{"id":33863,"date":"2025-07-07T11:34:33","date_gmt":"2025-07-07T09:34:33","guid":{"rendered":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/?p=33863"},"modified":"2025-07-07T11:34:36","modified_gmt":"2025-07-07T09:34:36","slug":"memorija-o-sumskoj-zeljeznici-jasenica-u-srezu-travnickom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/hr\/2025\/07\/07\/memorija-o-sumskoj-zeljeznici-jasenica-u-srezu-travnickom\/","title":{"rendered":"Memorija o \u0161umskoj \u017eeljeznici \u201eJasenica\u201c u srezu travni\u010dkom"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U ovom kratkom istra\u017eivanju pru\u017eamo sa\u017eeti prikaz projektiranja i izvo\u0111enja radova na izgradnji rudni\u010dko-\u017eeljezni\u010dke komunikacije Bila Stara \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, zatim \u0161umske \u017eeljeznice Bila Nova \u2013 Trenica, odnosno \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c \u010dija se trasa prote\u017ee od Bile do \u0161umskih podru\u010dja sliva rijeke Jasenice.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ovim objavljivanjem \u010dinimo poku\u0161aj da se istrgnu iz zaborava svi oni najzna\u010dajniji doga\u0111aji koji su proiza\u0161li u vremenu obnove i izgradnje zemlje u srezu travni\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n

Za dostupne informacije i \u010dinjeni\u010dne dokaze koristili smo povijesne materijale putem zabilje\u017eenih kronika tada\u0161njih \u010dasopisa i listova, zatim fotografija, mapa i tehni\u010dkih skica, odnosno usmenom predajom \u017eivih sudionika koji su pre\u017eivjeli poslijeratno povijesno razdoblje u srezu travni\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je odmah po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata, pokrenuto je mnogo aktivnosti usmjerenih na uklanjanje posljedica ratnih razaranja. Trebalo je podi\u0107i zemlju iz privredne zaostalosti i otvoriti putove savremenoj privredi.<\/p>\n\n\n\n

U isto vrijeme kada je zapo\u010dela obnova, pristupilo se i razvoju odre\u0111enih privrednih grana za koje postoje bogati izvori sirovina. Prve godine nakon oslobo\u0111enja u travni\u010dkom srezu zabilje\u017een je veliki entuzijazam koji se iskazivao obnavljanjem i izgradnjom zemlje. Osnovnu politi\u010dku snagu u izgradnji zemlje (FNRJ; 1945.-1963.) predvodio je Narodni front Jugoslavije u naj\u0161irem smislu kao specifi\u010dna politi\u010dka organizacija koja se formirala na principu dobrovoljnosti.<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja industrijske pruge Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, 1947. godine<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izgradnja industrijske pruge uzanog kolosijeka Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c (oko 6,7 km duljine) zapo\u010dela je u rujnu 1947. godine, od strane \u010dlanova Narodnog fronta travni\u010dkog sreza. Shva\u0107aju\u0107i va\u017enost izgradnje ove pruge, \u010dlanovi Narodnog fronta travni\u010dkog sreza na svojoj velikoj konferenciji zaklju\u010dili su da \u0107e, putem plana i jo\u0161 tijekom te godine, s dobrovoljnom radnom snagom izgraditi spomenutu prugu. U to vrijeme, grad Travnik formirao je dvije frontovske brigade koje su na pruzi radile po deset dana, i jednu omladinsku radnu brigadu koja je radila 30 dana. Tako\u0111er, formirane su frontovske brigade po mjesnim podru\u010djima, a svaka bi u smjenama radila po pet dana. Jednom tjedno, sudjelovali su sindikalno organizirani radnici grada Travnika i okolice u izgradnji pruge. Dobrovoljne radne dane pru\u017eili su mjesni odbori Narodnog fronta iz Han Bile i Mehuri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Na velikoj konferenciji, \u010dlanovi Narodnog fronta travni\u010dkog sreza, osim radova na spomenutom industrijskom kolosijeku, donijeli su zaklju\u010dak da sa dobrovoljnom radnom snagom izgrade novu \u017eeljezni\u010dku stanicu \u201eBila Nova\u201c (na profilnom kilometru 21+928, La\u0161va \u2013 Travnik) s kapacitetom od dva stani\u010dna kolosijeka i odvojnim kolosijekom za potrebe \u0161umske pruge \u201eBila Nova \u2013 Trenica\u201c. Svi radovi na izgradnji \u017eeljezni\u010dke infrastrukture (kolosijeci i zgrada stanice) i \u0161umske \u017eeljeznice zavr\u0161eni su 11. studenoga 1947. godine i predani su u javni promet.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Gra\u0111enje industrijske pruge Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c po\u010dinje od \u017eeljezni\u010dke stanice Bila (Bila Stara), koja se nalazi na trasi uzane pruge La\u0161va \u2013 Travnik (na profilnom kilometru 20+243), koja je pu\u0161tena u promet 26. avgusta 1893. godine. Od \u017eeljezni\u010dke stanice, sada kao pruga-odvojak, vodi dalje pored rijeke Bile, \u010desto puta kroz nepristupa\u010dan teren proplanka Vla\u0161i\u0107 planine, odnosno kroz selo Zabilje, zatim pored sela Pokraj\u010di\u0107i, Pe\u0161tovljani, Karahod\u017ee, Alihod\u017ee, Kljaci, Dolac, Braji\u0107i i ostalim zaseocima kojih, zbog svoje nepristupa\u010dnosti, nisu imali ni kolskog puta. Na nekim mjestima trasa se penjala usponom i do 25 \u2030 te je na kraju zavr\u0161avala u zaseoku Vrbica, sela Baja. Na lokalitetu sela Baja nalaze se neiskori\u0161tene bogate naslage mrkog uglja vrlo dobrog kvaliteta, koje su seljaci od davnina pa do sada ru\u010dno kopali za doma\u0107e potrebe i na konjima unosili u grad u svrhu trgovine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010clanovi Narodnog fronta, na izgradnji industrijske pruge Bila \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, nailazili su na velike pote\u0161ko\u0107e rade\u0107i po ki\u0161i i snijegu. U ispunjavanju preuzetih obaveza, me\u0111usobno su se takmi\u010dile organizacije mjesnih odbora Han Bile i Mehuri\u0107a, i ne samo da su se takmi\u010dili mjesni odbori, nego su se takmi\u010dili i pojedinci. Tako je na izgradnju rudni\u010dke pruge Husejnagi\u0107 Ragib (60 godina) dao 10 dobrovoljnih radnih dana, Halid Junuzovi\u0107 17, a \u010cajo \u0160emsa 20 radnih dana, Kozlina Marko sa svojom porodicom dao je 50, dok je Hamza Arnautovi\u0107 (65 godina) sa svojom porodicom dao 75 li\u010dnih i 7 kolskih dobrovoljnih radnih dana.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u frontovcima Jankova\u010dke brigade bio je i 75-godi\u0161nji starac Stipo Mari\u0107, dobrovoljac, invalid iz Prvog svjetskog rata, koji na rukama nije imao nijednog prsta. Mujo Sefer, \u010dlan uprave gradili\u0161ta, vidjev\u0161i starca kako \u010dvrsto dr\u017ei lopatu sa svojim “batrljcima”, zamolio ga je da on ovako star ne bi trebao raditi. Starac Stipo odgovara da ga ne treba \u017ealiti jer, kako re\u010de, ovu ‘na\u0161u’ narodnu prugu treba izgraditi u odre\u0111enom roku.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na izgradnji ove pruge dano je oko 53.000 dobrovoljnih radnih dana, iskopano je (preba\u010deno ili nabijeno u nasip) oko 36.000 m\u00b3 zemlje i kamena, suhog potpornog zida od kamena ugra\u0111eno je 49 m\u00b3, zatim iskopano oko 2000 metara drena\u017enih jarkova i izbetonirano 20 cjevastih propusta ukupne du\u017eine od oko 150 metara. Tako isto izbetonirana su dva obalna i jedan rije\u010dni stub za most u du\u017eini od 30 metara za koji je obezbje\u0111ena i \u017eeljezna konstrukcija. Nakon zemljanih radova polo\u017eeni su pragovi i pripremljen materijal za polaganje kolosijeka u du\u017eini od 3.600 metara. (Izvor: List \u201eOslobo\u0111enje\u201c, broj 340, novembar 1947.)<\/p>\n\n\n\n

