{"id":19167,"date":"2022-11-20T13:50:09","date_gmt":"2022-11-20T12:50:09","guid":{"rendered":"https:\/\/vremeplov.ba\/?p=19167"},"modified":"2025-07-07T11:28:17","modified_gmt":"2025-07-07T09:28:17","slug":"uspomena-na-sumsku-zeljeznicu-jasenica-u-srezu-travnickom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2022\/11\/20\/uspomena-na-sumsku-zeljeznicu-jasenica-u-srezu-travnickom\/","title":{"rendered":"Uspomena na \u0161umsku \u017eeljeznicu \u201eJasenica\u201c u srezu travni\u010dkom"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U ovom kratkom istra\u017eivanju donosimo sa\u017eeti prikaz projektovanja i izvo\u0111enja radova na izgradnji rudni\u010dko-\u017eeljezni\u010dke komunikacije Bila Stara \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, zatim \u0161umske \u017eeljeznice Bila Nova \u2013 Trenica, odnosno \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c \u010dija se trasa prote\u017ee od Bile do \u0161umskih podru\u010dja sliva rijeke Jasenice.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ovim objavljivanjem \u010dinimo poku\u0161aj da se istrgnu iz zaborava svi oni najzna\u010dajniji doga\u0111aji koji su proiza\u0161li u vremenu obnove i izgradnji zemlje u srezu travni\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n

Za dostupne informacije i \u010dinjeni\u010dne dokaze koristili smo historijske materijale putem zabilje\u017eenih hronika onda\u0161njih \u010dasopisa i listova, zatim fotografija, mapa i tehni\u010dkih skica, odnosno usmenom predajom \u017eivih sudionika koji su pre\u017eivjeli poslijeratno historijsko razdoblje u srezu travni\u010dkom.   <\/p>\n\n\n\n

Odmah po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata, zapo\u010dete su brojne aktivnosti usmjerene na otklanjanje posljedica ratnih razaranja. Trebalo je podignuti zemlju iz privredne zaostalosti i utrti putove savremenoj privredi.<\/p>\n\n\n\n

Uporedo s obnovom pristupilo se i razvijanju izvjesnih privrednih grana za koje postoje bogati izvori sirovina. Prve godine po oslobo\u0111enju u travni\u010dkom srezu zabilje\u017een je veliki entuzijazam koji se iskazivao obnovom i izgradnjom zemlje. Osnovnu politi\u010dku snagu u izgradnji zemlje (FNRJ; 1945.-1963.) predvodio je Narodni front Jugoslavije u naj\u0161irem zna\u010denju kao specifi\u010dna politi\u010dka organizacija koja se formirala na principu dobrovoljnosti.<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja industrijske pruge Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, 1947. godine<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izgradnja industrijske pruge uzanog kolosijeka Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c (du\u017eine oko 6,7 km) otpo\u010dela je septembra mjeseca 1947. godine, od strane \u010dlanova Narodnog fronta travni\u010dkog sreza. Shva\u0107aju\u0107i od kakve je va\u017enosti izgradnja ove pruge, \u010dlanovi Narodnog fronta travni\u010dkog sreza, na svojoj velikoj konferenciji zaklju\u010dili su da preko plana i jo\u0161 u toku ove godine sa dobrovoljnom radnom snagom izgrade spomenutu prugu. U to vrijeme grad Travnik formirao je dvije frontovske brigade koje su na pruzi radile po deset dana i jednu omladinsku radnu brigadu koja je radila 30 dana. Tako\u0111er, formirane su frontovske brigade po mjesnim podru\u010djima i svaka bi u smjenama radila po pet dana. Jednom nedjeljno u\u010de\u0161\u0107e u izgradnji pruge uzimali su sindikalno organizovani radnici grada Travnika i okolice. Dobrovoljne radne dane dali su Mjesni odbori Narodnog fronta iz Han Bile i Mehuri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Na odr\u017eanoj velikoj konferenciji \u010dlanovi Narodnog fronta travni\u010dkog sreza, pored radova na pomenutom industrijskom kolosijeku, donijeli su zaklju\u010dak da sa dobrovoljnom radnom snagom izgrade novu \u017eeljezni\u010dku stanicu \u201eBila Nova\u201c (na profilnom kilometru 21+928, La\u0161va \u2013 Travnik) sa kapacitetom od dva stani\u010dna kolosijeka i odvojnim kolosijekom za potrebe \u0161umske pruge \u201eBila Nova \u2013 Trenica\u201c. Svi radovi na izgradnji \u017eeljezni\u010dke infrastrukture (kolosijeci i zgrada stanice) i \u0161umske \u017eeljeznice zavr\u0161eni su 11. novembra 1947. godine i predati u javni saobra\u0107aj.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Gra\u0111enje industrijske pruge Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c polazi od \u017eeljezni\u010dke stanice Bila (Bila Stara) koja se nalazi na trasi uzane pruge La\u0161va \u2013 Travnik (na profilnom kilometru 20+243) koja je pu\u0161tena u saobra\u0107aj  26. avgusta 1893. godine. Od \u017eeljezni\u010dke stanice, sada kao pruga-odvojak vodi dalje pored rijeke Bile, \u010desto puta kroz nepristupa\u010dni teren proplanka Vla\u0161i\u0107 planine, odnosno kroz selo Zabilje, zatim pored sela Pokraj\u010di\u0107i, Pe\u0161tovljani, Karahod\u017ee, Alihod\u017ee, Kljaci, Dolac, Braji\u0107i i ostalim zaseocima koja, zbog svoje nepristupa\u010dnosti, nisu imali ni kolskog puta. Na nekim mjestima trasa se penjala usponom i do 25 \u2030 i na kraju zavr\u0161avala u zaseoku Vrbica, sela Baja. Naime, na lokalitetu sela Baja nalaze se neiskori\u0161\u0107ene bogate naslage mrkog uglja vrlo dobrog kvaliteta, kojeg su seljaci od davnina do sada ru\u010dno kopali za doma\u0107e potrebe i na konjima snosili u grad u svrhu trgovine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010clanovi Narodnog fronta, na izgradnji industrijske pruge Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, nailazili su na velike pote\u0161ko\u0107e rade\u0107i po ki\u0161i i snijegu. U ispunjavanju preuzetih obaveza, me\u0111usobno su se takmi\u010dile organizacije mjesnih odbora Han Bile i Mehuri\u0107a i ne samo da su se takmi\u010dili mjesni odbori nego su se takmi\u010dili i pojedinci. Tako je na izgradnju rudni\u010dke pruge Husejnagi\u0107 Ragib (60 godina) dao 10 dobrovoljnih radnih dana, Halid Junuzovi\u0107 17, a \u010cajo \u0160emsa 20 radnih dana, Kozlina Marko sa svojom porodicom dao je 50, dok je Hamza Arnautovi\u0107 (65 godina) sa svojom porodicom dao 75 li\u010dnih i 7 kolskih dobrovoljnih radnih dana. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u frontovcima Jankova\u010dke brigade nalazio se i 75-godi\u0161nji starac Stipo Mari\u0107, dobrovoljac, invalid iz Prvog svjetskog rata, koji na rukama nije imao nijednog prsta. Mujo Sefer, \u010dlan uprave gradili\u0161ta, vidjev\u0161i starca kako \u010dvrsto dr\u017ei lopatu sa svojim “batrljcima” zamolio ga je da on ovako star nebi trebao da radi. Starac Stipo odgovara da ga ne treba \u017ealiti jer, kako re\u010de, ovu ‘na\u0161u’ narodnu prugu treba izgraditi u odre\u0111enom roku.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na izgradnji ove pruge dato je oko 53.000 dobrovoljnih radnih dana, iskopano je (preba\u010deno ili nabijeno u nasip) oko 36.000 m\u00b3 zemlje i kamena, suhog potpornog zida od kamena ugra\u0111eno je 49 m\u00b3, zatim iskopano oko 2000 metara drena\u017enih jarkova i izbetonirano 20 cjevastih propusta ukupne du\u017eine od oko 150 metara. Tako isto izbetonirana su dva obalna i jedan rije\u010dni stub za most u du\u017eini od 30 metara za koji je obezbje\u0111ena i \u017eeljezna konstrukcija. Nakon zemljanih radova polo\u017eeni su pragovi i pripremljen materijal za polaganje kolosijeka u du\u017eini od 3.600 metara. (Izvor: List \u201eOslobo\u0111enje\u201c, broj 340, novembar 1947.)<\/p>\n\n\n\n

