017ebeno se slavi u gotovo cijelom svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Na Istoku parade, na Zapadu prosvjedi<\/b><\/b><\/p>\n\n\n\n

Tokom pro\u0161lih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumjevanje sa poslodavcima, odnosno dr\u017eavom, postizali zapa\u017eene uspjehe u borbi za svoja prava i tako vremenom su se smirivale i socijalne tenzije. U isto\u010dnim zemljama radni\u010dki su pokreti nadzirani od komunisti\u010dkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali uz niske plate i produ\u017eeni rad zbog navodnih dr\u017eavnih interesa, radnici su su vi\u0161e bili izrabljivani nego na Zapadu.<\/p>\n\n\n\n

S vremenom su, pa i do danas u pojedinim dr\u017eavama, proslave praznika rada pretvorene u velebne dr\u017eavne priredbe i mimohode kojima svijetu treba pokazati kako radni\u010dka klasa daje punu potporu dr\u017eavno-partijskim birokratskim strukturama. U slu\u010daju te\u017enje za promjenama i boljim socijalnim statusom suzbijane su dr\u017eavnom prisilom i tenkovima. Potpunu degradaciju praznika rada do\u017eivio je uklju\u010denjem vojnih parada u proslave \u010dime se izra\u017eavala mo\u0107 socijalisti\u010dke dr\u017eave dok su radni\u010dke povorke slu\u017eile kao dokor \u201ere\u017eimu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Sindikati, tajkuni i politi\u010dari<\/b><\/p>\n\n\n\n

Usprkos svemu, 1. maj, ostaje i danas svijetla tradicija me\u0111unarodnog radni\u0161tva. Dan kada \u010dovjek-radnik pokazuje da ima ponos, dostojanstvo i \u010dast jer ako se klanja i slu\u017ei tajkunima, mafija\u0161ima i korumpiranim politi\u010darima za\u0161to ga slaviti?<\/p>\n\n\n\n

Poznata stvar je da i danas ima sindikata, \u010dast izuzecima, koji su svojim aktivnostima izdali borbu radnika u njenim temeljima i otvoreno pristali na kolaboraciju sa stranim i doma\u0107im kapitalistima kao i sa dr\u017eavnom ma\u0161inerijom koja ovu eksploataciju ozakonjuje. Sindikalni birokrati se ne srame svog polo\u017eaja koji su zauzeli u ekonomskoj hijerarhiji jer su od radni\u010dke borbe (prava radnika i \u0161trajkova) napravili \u201eunosan posao\u201c zara\u0111uju\u0107i na patnji radni\u010dke klase.<\/p>\n\n\n\n

Danas, u Bosni i Hercegovini, ima vi\u0161e od 500.000 nezaposlenih, vi\u0161e od milion gra\u0111ana \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva, ogroman broj se nalazi u dr\u017eavni\u010dkom ropstvu, stvaraju se novi redovi pred narodnim kuhinjama, plate i penzije minimalne i neredovna isplata, kao da to na\u0161e politi\u010dare puno ne zabrinjava. Ti isti politi\u010dari koji nemaju plan strategije razvoja, dugoro\u010dne i odr\u017eive, sporih ili nikakvih va\u017enih odluka i zakona koji direktno uti\u010du na \u017eivot i dobro svih ali zato mudro nude i name\u0107u krakoro\u010dna rje\u0161enje koja obi\u010dno zavr\u0161avaju katastrofalno. Za\u0161to ne kazati da me\u0111u njima ima (u vrijeme tranzicije i ubrzane privatizacije u BiH) i onih koji su se obogatili malverzacijama, nelegalnim \u0161pekulacijama i kriminalnim privatizacijama. Na \u010delo kompanija postavljaju podobne (strana\u010dke) ljude koji obi\u010dno sa strukom nemaju nikakve veze ali su eksperti u nepo\u0161tivanju radni\u010dkih prava, izbjegavaju obaveze prema dr\u017eavi, sebi\u010dni su i bez vizije, vje\u0161to izbjegavaju neposredno u\u010destvovanje u odnosima socijalnog dijaloga i partnerstva.<\/p>\n\n\n\n

Tradicija kroz piknik i ro\u0161tilje<\/b><\/p>\n\n\n\n

Tradicionalno i ove godine organizirati \u0107e se radni\u010dki prosvjedi uz posredovanje sindikata \u0161irom zemlje sa porukama, pravo na rad, a ne bijedu i glad, dostojanstvo i pla\u0107eni rad, mladima svijetla budu\u0107nost, a starijima mirnu starost, mi smo za rad, ali ho\u0107emo \u017eivjeti kao ljudi. Mnogi gra\u0111ani, tako\u0111er tradicionalno, me\u0111unarodni dan op\u0161te solidarnosti radni\u0161tva, proslavi\u0107e uz prvomajski uranak, odlaskom na piknik, ro\u0161tilje, rekreacije, pjesmu, ples i dru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n

Dok \u017eivi praznik rada \u2013 \u017eivi i nada! \u017divio Prvi maj!   <\/b><\/p>\n\n\n

\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div><\/div>