\u017deljezni\u010dka stanica Bila Stara pored prolaznog, imala je ugra\u0111ena dva sporedna i jedan slijepi kolosijek. Veza industrijske (rudni\u010dke) pruge tehni\u010dki je izvedena na tre\u0107em stovari\u0161nom kolosijeku sa dnevnim kapacitetom od 40 tona mrkog uglja.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj kolosijek slu\u017eio je i za potrebe kre\u010dane u vlasni\u0161tvu G.P. \u201eHum\u201c s dnevnim kapacitetom od 10 tona. Dovoz kopanog materijala iz kre\u010dane transportiran je drumom kamionima. Stani\u010dna zgrada imala je \u0161est prostorija od otprilike 160 m\u00b2 korisnog prostora.<\/p>\n\n\n\n

Rudnik \u201cAbid Loli\u0107\u201c d.o.o. Travnik \u2013 Bila<\/u><\/strong> – hronologija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Histori\u010dki razvoj ovog rudnika zapo\u010dinje tijekom razdoblja 1942.-1943. godine, kada je rudnik Kakanj provodio istra\u017eivanja na podru\u010dju Bile u potrazi za mrkim ugljenom u sektoru Karahod\u017ee \u2013 Pokraj\u010di\u0107i. Nakon kratkog prekida istra\u017eivanja, ona su nastavljenja sve do kraja 1946. godine. Po\u010deci eksploatacije na ovom podru\u010dju obuhva\u0107ali su zonu izdanika uz skromna sredstva, \u0161to je ograni\u010davalo obim eksploatacije. Izgradnjom i pu\u0161tanjem u pogon industrijske pruge, krajem studenog 1947. godine, stekli su se uvjeti za intenzivniju proizvodnju ugljena, prvenstveno putem otkopavanja na povr\u0161ini.<\/p>\n\n\n\n

Odlukom Narodnog odbora Sresa Travnik od 19.10.1947. godine, registrira se privredna organizacija pod nazivom Rudnik \u201eAbid Loli\u0107\u201c Bila. Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na 85. sjednici odr\u017eanoj dana 14.01.2009. godine, o prijenosu udjela Federacije Bosne i Hercegovine u rudnicima uglja na Javno poduze\u0107e Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, rudnik \u201eAbid Loli\u0107\u201c d.o.o. Travnik Bila upisan je nadle\u017enom sudu u Travniku dana 3.12.2009. godine pod nazivom JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, Zajedno dru\u0161tvo RMU \u201eAbid Loli\u0107\u201c d.o.o. Travnik Bila. Osnovna djelatnost Dru\u0161tva jest proizvodnja, prerada i prodaja uglja, uz povremeno kori\u0161tenje ostalih djelatnosti, koje su upisane u sudski registar. (Izvor: https:\/\/rmuabidlolic.com\/o-nama\/<\/a>, pristup stranici 02.11.2022. godine)<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja \u0161umske \u017eeljeznice \u201eBila Nova \u2013 Trenica\u201c – hronologija<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U skladu s izgradnjom nove \u017eeljezni\u010dke stanice \u201eBila Nova\u201c, u ljeto 1947. godine, zapo\u010deli su radovi na izgradnji \u0161umske \u017eeljeznice \u201eBila Nova \u2013 Trenica\u201c u du\u017eini od 7.700 metara. Radove na izgradnji \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, za novoformiranu stanicu pod nazivom Bila Nova i \u0161umske \u017eeljeznice do mjesta Trenica, izvr\u0161avale su Prva i Druga banjalu\u010dka sreska brigada, Prva Jaseni\u010dka, Sedma moravska, Prva zagreba\u010dka, Tre\u0107a travni\u010dka, \u0160esta sarajevska, Petnaesta slavonsko-brodska omladinska radna brigada sa ukupno 1297 omladinaca i omladinki. Izgra\u0111eno je ukupno 24 objekta, odnosno 18 propusta i 5 mostova, od kojih su mostovi preko rijeka La\u0161ve i Grovnice u du\u017eini od 100 metara.<\/p>\n\n\n\n