\u017deljezni\u010dka stanica Bila Stara pored prolaznog, imala je ugra\u0111ena dva sporedna i jedan slijepi kolosijek. Veza industrijske (rudni\u010dke) pruge tehni\u010dki je izvedena na tre\u0107em stovari\u0161nom kolosijeku sa dnevnim kapacitetom od 40 tona mrkog uglja.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj kolosijek slu\u017eio je i za potrebe kre\u010dane u vlasni\u0161tvu G.P. \u201eHum\u201c sa dnevnim kapacitetom od 10 tona. Dovoz kopanog materijala iz kre\u010dane transportovan  je drumom sa kamionima. Stani\u010dna zgrada imala je \u0161est prostorija od oko 160 m\u00b2 korisnog prostora.<\/p>\n\n\n\n

Rudnik \u201cAbid Loli\u0107\u201c d.o.o. Travnik \u2013 Bila<\/u><\/strong> – hronologija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istorijski razvoj ovog rudnika po\u010dinje u vremenu 1942.-1943. godine, kada je rudnik Kakanj vr\u0161io istra\u017eivanja na podru\u010dju Bile tra\u017ee\u0107i mrki ugalj u sektoru Karahod\u017ee \u2013 Pokraj\u010di\u0107i. Nakon kratkog prekida istra\u017eivanja su nastavljena sve do kraja 1946. godine. Po\u010deci eksploatacije na ovom podru\u010dju vr\u0161eni su u zoni izdanika uz oskudna sredstva \u0161to je ograni\u010davalo eksploataciju u ve\u0107em obimu. Izgradnjom i pu\u0161tanjem u saobra\u0107aj industrijske pruge, krajem novembra 1947. godine, stekli su se uslovi za intenzivniju proizvodnju uglja, prvenstveno na povr\u0161inskoj eksploataciji.<\/p>\n\n\n\n

Rje\u0161enjem N.O. Sreza Travnik od 19.10.1947. godine, registruje se privredna organizacija pod nazivom Rudnik \u201eAbid Loli\u0107\u201c Bila. Odlukom Vlade Federacije BiH  na 85 sjednici odr\u017eanoj dana 14.01.2009 godine, o prenosu udjela Federacije BiH u rudnicima uglja na JP Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo, rudnik \u201eAbid Loli\u0107\u201c d.o.o. Travnik Bila  upisan je nadle\u017enom sudu u Travniku dana 03.12.2009. godine pod nazivom  JP Elektroprivreda  BiH d.d. Sarajevo  ZD  RMU \u201eAbid Loli\u0107\u201c d.o.o. Travnik Bila. Osnovna djelatnost Dru\u0161tva je proizvodnja, prerada i plasman uglja, uz povremeno kori\u0161tenje ostalih djelatnosti, koje su upisane u sudski registar. (Izvor: https:\/\/rmuabidlolic.com\/o-nama\/<\/a>, pristup stranici 02.11.2022. godine)<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja \u0161umske \u017eeljeznice \u201eBila Nova \u2013 Trenica\u201c – hronologija<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uporedo sa izgradnjom nove \u017eeljezni\u010dke stanice \u201eBila Nova\u201c, u ljeto 1947. godine, otpo\u010deli su radovi na izgradnji \u0161umske \u017eeljeznice \u201eBila Nova \u2013 Trenica\u201c u du\u017eini od 7.700 metara. Radove na izgradnji \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, za novoformiranu stanicu pod nazivom Bila Nova i \u0161umske \u017eeljeznice do mjesta Trenica, obavljale su Prva i Druga banjalu\u010dka sreska brigada, Prva Jaseni\u010dka, Sedma moravska, Prva zagreba\u010dka, Tre\u0107a travni\u010dka, \u0160esta sarajevska, Petnaesta slavonsko-brodska omladinska radna brigada sa ukupno od 1297 omladinaca i omladinki. Podignuto je ukupno 24 objekta, odnosno 18 propusta i 5 mostova, od kojih su mostovi preko rijeke La\u0161ve i Grovnice u du\u017eini od 100 metara.<\/p>\n\n\n\n