Na dan 11. studenoga 1947. godine, Upravna zgrada gradili\u0161ta Omladinske pruge i Glavni sto\u017eer izdali su priop\u0107enje o zavr\u0161etku radova na podizanju \u0161umske \u017eeljeznice \u201eNova Bila \u2013 Trenica\u201c i predali je u promet.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izgra\u0111ena stani\u010dna zgrada (Bila Nova) sadr\u017eavala je tri prostorije s pribli\u017eno 40 m\u00b2 korisnog prostora. U stanici su, osim prolaznog, ugra\u0111ena i dva sporedna kolosijeka. Drugi sporedni kolosijek bio je direktno vezan za \u0161umsku \u017eeljeznicu prema Trenici, kao i veza za industrijski kolosijek prema pilani (Bila Nova – P.D.I. \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c Travnik) u du\u017eini od 5.180 metara.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, \u017eeljezni\u010dka zgrada stanice Bila Nova i \u017eeljezni\u010dka zgrada Bila Stara \u010dine razmak udaljenosti od oko 750 metara. Izgradnjom nove stanice donesena je tehni\u010dka odluka za rastere\u0107enje kapaciteta stanice Bila Stara koja je regulirala prijevoz dovoza uglja, zatim pijeska za potrebe kre\u010dane i dovoza te otpreme kompozicija posje\u010denog drveta iz sliva rijeke Jasenice. Stanica Bila Nova, u prometnom smislu, bi regulirala teretni saobra\u0107aj za \u0161umsku \u017eeljeznicu \u201eTrenica\u201c, odnosno za potrebe kombinata \u201eBratstvo\u201c i transport drvne mase prema pilani preduze\u0107a \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Od stanice Bila Nova, prema Trenici, izgra\u0111ena je ukrsnica-stanica Bu\u010di\u0107i, na profilnom kilometru 4+222, sa jednim mimolaznim kolosijekom du\u017eine od 228 metara. Za potrebe \u017eeljezni\u010dkog osoblja (otpremnik vozova i skretni\u010dar) izgra\u0111ena je manja zgrada i pomo\u0107ni objekat za smje\u0161taj ogrijeva i materijala za odr\u017eavanje skretnica.<\/p>\n\n\n\n

Krajnja to\u010dka ove \u0161umske \u017eeljeznice nalazi se na km 7+700 u mjestu Trenica. Pored izgra\u0111ene zgrade za \u017eeljezni\u010dko osoblje, korisne povr\u0161ine od 42 m\u00b2, postavljena su tri stani\u010dna kolosijeka du\u017eine oko 140 metara. Sa tre\u0107eg kolosijeka izgra\u0111en je odvojak, odnosno vojno-industrijski kolosijek, du\u017eine 6.900 metara.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Naime, godine 1949.. po\u010dela je gradnja tvornice naoru\u017eanja i vojne opreme MMK \u201eBratstvo\u201c. Izgradnjom tvornice s smje\u0161tajnim jedinicama za radnike nastao je grad Novi Travnik.<\/p>\n\n\n\n

Naseljavali su ga radnici iz cijele biv\u0161e Jugoslavije, razli\u010ditih nacionalnosti i narodnosti, zbog \u010dega je Novi Travnik prozvan gradom bratstva i jedinstva te je postao jedan od najrazvijenijih gradova u biv\u0161oj Jugoslaviji. Do kraja osamdesetih, \u201cBratstvo\u201d je zapo\u0161ljavalo vi\u0161e od 10.000 radnika, a najmanje 33.000 stanovnika Novog Travnika direktno je zavisilo od tog kombinata.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Po zavr\u0161etku posljednjeg rata na ovim prostorima (1992.-1995.) od nekada\u0161njeg industrijskog giganta ostale su uglavnom napu\u0161tene i oplja\u010dkane hale. Nakon po\u010detka privatizacije biv\u0161i direktori postaju vlasnici nekretnina i pogona \u201cBratstva\u201d, dok manji dio ostao je u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu koji zapo\u0161ljava oko 300 radnika.<\/p>\n\n\n\n

(Izvor: https:\/\/balkans.aljazeera.net\/news\/culture\/2019\/9\/25\/raspad-industrije-u-bih-bratstvo-dokumentarac-na-ajb<\/a> ; A\u017eurirano 27. septembra 2019; Pristup izvoru 03.11.2022. godine)<\/p>\n\n\n\n

Dobro je napomenuti da na podru\u010dju Op\u0107ine Trnica, tada\u0161njem travni\u010dkom kotaru, Jure Budimirovi\u0107 iz Travnika, godine 1899., podi\u017ee pilanu poto\u010daru na rijeci Opare u mjestu Duboka. Isti vlasnik, godine 1929., podi\u017ee i drugu pilanu na parni pogon u Puti\u0107evu, nedaleko od Travnika, uz \u017eeljezni\u010dku prugu La\u0161va \u2013 Travnik. Potrebnom oblovinom snabdijevao se iz dr\u017eavne \u0161ume Sebe\u0161i\u0107. Obe pilane radile su do izbijanja aprilsko-ratnih sukoba 1941. godine.<\/p>\n\n\n\n

Izgradnja \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c – hronologija<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U protekle 1948. godine, \u010dlanovi Narodnog fronta travni\u010dkog sreza planiraju produ\u017eiti prugu za oko 4 km, i to od sela Baja do bogatih \u0161umskih podru\u010dja \u201eKozice\u201c i \u201eJasenice\u201c. Na ovim podru\u010djima nalazi se velika koli\u010dina ogrijevnog i prvoklasnog gra\u0111evinskog materijala, \u010dije drvne mase, zbog svoje nepristupa\u010dnosti, do sada nisu mogle biti iskori\u0161tene. Ovom izgradnjom \u0161umske \u017eeljeznice, sva sela koja su okolo nje bi se poveza sa \u017eeljezni\u010dkim i kolskim saobra\u0107ajem, s kojima su do sada bila povezana isklju\u010divo uskim stazama.<\/p>\n\n\n\n

Projektiranje i gra\u0111enje \u0161umske \u017eeljeznice slu\u017eit \u0107e u svrhu eksploatacije drvnih masa iz podru\u010dja sliva rijeke Bile, Jasenice i Zaseo\u010dkog potoka u du\u017eini od 16 kilometara i gra\u0111ena je u tri etape:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Prva etapa: Odvojak – po\u010detna ta\u010dka, 0+000 do km 4+010, u toku 1952. godine,<\/li>\n\n\n\n
  2. Druga etapa: Od prof. km 4+010 do km 10+160, tokom 1953. godine i<\/li>\n\n\n\n
  3. Tre\u0107a etapa: Od prof. km 10+160 do km 16+000 kao krajnja ta\u010dka, tokom 1953.\/56. godine.   <\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prva faza izgradnje izvr\u0161ena je tijekom 1952. godine. Po\u010detna to\u010dka, odnosno odvojak (nulti km) \u0161umske \u017eeljeznice nalazio se na profilnom kilometru 5+500 ve\u0107 izgra\u0111ene rudni\u010dke pruge koja vodi od \u017eeljezni\u010dke stanice Bila Stara do Rudnika \u201eVrbica\u201c, odnosno Rudnika \u201eAbid Loli\u0107\u201c (du\u017eine oko 6,7 km). Prvih 4 km ove \u0161umske pruge izgra\u0111eno je djelomi\u010dno u 1952. godini.<\/p>\n\n\n\n

    Iz opisa kontinuiteta izgradnje \u0161umske \u017eeljeznice vidljivo je da se odustalo od plana izgradnje u 1948. godini. Naime, postoji vi\u0161e razloga, a jedan od njih je i nedostatak sredstava glavnog investitora preduze\u0107a \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c iz Travnika. Isto tako razlog u nedostatku radne snage koja je anga\u017eirana na izgradnji industrijskog kolosijeka Trenica \u2013 MMK \u201eBratstvo\u201c (6.900 m), zatim u izgradnji fabri\u010dkih zgrada i radni\u010dko-stambenog naselja (Novi Travnik), svi u toku 1948.\/51. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Druga etapa u izgradnji \u0161umske \u017eeljeznice obuhva\u0107a projekt za daljnjih 6,15 km i to od profila 4+010 kod sela Podovi do profila 10+160 uzvodno od Vrbovac grada u slivu rijeke Jasenice.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Prvi kilometar trase od Podova ima nagib rijeke Bile, uspon od 14 \u2030. Nakon ovog dijela (L=1,2 km), trasa se postupno odvaja od rijeke penju\u0107i se za 33 – 35 \u2030, prelazi lijevom stranom Jasenice kod Mehuri\u0107a na visini od cca 30 m iznad razine vode i kona\u010dno izlazi s jednakim padom na njive pod selom Mileti\u0107i. Du\u017eina tog dijela iznosi 3,1 km. Odavde do Vrbovca grada potok Jasenica ima srednji pad od 28 \u2030. Kod Vrbovca trasa prelazi na desnu obalu Jasenice mostom du\u017eine 21 m te se probija tunelom od oko 90 m kroz stjenoviti masiv.<\/p>\n\n\n\n

    Ina\u010de, povijesno gledano, u kanjonu Jasenice nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Vrbenca (Vrbovac), koji je kao obrambena to\u010dka smje\u0161tena na sjeveroisto\u010dnom podru\u010dju srednjovjekovne \u017eupe La\u0161ve. Ovaj kraj usko je povezan s okolnim naseljima sa ju\u017enog ruba sjevernog toka Bile, koja su smje\u0161tena u udubljenjima iznad kanjona. To su naselja od Gluhe Bukovice na sjeveru do Suhog Dola, kao i obli\u017enja naselja uz srednji tok rijeke, sve do Han Bile i Brajkovi\u0107a. Kao svjedoci naseljenosti, pored starog grada Vrbenca nalaze se srednjovjekovna groblja i nazivi naselja, \u010dija imena nisu mijenjana ni u osmanskom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

    U Defteru iz 1468\/69. godine spominju se naselja Bukovica, Suhi Dol, Dub, Orahovo, Vi\u0161njevo, Mileti\u0107i, Jezerca, Orlice, Zaselje i \u010cukle. Ova mjesta su u to doba bila hasovi Isa-bega, mirilive Bosne, a to zna\u010di da su u srednjem vijeku bili posjedi bosanskih banova i kraljeva. Jedan od dokaza je i povelja bana Tvrtka iz 1370. godine kojom Stjepanu Rajkovi\u0107u i bratu mu Vukcu, izme\u0111u ostalih posjeda, poklanja i selo \u010cukle.<\/p>\n\n\n\n

    Prilikom probijanja trase, graditelji su nailazili na srednjovjekovna groblja u kojima su sahranjivani stanovnici pomenutih naselja. Na primjer, na lokalitetu Ma\u0161eta u Fazli\u0107ima, na oko 1250 m udaljeno od skretanja u Mehuri\u0107ima, nalazi se srednjovjekovno groblje, odnosno ste\u0107ci koji su neki grupisani, dok se uz drugu stranu puta nalazi manji broj usamljenih ste\u0107aka. Isto tako, uz sela Brajkovi\u0107i, Grahov\u010di\u0107i i \u010cukle ima znatan broj ve\u0107ih i manjih hri\u0161\u0107anskih ni\u0161ana sa neobi\u010dnom dekoracijom i bili su izmje\u0161ani sa ste\u0107cima. Temeljni oblik s isto\u010dne strane isklesan je krst, a sa zapadne vidi se usje\u010den polumjesec.   <\/p>\n\n\n\n

    Naselje Fazli\u0107i je planinsko i \u017eupno selo u blizini lijeve obale rijeke Jasenice, a prema prvom popisu nakon dolaska austrougarske vlasti, 1886. godine, Fazli\u0107i su pripadali seoskoj op\u0107ini Jezerce. (Izvor: Lidija Feke\u017ea-Martinovi\u0107, Sarajevo. Dijelovi iz teksta: \u201eIstra\u017eivanje srednjovjekovnog groblja na lokalitetu Ma\u0161eti u Fazli\u0107ima, op\u0107ina Travnik\u201c<\/em>, Godi\u0161njak\/Jahrbuch 2016,45:247-265)<\/p>\n\n\n\n