Na dan 11. novembra 1947. godine, Uprava gradili\u0161ta Omladinske pruge i Glavni \u0161tab izdali su saop\u0161tenje o zavr\u0161etku radova na podizanju \u0161umske \u017eeljeznice \u201eNova Bila \u2013 Trenica\u201c i predali je na upotrebu. (Izvor: List \u201eOslobo\u0111enje\u201c, broj 328, novembar 1947. godine)<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izgra\u0111ena stani\u010dna zgrada (Bila Nova) sadr\u017eavala je tri prostorije sa oko 40 m\u00b2 korisnog prostora. U stanici su, pored prolaznog, ugra\u0111ena i dva sporedna kolosijeka. Drugi sporedni kolosijek bio je direktno vezan za \u0161umsku \u017eeljeznicu prema Trenici, odnosno i veza za industrijski kolosijek prema pilani (Bila Nova – P.D.I. \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c Travnik) u du\u017eini od 5.180 metara.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, \u017eeljezni\u010dka zgrada stanice Bila Nova i \u017eeljezni\u010dka zgrada Bila Stara \u010dine razmak udaljenosti od oko 750 metara. Izgradnjom nove stanice donesena je tehni\u010dka odluka u rastere\u0107enju kapaciteta stanice Bila Stara koja je saobra\u0107ajno regulisala transport dovoza mrkog uglja, zatim pijeska za potrebe kre\u010dane i dovoza i otpreme kompozicija posje\u010denog drveta iz sliva rijeke Jasenice. Stanica Bila Nova, u saobra\u0107ajnom smislu, bi regulisala teretni saobra\u0107aj za \u0161umsku \u017eeljeznicu \u201eTrenica\u201c, odnosno za potrebe kombinata \u201eBratstvo\u201c i transport drvne mase prema pilani preduze\u0107a \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Od stanice Bila Nova, prema Trenici, izgra\u0111ena je ukrsnica-stanica Bu\u010di\u0107i, na profilnom kilometru 4+222, sa jednim mimolaznim kolosijekom du\u017eine od 228 metara. Za potrebe \u017eeljezni\u010dkog osoblja (otpremnik vozova i skretni\u010dar) izgra\u0111ena je manja zgrada i pomo\u0107ni objekat za smje\u0161taj ogrijeva i materijala za odr\u017eavanje skretnica.<\/p>\n\n\n\n

Krajnja ta\u010dka ove \u0161umske \u017eeljeznice je na km 7+700 u mjestu Trenica. Pored izgra\u0111ene zgrade za \u017eeljezni\u010dko osoblje, korisne povr\u0161ine od 42 m\u00b2, instalirana su tri stani\u010dna kolosijeka u du\u017eini od oko 140 metara. Sa tre\u0107eg kolosijeka izgra\u0111en je odvojak, odnosno vojno- industrijski kolosijek, du\u017eine od  6.900 metara.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Naime, godine 1949. po\u010dela je gradnja fabrike naoru\u017eanja i vojne opreme MMK \u201eBratstvo\u201c. Izgradnjom fabrike sa smje\u0161tajnim jedinicama za radnike nastao je grad Novi Travnik.<\/p>\n\n\n\n

Naseljavali su ga radnici iz cijele biv\u0161e Jugoslavije, razli\u010ditih nacionalnosti i narodnosti, zbog \u010dega je Novi Travnik prozvan gradom bratstva i jedinstva i postaje jedan od najrazvijenih gradova u biv\u0161oj Jugoslaviji. Do kraja osamdesetih \u201cBratstvo\u201d je zapo\u0161ljavalo vi\u0161e od 10.000 radnika, a najmanje 33.000 stanovnika Novog Travnika direktno je zavisilo od tog kombinata.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Po zavr\u0161etku zadnjeg rata na ovim prostorima (1992.-1995.) od nekada\u0161njeg industrijskog giganta ostale su uglavnom napu\u0161tene i oplja\u010dkane hale. Nakon po\u010detka privatizacije biv\u0161i direktori postaju vlasnici nekretnina i pogona \u201cBratstva\u201d, dok mali dio ostao je u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu koji zapo\u0161ljava oko 300 radnika.<\/p>\n\n\n\n

(Izvor: https:\/\/balkans.aljazeera.net\/news\/culture\/2019\/9\/25\/raspad-industrije-u-bih-bratstvo-dokumentarac-na-ajb<\/a> ; A\u017eurirano 27. septembra 2019; Pristup izvoru 03.11.2022. godine)<\/p>\n\n\n\n

Dobro je napomenuti da na prostoru Op\u0161tine Trenica, tada\u0161njeg travni\u010dkog kotara, Jure Budimirovi\u0107 iz Travnika, godine 1899.,  podi\u017ee pilanu poto\u010daru na rijeci Opare mjesto Duboka. Isti vlasnik, godine 1929. podi\u017ee i drugu pilanu na parni pogon u Puti\u0107evu, nedaleko od Travnika, uz \u017eeljezni\u010dku prugu La\u0161va \u2013 Travnik. Potrebnom oblovinom snabdijevao se iz dr\u017eavne \u0161ume Sebe\u0161i\u0107. Obe pilane radile su do izbijanja aprilskog rata 1941. godine.  <\/p>\n\n\n\n

Izgradnja \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c – hronologija<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U toku 1948. godine, \u010dlanovi Narodnog fronta travni\u010dkog sreza, planiraju produ\u017eiti prugu za oko 4 km i to od sela Baja pa do bogatih \u0161umskih podru\u010dja \u201eKozice\u201c i \u201eJasenice\u201c. Na ovim podru\u010djima nalaze se velike koli\u010dine ogrijevnog i prvoklasnog gra\u0111evnog materijala, \u010dije drvne mase zbog svojih nepristupa\u010dnosti do sada nisu mogla biti iskori\u0161\u010dene. Ovom izgradnjom \u0161umske \u017eeljeznice sva sela koja le\u017ee okolo nje bi se povezala sa \u017eeljezni\u010dkim i kolskim saobra\u0107ajem sa kojima su do sada bili povezani jedino uskim stazama. <\/p>\n\n\n\n