    Napu\u0161taju\u0107i stjenoviti masiv, trasa ide usponom od 33 \u2030, a nakon ovog uspona postavljena je ‘nult-linija’ pridr\u017eavaju\u0107i se uglavnom padu potoka i ne prelazi 30 \u2030, s izuzetkom na posljednjem dijelu od Skakavca nizvodno u du\u017eini od 800 m gdje iznosi 35 \u2030. Najmanji radijus projektirane trase je 40 m, pri \u010demu na po\u010detnom dijelu trase treba imati minimalni radijus do 60 m radi prometovanja dr\u017eavnih vagona. To je zbog predvi\u0111ene gradnje glavnog stovari\u0161ta ispod sela Mehuri\u0107a. Pruga \u0107e biti polo\u017eena \u0161inama od 12,5 kg\/m s jelovim neimpregniranim pragovima. Materijal od gvo\u017e\u0111a (\u0161ine, vezice, plo\u010dice i sli\u010dno) bit \u0107e transportiran kamionom iz Travnika, a drveni pragovi iz Busova\u010de. \u0160injski ekseri bit \u0107e izra\u0111eni u Kre\u0161evu i dopremljeni na gradili\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Radi ispresjecanosti terena sa stjenovitim gredama (okomite grede kre\u010dnja\u010dkih stijena visine 20-25 m) potrebno je izgraditi tri tunela (u \u010dvrstoj stijeni \u0161irine grede 15-40 m) u ukupnoj du\u017eini od 135 m i projektirati most du\u017eine od 21 m preko rijeke Jasenice. Tunel br. 1 nalazi se na profilnom kilometru pruge, km 7+255 do 7+270, du\u017eine L=15 m; tunel br. 2 na km 7+314 do 7+348, du\u017eine L=34 m; te tunel br. 3 na km 9+850 do 9+936, u du\u017eini L=86 m.<\/p>\n\n\n\n

    Poseban izazov za graditelje bio je probijanje brda za tunel u du\u017eini od 86 metara. Naime, problem je predstavljalo probijanje zapadne litice koja se nalazila u strmim stijenama koje \u010desto prelazi 45\u1d52. Na vrhu zapadne litice nalazila se utvrda Vrbenca (Vrbenac, danas Vrbovac grad), u gra\u0111evinskom smislu kao \u010detvrtasta kula sa malim oborom koja je danas u ru\u0161evnom stanju. Na probijanju brda anga\u017eirana je jedna minerska brigada iz Dalmacije. Me\u0111u njima bilo je izvrsnih majstora klesara koji su svodove tunela isklesali do savr\u0161enstva.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Otkad pamti\u0161, s koljena na koljeno prenosi se pri\u010da da u utrobi Vrbenca postoji tajni prolaz i da se tamo nalazi zlato, naneseno podzemnim vodama rijeke Jasenice. Pri\u010da se da su fratri iz Travnika poznavali tajni prolaz u unutra\u0161njost grada i da su vi\u0111ani kako ulaze u utrobu Vrbenca i odozdo iznose zlato. No do danas nitko nije uspio prona\u0107i tajni prolaz. Kakva god bila situacija, brdo je probijeno u zadanom roku, ali od zlatne rude ni traga. (Izvor: Husref Red\u017ei\u0107, Dijelovi teksta iz knjige \u201eSrednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini\u201c<\/em>, Sarajevo, 2018)<\/p>\n\n\n\n

    Tre\u0107a faza projekta predstavlja produ\u017eenje trase od profila km 10+160 do km 16+000, odnosno do krajnje to\u010dke ove \u0161umske \u017eeljeznice. Na drugom kilometru trase (12+160) ulazi se u eksploatacijsko podru\u010dje u slivu rijeke Jasenice s predvi\u0111enom sje\u010dom drvne mase od otprilike 200.000 m\u00b3, uglavnom bukovine i manjim dijelom \u010detinara.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Trasa je polo\u017eena desnom stranom rijeke Jasenice do profilnog km 10+939 odakle prelazi mostom du\u017eine L= 14,00 m na lijevu obalu. U odnosu na rijeku, visinski polo\u017eaj trase iznosi od 1,5 do 3,00 m \u010dime se zadovoljava uvjet za kori\u0161tenje za utovar oblovine s obje strane. Padovi trase uglavnom su prilago\u0111eni padu rijeke osim pada od 37,92 \u2030 na kraju trase, koji je upotrijebljen zbog savladavanja visinske razlike vodopada visokog oko 14 metara.<\/p>\n\n\n\n

    Trasa je polo\u017eena na veoma te\u0161kom terenu ispresjecanom po du\u017eini i sa strmim stranama koje \u010desto prelazi 45\u1d3c. Na profilnom km 10+338 do km 10.406, a zbog velikog usjeka, izvr\u0161ena je korekcija trase na taj na\u010din \u0161to je trasa pomaknut u korito rijeke s tim da je izvr\u0161en prokop korita u stijeni na drugoj obali rijeke. Na ovoj trasi, zbog mnogobrojnih izvora, predvi\u0111ena je izgradnja 30 otvorenih propusta zidani sa kamenom u cementnom malteru i 6 cijevnih betonskih propusta.\n[END TRANSLATION]<\/p>\n\n\n\n

    Veliki nagib terena, u popre\u010dnom smislu, uvjetovao je za izgradnju potpornih zidova. Pojedini zidovi sagra\u0111eni su od kamena lomljenika s brizganjem u suho, dok su ostali s kamenom u cementnom malteru, odnosno na mjestima gdje trasa zahva\u0107a korito rijeke. Zbog te\u0161ke prohodnosti terena, vanjski transport materijala vr\u0161io se s tovarenim konjima. Kako na ovom dijelu nije dopremljena drobilica kamena, vr\u0161ila se ru\u010dna izrada tucanika. Prema istra\u017eivanjima, neki podaci govore da je zadnja dionica zavr\u0161ena 1954., dok drugi izvor navodi tijekom 1956. godine. (Izvor: Arhiv BiH \u2013 neobjavljeni fond; Projektantski biro drvne industrije NRBiH, Spis Pov. Br. 76\/53, P.D.I. \u201eSebe\u0161i\u0107\u201c Travnik \u2013 \u017deljezni\u010dka pruga \u201eJasenica\u201c<\/em>)<\/p>\n\n\n\n