Projektovanje i gra\u0111enje \u0161umske \u017eeljeznice slu\u017eit \u0107e u svrhu eksploatacije drvnih masa iz podru\u010dja sliva rijeke Bile, Jasenice i Zaseo\u010dkog potoka u du\u017eini od 16 kilometara i gra\u0111ena je u tri etape:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Prva etapa: Odvojak – po\u010detna ta\u010dka, 0+000 do km 4+010, u toku 1952. godine,<\/li>\n\n\n\n
  2. Druga etapa: Od prof. km 4+010 do km 10+160, tokom 1953. godine i<\/li>\n\n\n\n
  3. Tre\u0107a etapa: Od prof. km 10+160 do km 16+000 kao krajnja ta\u010dka, tokom 1953.\/56. godine.\u00a0\u00a0\u00a0<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prva etapa gra\u0111enja izvr\u0161ena je tokom 1952. godine. Po\u010detna ta\u010dka, odnosno odvojak (nulti km) \u0161umske \u017eeljeznice nalazio se na profilnom kilometru 5+500 ve\u0107 izgra\u0111ene rudni\u010dke pruge koja vodi od \u017eeljezni\u010dke stanice Bila Stara do Rudnika \u201eVrbica\u201c, odnosno Rudnika \u201eAbid Loli\u0107\u201c (du\u017eine oko 6,7 km). Prvih 4 km ove \u0161umske pruge izgra\u0111ena je djelomi\u010dno u 1952. godini.<\/p>\n\n\n\n

    Iz opisa kontinuiteta izgradnje \u0161umske \u017eeljeznice vidljivo je da se odustalo od plana izgradnje u 1948. godini. Naime, postoji vi\u0161e razloga, a jedan od njih je i nedostatk sredstava glavnog investitora preduze\u0107a \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c iz Travnika. Isto tako razlog u nedostatku radne snage koja je anga\u017eovana na izgradnji industrijskog kolosijeka Trenica \u2013 MMK \u201eBratstvo\u201c (6.900 m), zatim u izgradnji fabri\u010dkih zgrada i radni\u010dko-stambenog naselja (Novi Travnik), svi u toku 1948.\/51. godine.  <\/p>\n\n\n\n

    Druga etapa u izgradnji \u0161umske \u017eeljeznice obuhvata projekat za daljnjih 6,15 km i to od profila 4+010 kod sela Podovi do profila 10+160 uzvodno od Vrbovac grada u slivu rijeke Jasenice.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prvi kilometar trase od Podova ima nagib rijeke Bile, usponom od 14 \u2030. Nakon ovog dijela (L=1,2 km) trasa se postepeno odvaja od rijeke penju\u0107i se za 33 – 35 \u2030, prelazi lijevom stranom Jasenice kraj Mehuri\u0107a u visini od cca 30 m od razine vode i izlazi kona\u010dno sa istim padom na njive pod selom Mileti\u0107i. Du\u017eina ovog poteza iznosi 3,1 km. Odavde pa do Vrbovca grada potok Jasenica ima srednji pad od 28 \u2030. Kod Vrbovca trasa prelazi na desnu obalu Jasenice mostom du\u017eine od 21 m te se probija tunelom du\u017eine od oko 90 m kroz stjenoviti masiv.<\/p>\n\n\n\n

    Ina\u010de, historijski gledano, u kanjonu Jasenice na ovoj strate\u0161koj stjenovitoj okuci nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Vrbenca (Vrbovac grad), koji je kao odbrambena ta\u010dka na sjeveroisto\u010dnom podru\u010dju srednjovjekovne \u017eupe La\u0161ve. Ovaj kraj usko je povezan s okolnim naseljima s ju\u017enog ruba sjevernog toka Bile, koja su smje\u0161tena u udolinama iznad kanjona. To su naselja od Gluhe Bukovice na sjeveru do Suhog Dola, kao i obli\u017enja naselja uz njen srednji tok sve do Han Bile i Brajkovi\u0107a. Kao svjedoci naseljenosti, pored starog grada Vrbenca nalaze se srednjovjekovna groblja i nazivi naselja, \u010dija imena nisu mijenjana ni u osmanskom periodu.<\/p>\n\n\n\n

    U Defteru iz 1468\/69. godine spominju se naselja Bukovica, Suhi Dol, Dub, Orahovo, Vi\u0161njevo, Mileti\u0107i, Jezerca, Orlice, Zaselje i \u010cukle. Ova mjesta su u to doba bila hasovi Isa-bega, mirilive Bosne, a to zna\u010di da su u srednjem vijeku bili posjedi bosanskih banova i kraljeva. Jedan od dokaza je i povelja bana Tvrtka iz 1370. godine kojom Stjepanu Rajkovi\u0107u i bratu mu Vukcu, izme\u0111u ostalih posjeda, poklanja i selo \u010cukle.<\/p>\n\n\n\n

    Prilikom probijanja trase, graditelji su nailazili na srednjovjekovna groblja u kome su sahranjivani stanovnici pomenutih naselja. Na primjer, na lokalitetu Ma\u0161eta u Fazli\u0107ima, na oko 1250 m udaljeno od skretanja u Mehuri\u0107ima, nalazi se srednjovjekovno groblje, odnosno ste\u0107ci koji su neki grupisani, dok se uz drugu stranu puta nalazi manji broj usamljenih ste\u0107aka. Isto tako, uz sela Brajkovi\u0107i, Grahov\u010di\u0107i i \u010cukle ima znatan broj ve\u0107ih i manjih hri\u0161\u0107anskih ni\u0161ana sa neobi\u010dnom dekoracijom i bili su izmje\u0161ani sa ste\u0107cima. Temeljni oblik s isto\u010dne strane isklesan je krst, a sa zapadne vidi se usje\u010den polumjesec.   <\/p>\n\n\n\n

    Naselje Fazli\u0107i je planinsko i \u017eupno selo blizu lijeve obale rijeke Jasenice, a prema prvom popisu nakon dolaska austrougarske vlasti, 1886. godine, Fazli\u0107i su pripadali seoskoj op\u0107ini Jezerce. (Izvor: Lidija Feke\u017ea-Martinovi\u0107, Sarajevo. Dijelovi iz teksta: \u201eIstra\u017eivanje srednjovjekovnog groblja na lokalitetu Ma\u0161eti u Fazli\u0107ima, op\u0107ina Travnik\u201c<\/em>, Godi\u0161njak\/Jahrbuch 2016,45:247-265)<\/p>\n\n\n\n

    Napu\u0161taju\u0107i stjenoviti masiv trasa ide usponom od 33 \u2030 i nakon ovog uspona polo\u017eena je ‘nul-linija’ pridr\u017eavaju\u0107i se uglavnom padu potoka i ne prelazi 30 \u2030, sa izuzetkom na potezu od Skakavca pa nizvodno u du\u017eini od 800 m u iznosu od 35 \u2030. Najmanji radijus projektovane trase je 40 m s tim da na po\u010detnom dijelu trase treba da ima minimalni radijus do 60 m radi prometovanja dr\u017eavnih vagona. Ovo iz razloga jer se predvi\u0111a izgradnja glavnog stovari\u0161ta ispod sela Mehuri\u0107a. Pruga \u0107e biti polo\u017eena \u0161inama od 12,5 kg\/m sa jelovim neimpregniranim pragovima. Materijal od gvo\u017e\u0111a (\u0161ine, vezice, plo\u010dice i sl.) transportovati \u0107e se kamionom iz Travnika, a drveni pragovi iz Busova\u010de, \u0161injski ekseri  bi\u0107e izra\u0111eni u Kre\u0161evu i dopremljeni na gradili\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Radi ispresjecanosti terena sa stjenovitim gredama (okomite grede kre\u010dnja\u010dkih stijena visine 20-25 m) potrebno je izgraditi tri tunela (u \u010dvrstoj stijeni \u0161irine grede 15-40 m) u ukupnoj du\u017eini od 135 m i projektovati most du\u017eine od 21 m preko rijeke Jasenice. Tunel br. 1 se nalazi na profilnom kilometru pruge, km 7+255 do 7+270 du\u017eine L= 15 m; tunel br. 2 na km 7+314 do 7+348 du\u017eine L= 34 m i tunel br. 3 na km 9+850 do 9+936 u du\u017eini L= 86 m.<\/p>\n\n\n\n

    Poseban izazov za graditelje bio je probijanje brda za tunel u du\u017eini od 86 metara. Naime, problem je predstavljalo probijanje zapadne litice koja se nalazila u strmim stijenama koje \u010desto prelazi 45\u1d3c. Na vrhu zapadne litice nalazila se utvrda Vrbenca (Vrbenac, danas Vrbovac grad), u gra\u0111evinskom smislu kao \u010detvrtasta kula sa malim oborom koja je danas u ru\u0161evnom stanju. Na probijanju brda anga\u017eirana je jedna minerska brigada iz Dalmacije. Me\u0111u njima bilo je izvrsnih majstora klesara koji su svodove tunela isklesali do savr\u0161enstva.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Od davnina, s koljena na koljeno prenosi se pri\u010da da postoji tajni prolaz u utrobu Vrbenca i da se tamo nalazi zlato nane\u0161eno podzemnim vodama rijeke Jasenice. Postoji pri\u010da kako su fratri iz Travnika poznavali tajni prolaz u unutra\u0161njost grada i vi\u0111eni da ulaze u utrobu Vrbenca i da odozdo iznose zlato. No do dan-danas tajni prolaz niko nije uspio prona\u0107i. Kako god bilo brdo je probijeno u zadanom roku ali od zlatne rude ni traga. (Izvor: Husref Red\u017ei\u0107, Dijelovi teksta iz knjige \u201eSrednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini\u201c<\/em>, Sarajevo, 2018)<\/p>\n\n\n\n

    Tre\u0107a etapa projekta predstavlja produ\u017eenje trase od profila km 10+160 do km 16+000 tj. krajnje ta\u010dke ove \u0161umske pruge. Na drugom kilometru trase (12+160) ulazi se u eksploataciono podru\u010dje u slivu rijeke Jasenice sa predvi\u0111enom sje\u010dom drvne mase u iznosu oko 200.000 m\u00b3 uglavnom bukovine i manji dio \u010detinara.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Trasa je polo\u017eena desnom stranom rijeke Jasenice do profilnog km 10+939 odakle prelazi mostom du\u017eine L= 14,00 m na lijevu stranu obale. U odnosu na rijeku, visinski polo\u017eaj trase iznosi od 1,5 do 3,00 m \u010dime se zadovoljava uslov kori\u0161tenja za utovar oblovine sa obe strane. Padovi  trase uglavnom su prilago\u0111eni padu rijeke osim pada od 37,92 \u2030 na kraju trase, koji je upotrebljen zbog savla\u0111ivanja visinske razlike vodopada visokog oko 14 metara.<\/p>\n\n\n\n

    Trasa je polo\u017eena na veoma te\u0161kom terenu ispresjecanom po du\u017eini i sa strmim stranama koje \u010desto prelazi 45\u1d3c. Na profilnom km 10+338 do km 10.406, a zbog velikog usjeka, izvr\u0161ena je korekcija trase na taj na\u010din \u0161to je trasa pomjerena u korito rijeke s tim da je izvr\u0161en prokop korita u stijeni na drugoj obali rijeke. Na ovoj trasi, zbog mnogobrojnih izvora, predvi\u0111eno je izgraditi 30 otvorenih propusta zidani sa kamenom u cementnom malteru i 6 cijevnih betonskih propusta.<\/p>\n\n\n\n

    Velika nagnutost terena, u popre\u010dnom smislu, uslovio je za sagradnju potpornih zidova. Pojedini zidovi gra\u0111eni su od kamena lomljenika sa zidanjem u suvo dok ostali sa kamenom u cementnom malteru, odnosno na mjestima gdje trasa zahvata korito rijeke. Zbog te\u0161ke prohodnosti terena spoljni transport materijala vr\u0161io se sa tovarnim konjima. Kako na ovom dijelu nije dopremljena drobilica kamena vr\u0161ila se ru\u010dna izrada tucanika. Prema istra\u017eivanjima jedni podaci govore da je zadnja dionica zavr\u0161ena 1954., dok drugi izvor navodi tokom 1956. godine. (Izvor: Arhiv BiH \u2013 neobjavljeni fond; Projektantski biro drvne industrije NRBiH, Spis Pov. Br. 76\/53, P.D.I. \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c Travnik \u2013 \u017deljezni\u010dka pruga \u201eJasenica\u201c<\/em>)<\/p>\n\n\n\n