    Ukidanjem uskog kolosijeka La\u0161va \u2013 Jajce, putni\u010dki saobra\u0107aj 03.06.1973., a teretni saobra\u0107aj 01.06.1975. godine, prestaju potrebe za eksploatacijom \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c. Gornji stroj pruge ubrzo \u0107e se demontirati i zajedno sa teretnim kolima i lokomotivama poslati na posljednju vo\u017enju gdje \u0107e svoj radni vijek zavr\u0161iti topljenjem u visokim pe\u0107ima \u017deljezare Zenica.<\/p>\n\n\n\n

    Posljednji teretni voz, broj 79077, polazio je iz Travnika prema La\u0161vi dana 2. jula 1975. godine u 11:52 sati. Voz iz Travnika otpremio je otpravnik vozova Soldo (???), a u La\u0161vi je primio i otpremio voz prema Zenici otpravnik Vaji\u0107 (???). U slu\u017ebi poslova vozovo\u0111e, na posljednjoj vo\u017enji ovog voza, obavljao ga je Selimovi\u0107 Re\u0111ep. (Izvor: Ajdin Fevzija Braco – podatak usmeno citirao autor iz li\u010dne arhivske dokumentacije).<\/p>\n\n\n\n

    Ostaci donjeg stroja biv\u0161e \u0161umske \u017eeljeznice bit \u0107e spojeni s starom cestom. Ovom pro\u0161irenjem i kasnije asfaltiranjem dobivena je suvremena cestovna komunikacija za sva okolna mjesta u pravcu Bile i Travnika, odnosno prema Kotor Varo\u0161i.<\/p>\n\n\n\n

    Uspomene i sje\u0107anja na \u0161umsku \u017eeljeznicu Akifa Dervi\u0161evi\u0107a<\/u><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

    Postoje brojna usmena predanja i svjedo\u010denja generacija koje su ro\u0111ene 50-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, a koja su povezana s u\u017eim zavi\u010dajem i porodi\u010dnim \u017eivotom seljaka i radnika sela Mehuri\u0107a i okolnih zaseoka. Pri\u010du koju donosimo obuhva\u0107a vremensko razdoblje tijekom izgradnje \u0161umske \u017eeljeznice na ovom relativno malom prostoru travni\u010dkog sreza. Zapisi o pro\u0161lim doga\u0111ajima vezani su uz uspomene gosp. Akifa Dervi\u0161evi\u0107a, ro\u0111enog u selu Suhi Dol kod Mehuri\u0107a, gdje iznosi svoje vlastite do\u017eivljaje i svjedo\u010denja nastala direktno iz \u017eivota svakodnevnih do\u017eivljaja starijih kaziva\u010da. Razgovor je tekao u prostorijama poslovnice Energopetrolove pumpe u Semizovcu u kojoj gospodin Akif obavlja poslove \u0161efa poslovnice.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Njegovo kazivanje ru\u010dno su bilje\u017eeni u notes autora teksta i u cijelosti ih prenosimo.<\/p>\n\n\n\n

    Juna\u0161tvo Sulje \u0110ambasa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eSje\u0107am se pri\u010de, kazuje Akif, o izvjesnom Sulji \u0110ambasu koji je u to vrijeme radio na trasi kao kopa\u010d. Po fizi\u010dkom izgledu i konstituciji tijela, Suljo je bio visoke gra\u0111e, preko dva metra, \u0161irokih ramena i ogromne tjelesne te\u017eine. Tada se radilo na dionici ispod sela Gu\u010da Gora. Sa obli\u017enjeg brda Kraban \u010dula se pjesma djevojaka koja se uzdizala i<\/em> no\u0161ena naletima vjetra sve do Sulje i njegovih susjeda brigadira. Suljo, voze\u0107i primitivna kolica sa drvenom to\u010dkom, natovarena vla\u017enom zemljom, zastade kao ukopan oslu\u0161kuju\u0107i glasove no\u0161ene sa djevoja\u010dkih usana.\u201c<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    \u201ePo ionako ki\u0161nom i hladnom danu, nastavlja kazivanje Akif, u Suljinom tijelu uzavre mladala\u010dka krv, a ona kolica koja je dr\u017eao u rukama, sad’ da li od obijesti ili po\u017eude?, Bog \u0107e ga znati, podi\u017ee ih sa zemlje i prebaci preko glave, njemu iza le\u0111a. Dok su kolica jo\u0161 bila u zraku ispusti Suljo sna\u017ean urlik koji se prolamao uzdu\u017e trase.<\/p>\n\n\n\n

    Kako se u blizini nalazio nadzornik gradili\u0161ta, vidjev\u0161i da \u0107e biti problema, pri\u0111e Sulji, te uz \u010destitke za pokazano juna\u0161tvo re\u010de mu: Suljo, za danas si ispunio normu, slobodan si, mo\u017ee\u0161 i\u0107i ku\u0107i.\u201c Suljo ti nakrivi kapu na pola dvanaest i \u0161irokim koracima po blatom prolazi prema svom selu.<\/p>\n\n\n\n

    \u017deljezni\u010dka nesre\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eMeni su kazivali, nastavlja svoju pri\u010du Akif, o velikoj \u017eeljezni\u010dkoj nesre\u0107i sa tragi\u010dnim posljedicama koja se desila u blizini ulaza u tunel kod sela Fazli\u0107i. Taj doga\u0111aj svjedo\u010dio mi je Lutvo Bajramovi\u0107 koji se tog nesretnog dana nalazio na vozu kao ko\u010dni\u010dar. Naime, kompozicija natovarena balvanima kretala se niz sliv rijeke Jasenice prema stovari\u0161tu u Mehuri\u0107ima. U jednom trenutku, pred sam ulaz u tunel, kompozicija se raskine i skoro svi natovareni vagoni se strovale u kanjon rijeke Jasenice. U toj situaciji mnogi \u017eeljezni\u010dari ko\u010dni\u010dari poskaka\u0161e sa vagona spa\u0161avaju\u0107i \u017eivu glavu. Oni koji su skakali desno, uz kanjon, izgubili su \u017eivote jer su ih oni balvani, no\u0161eni inercijom, pritisli kotrljaju\u0107i se u ambis rijeke Jasenice. Oni iskusniji \u017eeljezni\u010dari isko\u010div\u0161i lijevo, uz prugu i brdo, ostali su \u017eivi i me\u0111u njima uz sretne okolnosti i Lutvo Bajramovi\u0107. Nisam zapamtio podatak u kojoj se godini desio ovaj doga\u0111aj ali mi je rekao da su se danima izvla\u010dili oni survani vagoni i balvani. Zbog izrazito nepristupa\u010dnoga terena vagone i balvane izvla\u010dili su pomo\u0107u \u010deli\u010dnih sajli uz pomo\u0107 konja i volova za koje su nesebi\u010dno anga\u017eirali mje\u0161tani iz okolnih sela.\u201c<\/p>\n\n\n\n