    Ukidanjem uzanog kolosijeka La\u0161va \u2013 Jajce, putni\u010dki 03.06.1973., a teretni saobra\u0107aj 01.06.1975. godine,  prestaju potrebe za eksploataciju \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c. Gornji stroj pruge ubrzo \u0107e se demontirati i zajedno sa teretnim kolima i lokomotivama poslati na posljednju vo\u017enju gdje \u0107e svoj radni vijek zavr\u0161iti topljenjem u visokim pe\u0107ima \u017deljezare Zenica.<\/p>\n\n\n\n

    Posljednji teretni voz, broj 79077, pokrenut je iz Travnika prema La\u0161vi dana 2. jula 1975. godine sa polaskom u 11:52 h. Voz iz Travnika otpremio je otpravnik vozova Soldo (???), a u La\u0161vi primio i otpremio voz prema Zenici otpravnik Vaji\u0107 (???). U slu\u017ebi poslova vozovo\u0111e, na posljednjoj vo\u017enji ovog voza, obavljao je Selimovi\u0107 Re\u0111ep. (Izvor: Ajdin Fevzija Braco –  podatak usmeno citirao autor iz li\u010dne arhivske dokumentacije).<\/p>\n\n\n\n

    Ostaci donjeg stroja biv\u0161e \u0161umske \u017eeljeznice bi\u0107e spojen sa starom cestom. Ovim pro\u0161irenjem  i kasnije asfaltiranjem dobijena je savremena drumska komunikacija za sva okolna mjesta u pravcu  Bile i Travnika, odnosno prema Kotor Varo\u0161i.<\/p>\n\n\n\n

    Uspomene i sje\u0107anja na \u0161umsku \u017eeljeznicu Akifa Dervi\u0161evi\u0107a<\/u><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

    Postoje mnoga usmena predanja i svjedo\u010denja generacija koje su ro\u0111ene 50-tih godina pro\u0161log vijeka, a koja su vezana za u\u017ei zavi\u010daj i porodi\u010dni \u017eivot seljaka i radnika sela Mehuri\u0107a i okolnih zaseoka. Pri\u010du koju donosimo obuhvata vremensko razdoblje tokom izgradnje \u0161umske \u017eeljeznice na ovom relativno malenom prostoru travni\u010dkog sreza. Zapisi o pro\u0161lim doga\u0111ajima ve\u017eu se za uspomene gosp. Akifa Dervi\u0161evi\u0107a, ro\u0111enog u selu Suhi Dol kod Mehuri\u0107a,  gdje iznosi svoje vlastite do\u017eivljaje i svjedo\u010denja nastalih direktno iz \u017eivota svakodnevnih do\u017eivljaja starijih kaziva\u010da. Razgovor je tekao u prostorijama poslovnice Energopetrolove pumpe u Semizovcu u kojoj gosp. Akif obavlja poslove \u0161efa poslovnice.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Njegovo kazivanje ru\u010dno su bilje\u017eeni u notes autora teksta i u cijelosti ih prenosimo.<\/p>\n\n\n\n

    Juna\u0161tvo Sulje \u0110ambasa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eSje\u0107am se pri\u010de, kazuje Akif, o izvjesnom Sulji \u0110ambasu koji je u to vrijeme radio na trasi kao kopa\u010d. Po fizi\u010dkom izgledu i konstituciji tijela, Suljo je bio visoke gra\u0111e, preko dva metra, \u0161irokih ramenima i ogromne tjelesne te\u017eine. Tada se radilo na dionici ispod sela Gu\u010da Gora. Sa obli\u017enjeg brda Kraban \u010dula se pjesma djevojaka koja se uzdizala i <\/em>no\u0161ena naletima vjetra sve do Sulje i njegovih kom\u0161ija brigadira. Suljo, voze\u0107i primitivna kolica sa drvenim to\u010dkom, natovarena vla\u017enom zemljom, zastade kao ukopan oslu\u0161kuju\u0107i glasove no\u0161ene sa djevoja\u010dkih usana\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    \u201ePo ionako ki\u0161nom i hladnom danu, nastavlja kazivanje Akif, u Suljinom tijelu uzavre  mladala\u010dka krv, a ona kolica koja je dr\u017eao u rukama, sad’ da li od obijesti ili po\u017eude?, Bog \u0107e ga znati, podi\u017ee ih sa zemlje i prebaci preko glave, njemu iza le\u0111a. Dok su kolica jo\u0161 bila u zraku ispusti Suljo sna\u017ean urlik koji se prolamao uzdu\u017e trase.<\/p>\n\n\n\n

    Kako se u blizini nalazio rukovodilac gradili\u0161ta, vidjev\u0161i da \u0107e biti belaja, pri\u0111e Sulji, te uz \u010destitke o pokazanom juna\u0161tvu re\u010de mu: Suljo, za danas si ispunio normu, slobodan si, mo\u017ee\u0161 i\u0107i ku\u0107i\u201c. Suljo ti nakrivi kapu na pola dvan'est i \u0161irokim koracima po kaljavom putu ode za svoje selo\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    \u017deljezni\u010dka nesre\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eMeni su kazivali, nastavlja svoju pri\u010du Akif, o velikoj \u017eeljezni\u010dkoj nesre\u0107i sa tragi\u010dnim posljedicama koja se desila u blizini ulaza u tunel kod sela Fazli\u0107i. Taj doga\u0111aj svjedo\u010dio mi je Lutvo Bajramovi\u0107 koji se tog nesretnog dana nalazio na vozu kao ko\u010dni\u010dar. Naime, kompozicija natovarena balvanima kretala se niz sliv rijeke Jasenice prema stovari\u0161tu u Mehuri\u0107ima. U jednom trenutku, pred sam ulaz u tunel, kompozicija se raskine i skoro svi natovareni vagoni se strovale u kanjon rijeke Jasenice. U toj situaciji mnogi \u017eeljezni\u010dari ko\u010dni\u010dari poskaka\u0161e sa vagona spa\u0161avaju\u0107i \u017eivu glavu. Oni koji su skakali desno, uz kanjon, izgubili su \u017eivote jer su ih oni balvani, no\u0161eni inercijom, pritisli kotrljaju\u0107i se u ambis rijeke Jasenice. Oni iskusniji \u017eeljezni\u010dari isko\u010div\u0161i lijevo, uz prugu i brdo, ostali su \u017eivi i me\u0111u njima uz sretne okolnosti i Lutvo Bajramovi\u0107. Nisam zapamtio podatak u kojoj se godini desio ovaj doga\u0111aj ali mi je rekao da su se danima izvla\u010dili oni survani vagoni i balvani. Zbog izrazito nepristupa\u010dnoga terena vagone i balvane izvla\u010dili su pomo\u0107u \u010deli\u010dnih sajli uz pomo\u0107 konja i volova za koje su nesebi\u010dno anga\u017eirali mje\u0161tani iz okolnih sela.\u201c<\/p>\n\n\n\n