    Probijanje brda<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eVezano za proboj brda za tunel ispod Vrbovca, nastavlja pri\u010du Akif, to mi je kazivao moj tetak Dervi\u0161 Ke\u0161ko iz Suhog Dola. On je i sam bio sudionik dobrovoljac. Na tom tunelu, kako mi je tetak ispri\u010dao, radila je jedna manja brigada sastavljena od iskusnih radnika iz Dalmacije. Oni bi ru\u010dno, uz pomo\u0107 macole i \u010deli\u010dnog ‘\u0161tampa’ ili \u0161pice, bu\u0161ili rupe u stijeni i kasnije pomo\u0107u rudarskog eksploziva i \u0161tapina probijali brdo. Lomljeni kamen bi ru\u010dno tovarili u kolica i istovarali na jedno mjesto, a kad je tunel probijen, taj isti kamen vozili bi na mjesta gdje se pravio potporni suhozid. Na gradnji ovih zidova isklju\u010divo su radili Dalmatinci, majstori svog zanata, a ostali su usitnjavali kamen za tucanik preko kojeg bi se kasnije polagali pragovi i \u0161ine. Ve\u0107ina mla\u0111ih brigadira iz Dalmacije, op\u010dinjena \u0161umovitom planinom i nepreglednim zelenim livadama, ovdje su se \u017eenili, useljavaali i udoma\u0107ili.\u201c<\/p>\n\n\n\n

    Lager kod Pa\u0161inog mlina<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201ePosje\u010deno drvo iz sliva rijeke Jasenice istovarivalo se na jednom ogromnom placu zvanom Lager, uz lijevu obalu rijeke Bile, odmah ispod Mehuri\u0107a. Od davnina se tako izgovaralo, pa je taj naziv ostao i do danas, nastavlja svoje kazivanje Akif. Tu bi se istovareni balvani utovarivali u dr\u017eavne vagone i vozili za pilanu. Preko puta ovog lagera nalazio se jedan mlin za \u017eito, uz desnu obalu rijeke Bile. Bio je u vlasni\u0161tvu izvjesnog Pa\u0161ana kojeg se prezimena ne sje\u0107am. Tog mlina ve\u0107 odavno nema, ali se i danas mo\u017ee \u010duti kroz razgovor, kod ‘Pa\u0161inog mlina’.<\/p>\n\n\n\n

    Ina\u010de, prilikom trasiranja pruge, ovaj Lager slu\u017eio je za smje\u0161taj drveta za budu\u0107e \u017eeljezni\u010dke pragove. Naime, seoski odbornik obilazio bi ku\u0107e i glasom pozivao doma\u0107ina uz obavezu da su du\u017eni, bez naknade, posje\u0107i drvo za ukupno deset pragova. Meni je ovo pri\u010dala moja majka i svi bi bez pogovora dali svoj doprinos u izvr\u0161enju naredbe koja je izdata od strane narodnih vlasti.<\/p>\n\n\n\n

    Posje\u010deno drvo, u gabaritu \u017eeljezni\u010dkog praga, vozilo bi se do Lagera, odnosno do obli\u017enje pilane i obra\u0111ivalo na zadane dimenzije praga za uskotra\u010dni kolosijek.<\/p>\n\n\n\n

    Vo\u017enja vozom od Mehuri\u0107a do Mostara<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \u201eUzgred, ho\u0107u da napomenem i ovo, nastavlja pri\u010du Akif. U ono doba za nas stanovnike koji smo boravili uz \u0161umsku prugu bilo je ne\u0161to posebno, interesantno i neprocjenjivo blagodet. Naime, sje\u0107anje o prvoj vo\u017enji vozom, od Mehuri\u0107a do Mostara, ispri\u010dala mi je moja majka. Ona je tada bila djevoj\u010dica i \u0161kolarac. Putovala je sa svojim ocem, odnosno mojim djedom. Njegovi su bili porijeklom iz Hercegovine, a njegov otac, moj pradjed, davno se doselio u Suhi Dol, gdje se i rodio moj djed 1888. godine. Ina\u010de, moj djed, Hajdar Spahi\u0107, \u0161kolovao se u El\u010di Ibrahim-pa\u0161inoj medresi u Travniku. Zavr\u0161iv\u0161i osnovno i srednje obrazovanje medrese dobije zvanje imama. Kako mi je majka pripovjedala, godine 1914. komanda mjesta Austrougarske vojske u Travniku mobili\u0161u ga u sastav Druge bo\u0161nja\u010dke regimente i \u0161alju na front u slu\u017ebi pje\u0161adinca i vojnog imama. Njoj je dedo pri\u010dao da je jedno vrijeme ratovao u Ma\u0111arskoj na padinama Karpata, a najvi\u0161e vremena proveo u te\u0161kim borbama na So\u0161kom frontu na slovena\u010dko-italijanskoj granici u blizini Gorice. Iz tog rata vratio se \u017eiv i zdrav, bez ijednog ranjavanja.<\/p>\n\n\n\n

    E, da se vratim na ono putovanje za Mostar, nastavlja pri\u010du Akif. Najva\u017eniji prtljag kojeg su nosili sa sobom bila je pletena korpa ispunjena hranom i vodom. Znao je dedo da \u0107e to biti dugo putovanje. On bi kad god daleko putuje i treba zano\u0107iti, pri\u010da mi majka, zamolio bi nanu da mu spremi par bijelih i u\u0161tirkanih ko\u0161ulja i smjesti u poseban kofer. Tako je i ovog puta bilo. Jer dedo je, kao vjerski slu\u017ebenik, uvijek dr\u017eao do sebe i svog izgleda. Od Mehuri\u0107a do Bile putovali su \u0161umskom \u017eeljeznicom. Naime, putovali su u jednom malenom vagonu koji je kolski sanduk bio drveni s malim prozorima. Okolo su bile drvene klupe, a u sredini se odlagao ve\u0107i prtljag. Taj vagon kori\u0161ten je za prijevoz radnika i pomo\u0107nog materijala na teren.<\/p>\n\n\n\n

    Kako su mi rekli, ova \u0161umska \u017eeljeznica nije bila uklju\u010dena u javni promet, ali je uprava \u0161umarije povremeno \u010dinila izuzetak i prevozila mje\u0161tane do Bile bez naknade. U stanici Biloj, kako mi je majka kazivala, sa\u010dekali su putni\u010dki vlak iz Jajca i prevezli ih do La\u0161ve. U La\u0161vi bi se ukrcali u putni\u010dku kompoziciju \u010diji su vagoni bili ve\u0107i i udobniji jer su se vozili po \u0161irem kolosijeku, te su brzo stigli u Sarajevo. Nakon du\u017eeg \u010dekanja u Sarajevu, nastavili su putovanje prema Mostaru po uskotra\u010dnom kolosijeku, iste \u0161irine kao i onaj od Jajca do La\u0161ve.<\/p>\n\n\n\n

    Zbog velikog pada pruge, od stanice Bradina do Konjica, na \u010delo voza zaka\u010dili bi specijalnu lokomotivu. Pomo\u0107u dodatno ugra\u0111ene zup\u010daste \u0161ine, voz bi se polako spu\u0161tao do Konjica. Kako je njoj dedo objasnio, ista spora vo\u017enja \u0107e se desiti i pri povratku pri usponu i da su po istom principu vozovi savladavali veliki uspon na Komaru na uskotra\u010dnoj pruzi od Donjeg Vakufa do Travnika.<\/p>\n\n\n\n

    Na Konjicu bi se ponovno mijenjala lokomotiva i vlak bi nastavio putovanje dolinom rijeke Neretve sve do Mostara. Negdje pred dolazak u Mostar, dedo bi se u kolskom umivaoniku umio i zaprljanu ko\u0161ulju od dima i gare\u017ei zamijenio \u010distom i u\u0161tirkanom koju mu je nana sa ljubavlju spremila.<\/p>\n\n\n\n

    Vezano za povratak i do\u017eivljaj tijekom vo\u017enje na usponu od Konjica do Bradine, njezina pri\u010da zvu\u010dala je \u010dudesno, koja me i danas izazove osmijeh na licu. Naime, obja\u0161njavala mi je da se voz penje poput nekih serpentina i kako joj se \u010dinilo da je nedavno vidjela isti krajolik ili naselje sa istom d\u017eamijom i to vi\u0161e puta. Naravno, meni kao dje\u010daku nije bilo ni\u0161ta jasno, ali tek kasnije, tijekom odrastanja, shvatila sam o \u010demu je govorila.<\/p>\n\n\n\n

    Koliko sam zapamtio iz njezine pri\u010de, njihovo putovanje trajalo je dva dana i jednu no\u0107. Svo ovo njezino kazivanje, mene kao malog slu\u0161atelja, ostavilo je tako duboki dojam kojeg i danas rado prepri\u010davam i ostaje vje\u010dno u mojim uspomenama.<\/p>\n\n\n\n

    Na ovom dragocjenom pripovijedanju iskreno se zahvaljujemo gosp. Akifu Dervi\u0161evi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

    U nastojanju da sadr\u017eaj bude \u0161to vjerodostojniji, bez ve\u0107ih lektorskih intervencija, \u010ditatelji trebaju prihvatiti \u010dinjenicu da pripovijedanje mo\u017ee sadr\u017eavati pravopisne i gramati\u010dke pogre\u0161ke i iste mogu tretirati kao tehni\u010dko pitanje.<\/p>\n\n\n\n

    Ovaj skromni istra\u017eiva\u010dki rad, kojeg smo prezentirali ovim \u010dlankom, zavr\u0161avamo s iskrenom zahvalom prema zaposlenicima u Arhivu BiH u Sarajevu, bez \u010dije pomo\u0107i u preporuci kori\u0161tenja dostupne bibliote\u010dke gra\u0111e i dopu\u0161tenja u prezentaciji gore navedenih skica i planova ne bi bila mogu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    Napomena:<\/p>\n\n\n\n

    Preuzimanje dijela (maksimalno tre\u0107ine) ili kompletnog teksta mogu\u0107e je u skladu sa \u010dlanom 14 Kodeksa za \u0161tampu i online medija Bosne i Hercegovine.<\/strong><\/em>
    <\/em><\/strong>Ako neki drugi medij \u017eeli preuzeti dio\/\u010ditav autorski tekst, mo\u017ee to uraditi isklju\u010divo uz pismeno odobrenje portala vremeplov.ba.<\/strong><\/em>
    <\/em><\/strong>Nakon dozvole, du\u017ean je kao izvor navesti portal vremeplov.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen na\u0161 tekst.<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pi\u0161e: Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107 U ovom kratkom istra\u017eivanju pru\u017eamo sa\u017eeti prikaz projektiranja i izvo\u0111enja radova na izgradnji rudni\u010dko-\u017eeljezni\u010dke komunikacije Bila Stara \u2013 Rudnik \u201eVrbica\u201c, zatim \u0161umske \u017eeljeznice Bila Nova \u2013 Trenica, odnosno \u0161umske \u017eeljeznice \u201eJasenica\u201c \u010dija se trasa prote\u017ee od Bile do \u0161umskih podru\u010dja sliva rijeke Jasenice. Ovim objavljivanjem \u010dinimo poku\u0161aj da se istrgnu iz zaborava… Read More »Memorija o \u0161umskoj \u017eeljeznici \u201eJasenica\u201c u srezu travni\u010dkom<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"give_campaign_id":0,"neve_meta_sidebar":"","neve_meta_container":"","neve_meta_enable_content_width":"","neve_meta_content_width":0,"neve_meta_title_alignment":"","neve_meta_author_avatar":"","neve_post_elements_order":"","neve_meta_disable_header":"","neve_meta_disable_footer":"","neve_meta_disable_title":"","ngg_post_thumbnail":0,"pgc_sgb_lightbox_settings":"","_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"footnotes":""},"categories":[149],"tags":[],"class_list":["post-33863","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33863"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33864,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33863\/revisions\/33864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}