    Probijanje brda<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eVezano za probijanje brda za tunel ispod Vrbovca, nastavlja pri\u010du Akif, to mi je kazivao moj tetak Dervi\u0161 Ke\u0161ko iz Suhog Dola. On je i sam bio u\u010desnik dobrovoljac. Na tom tunelu, kako mi je tetak ispri\u010dao, radila je jedna manja brigada sa\u010dinjena od iskusnih radnika iz Dalmacije. Oni bi ru\u010dno, uz pomo\u0107 macole i \u010deli\u010dnog ‘\u0161tampa’ ili \u0161pice, bu\u0161ili rupe u stijeni i kasnije pomo\u0107u rudarskog eksploziva i \u0161tapina probijali brdo. Lomljeni kamen bi ru\u010dno tovarili u kolica i istovarali na jedno mjesto, a kad’ je tunel probijen taj isti kamen vozili bi na mjesta gdje se pravio potporni suhozid. Na gradnji ovih zidova isklju\u010divo su radili dalmatinci, majstori svog zanata, a ostali su usitnjavali kamen za tucanik preko kojeg bi se kasnije polagali pragovi i \u0161ine. Ve\u0107ina mla\u0111ih brigadira iz Dalmacije, op\u010dinjena \u0161umovitim planinama i nepreglednim zelenim livadama, se ovdje po\u017eenili, sku\u0107ili i udoma\u0107ili\u201c. <\/p>\n\n\n\n

    Lager kod Pa\u0161inog mlina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201ePosje\u010deno drvo iz sliva rijeke Jasenice istovarao se na jednom ogromnom placu zvanom Lager, uz lijevu obalu rijeke Bile, odmah ispod Mehuri\u0107a. Od davnina se tako izgovarao pa je taj naziv ostao i do dan-danas, nastavlja svoje kazivanje Akif. Tu bi se istovareni balvani utovarali u dr\u017eavne vagone i vozili za pilanu. Preko puta ovog lagera nalazio se jedan mlin za \u017eito, uz desnu obalu rijeke Bile. Bio je u vlasni\u0161tvu izvjesnog Pa\u0161ana kojeg se prezimena ne sje\u0107am. Tog mlina ve\u0107 odavno nema ali se i danas mo\u017ee \u010duti kroz razgovor, kod ‘Pa\u0161inog mlina’.<\/p>\n\n\n\n

    Ina\u010de, prilikom trasiranja pruge, ovaj Lager slu\u017eio je za smje\u0161taj drveta za budu\u0107e \u017eeljezni\u010dke pragove. Naime, seoski odbornik obilazio bi ku\u0107e i glasom pozivao doma\u0107ina uz obavezu da su du\u017eni, bez naknade, posje\u0107i drvo za ukupno deset pragova. Meni je ovo pri\u010dala moja majka i svi bi bez pogovora dali svoj doprinos u izvr\u0161enju naredbe koja je izdata od strane narodnih vlasti.<\/p>\n\n\n\n

    Posje\u010deno drvo, u gabaritu \u017eeljezni\u010dkog praga, vozilo bi se do Lagera, odnosno do obli\u017enje pilane i obra\u0111ivalo na zadate dimenzije praga za uskotra\u010dni kolosijek\u201c.    <\/p>\n\n\n\n

    Vo\u017enja vozom od Mehuri\u0107a do Mostara<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eUzgred, ho\u0107u da napomenem i ovo, nastavlja pri\u010du Akif. U ono doba za nas stanovnike koji smo boravili uz \u0161umsku prugu bilo ne\u0161to naro\u010dito, interesantno i neprocjenjiva blagodet. Naime, sje\u0107anje o prvoj vo\u017enji vozom, od Mehuri\u0107a do Mostara, ispri\u010dala mi je moja majka. Ona je tada bila djevoj\u010dica i \u0161kolarac. Putovala je sa svojim ocem, odnosno mojim djedom. Njegovi su bili porijeklom iz Hercegovine, a njegov otac, moj pradjed, davno se doselio u Suhi Dol, gdje se i rodio moj djed 1888. godine. Ina\u010de, moj djed, Hajdar Spahi\u0107, \u0161kolovao se u El\u010di Ibrahim-pa\u0161inoj medresi u Travniku. Zavr\u0161iv\u0161i osnovno i srednje obrazovanje medrese dobije zvanje imama. Kako mi je majka pripovjedala, godine 1914. komanda mjesta Austrougarske vojske u Travnika mobili\u0161u ga u sastavu Druge bo\u0161nja\u010dke regimente i \u0161alju na front u slu\u017ebi pje\u0161adinca i vojnog imama. Njoj je dedo pri\u010dao da je jedno vrijeme ratovao u Ma\u0111arskoj na padinama Karpata, a najvi\u0161e vremena proveo u te\u0161kim borbama na So\u0161kom frontu na slovena\u010dko-italijanskoj granici u blizini Gorice. Iz tog rata vratio se \u017eiv i zdrav bez ijednog ranjavanja.<\/p>\n\n\n\n

    E, da se vratim na ono putovanje za Mostar, nastavlja pri\u010du Akif. Najva\u017eniji prtljag kojeg su nosili sa sobom bila je pletena korpa ispunjena hranom i vodom. Znao je dedo da \u0107e to biti dugo putovanje. On bi kad’ god daleko putuje i treba zano\u0107iti, pri\u010da mi majka, zamolio bi nanu da mu spremi par bijelih i u\u0161tirkanih ko\u0161ulja i smjesti u poseban kofer. Tako je i ovog puta bilo. Jer dedo je, kao vjerski slu\u017ebenik, uvijek dr\u017eao do sebe i svog izgleda. Od Mehuri\u0107a do Bile putovali su \u0161umskom \u017eeljeznicom. Naime, putovali su u jednom malenom vagonu koji je kolski sanduk bio drveni sa malenim prozorima. Okolo su bile drvene klupe, a u sredini se odlagao ve\u0107i prtljag. Taj vagon kori\u0161\u0107en je za prijevoz radnika i pomo\u0107nog materijala na teren.<\/p>\n\n\n\n

    Kako su meni rekli, ova \u0161umska \u017eeljeznica nije bila uvr\u0161tena u javni saobra\u0107aj ali uprava \u0161umarije \u010dinila je povremeno izuzetak i prevozila mje\u0161tane do Bile bez naplate. U stanici Biloj, kako mi je majka kazivala, sa\u010dekali su putni\u010dki voz iz Jajca i prebacili do La\u0161ve. U La\u0161vi bi presjeli u putni\u010dku kompoziciju koji su vagoni bili ve\u0107i i udobniji jer su se vozili po \u0161irem kolosijeku i brzo doputovali u Sarajevo. Nakon du\u017eeg \u010dekanja u Sarajevu, putovanje nastavljaju prema Mostaru uskotra\u010dnim kolosijekom, one iste \u0161irine kolosijeka kao \u0161to je bio izgra\u0111en od Jajca do La\u0161ve.<\/p>\n\n\n\n

    Zbog velikog pada pruge, od stanice Bradina do Konjica, na \u010delo voza zaka\u010dili bi specijalnu lokomotivu. Pomo\u0107u dodatno ugra\u0111ene zup\u010daste \u0161ine, voz bi se polako spu\u0161tao do Konjica. Kako je njoj dedo objasnio ista spora vo\u017enja \u0107e se desiti i u povratku pri usponu i da su po istom principu vozovi savladavali veliki uspon na Komaru na uskotra\u010dnoj pruzi od Donjeg Vakufa do Travnika.<\/p>\n\n\n\n

    U Konjicu bi se ponovo mijenjala  lokomotiva i voz bi nastavio putovanje dolinom rijeke Neretve sve do Mostara. Negdje pred dolazak u Mostar, dedo bi se u kolskom umivaoniku umio i zaprljanu ko\u0161ulju od dima i gare\u017ei zamijenio \u010distom i u\u0161tirkanom koju mu je nana sa ljubavlju spremila.<\/p>\n\n\n\n

    Vezano za povratak i do\u017eivljaj pri vo\u017enji na usponu od Konjica do Bradine, njena pri\u010da je \u010dudesno zvu\u010dala, koja evo i danas mi izmami osmjeh na licu. Naime, obja\u0161njavala mi je da se voz penje ko’ uz neke serpentine i kako joj se \u010dinilo da je maloprije vidjela isti krajolik ili naselje sa istom d\u017eamijom i to vi\u0161e puta. Naravno, meni kao dje\u010daku nije bilo ni\u0161ta jasno ali tek kasnije tokom mog odrastanja shvatio sam o \u010demu je govorila.  <\/p>\n\n\n\n

    Koliko sam zapamtio iz njene pri\u010de, njihovo putovanje trajalo je dva dana i jednu no\u0107. Svo ovo njeno kazivanje, mene kao malenog slu\u0161aoca, ostavio tako duboki dojam kojeg  i danas rado prepri\u010davam i ostaje vje\u010dno u mojim uspomenama. <\/p>\n\n\n\n

    Na ovom dragocjenom pripovijedanju iskreno se zahvaljujemo gosp. Akifu Dervi\u0161evi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

    U nastojanju da tekst bude \u0161to vjerodostojniji, bez ve\u0107ih lektorskih intervencija, \u010ditatelji trebaju prihvatiti \u010dinjenicu da sadr\u017eaj pripovijedanja mo\u017ee sadr\u017eavati pravopisne i gramati\u010dke pogre\u0161ke i iste mogu tretirati kao tehni\u010dko pitanje.<\/p>\n\n\n\n

    Ovaj skromni istra\u017eiva\u010dki rad, kojeg smo prezentirali ovim \u010dlankom, zavr\u0161avamo s iskrenom zahvalom prema uposlenicima u Arhivu BiH u Sarajevu, bez \u010dije pomo\u0107i u preporuci kori\u0161tenja dostupne bibliote\u010dke gra\u0111e i dopu\u0161tenja u prezentaciji gore navedenih skica i planova ne bi bila mogu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    Napomena:<\/p>\n\n\n\n

    Preuzimanje dijela (maksimalno tre\u0107ine) ili kompletnog teksta mogu\u0107e je u skladu sa \u010dlanom 14 Kodeksa za \u0161tampu i online medija Bosne i Hercegovine.<\/strong><\/em>
    <\/em><\/strong>Ako neki drugi medij \u017eeli preuzeti dio\/\u010ditav autorski tekst, mo\u017ee to uraditi isklju\u010divo uz pismeno odobrenje portala vremeplov.ba.<\/strong><\/em>
    <\/em><\/strong>Nakon dozvole, du\u017ean je kao izvor navesti portal vremeplov.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen na\u0161 tekst.<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pi\u0161e: Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107 U ovom kratkom istra\u017eivanju donosimo sa\u017eeti prikaz projektovanja i izvo\u0111enja radova na izgradnji rudni\u010dko-\u017eeljezni\u010dke komunikacije Bila Stara \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, zatim \u0161umske \u017eeljeznice Bila Nova \u2013 Trenica, odnosno \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c \u010dija se trasa prote\u017ee od Bile do \u0161umskih podru\u010dja sliva rijeke Jasenice. Ovim objavljivanjem \u010dinimo poku\u0161aj da se istrgnu iz zaborava… Read More »Uspomena na \u0161umsku \u017eeljeznicu \u201eJasenica\u201c u srezu travni\u010dkom<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"give_campaign_id":0,"neve_meta_sidebar":"","neve_meta_container":"","neve_meta_enable_content_width":"","neve_meta_content_width":0,"neve_meta_title_alignment":"","neve_meta_author_avatar":"","neve_post_elements_order":"","neve_meta_disable_header":"","neve_meta_disable_footer":"","neve_meta_disable_title":"","ngg_post_thumbnail":0,"pgc_sgb_lightbox_settings":"","_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[],"class_list":["post-19167","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istorija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19167"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33911,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19167\/revisions\/33911"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}