{"id":4161,"date":"2014-08-07T16:54:52","date_gmt":"2014-08-07T14:54:52","guid":{"rendered":"http:\/\/vremeplov.ba\/?p=4161"},"modified":"2025-05-18T15:23:04","modified_gmt":"2025-05-18T13:23:04","slug":"sarajevski-tramvaji-kroz-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2014\/08\/07\/sarajevski-tramvaji-kroz-vrijeme\/","title":{"rendered":"Sarajevski tramvaji kroz vrijeme"},"content":{"rendered":"<p><strong>Gradski &#8211; kolski saobra\u0107aj u Sarajevu (1885. godina)<\/strong><\/p>\n<p>Godina je 1885., austrijske vlasti su u Sarajevu i nakon izgradnje stare \u017eeljezni\u010dke stanice (1882.) dolaze na ideju da uspostave kolski saobra\u0107aj. Sredstvo javnog prijevoza bi bio <em>tramvaj <\/em>koji \u0107e po uskotra\u010dnim \u0161inama vu\u0107i konj. S obzirom da je \u017eeljezni\u010dka stanica udaljena tri kilometra od centra grada, sva roba koja kotira \u017eeljeznicama prenosi se teretnim kolima. Kako je to ote\u017eavalo saobra\u0107aj, Zemaljska vlada odlu\u010duje otpo\u010deti radove (27.08.1884.) na izgradnji kolske trase do samog centra grada.<\/p>\n<p>Ono \u0161to dodatno uti\u010de na uvo\u0111enje kolskog tramvaja pored prijevoza ljudi, roba i gra\u0111evinskog materijala, jeste gradnja Katedrale (1884. &#8211; 1887.), te zgrada Zemaljske vlade (1884. \u2013 1886.). Ulica Vase Miskina, sada\u0161nja Ferhadija dobiva Gradski tramvajski kolodvor. Kolodvor je smje\u0161ten na trgu Oslobo\u0111enja \u2013 Alija Izetbegovi\u0107, preciznije od ugla ispred Tr\u017enice Markale (njem. Markthalle), pa sve do srpske nar. Osnovne \u0161kole (danas Ekonomski fakultet) koji je sru\u0161en 1938. i 1939. godine. U Strossmayerovoj ulici je izgra\u0111ena remiza koja predstavlja \u0161talu za konje i skloni\u0161te za tramvaj.<\/p>\n<p>Zvani\u010dno, prvi tramvaj je pu\u0161ten u saobra\u0107aj 1.1.1885. godine. \u010cetiri kola specijalno opremljena za ovu priliku stoje pred stanicom u Ferhadiji, a pred njima skup koji \u010dine zemaljski poglavar Ivan baron Appel, predstojnici zemaljske vlade, Gradsko poglavarstvo i mno\u0161tvo gra\u0111ana.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-4042\" src=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/1.jpg\" alt=\"1\" width=\"400\" height=\"225\" \/><\/a><\/p>\n<p>Cijela ova svita zatim sjeda u drveni vagon &#8211; tramvaj upregnut u konja bijelca i za trinaest minuta se odvozi do uske \u017eeljezni\u010dke stanice. Gradona\u010delnik Mustafa beg Fadilpa\u0161i\u0107 u ime grada i njegovovog budu\u0107eg napretka, tra\u017ei od poglavara Appela da se prenesu posebni izrazi zahvalnosti ministru finansija i upravniku Bosne i Hercegovine, Benjaminu Kalaju. Odmah nakon otvaranja otpo\u010dinje saobra\u0107aj, a kondukter, koji je po posebnim propisima gradske vlade bio &#8220;pristojno odjeven\u201c, pozva svoje prve putnike. Nakon \u0161to se tramvaj u kojeg je moglo stati 28 ljudi napuni, zvonce zazvoni \u201etramvajd\u017eija\u201c John Hanke potjera svog bijelca po \u0161inama prema Marijin dvoru.<\/p>\n<p>Prva tramvajska pruga u Sarajevu bila je duga 3,1 kilometar, a po\u010dinjala je od dana\u0161njeg Ekonomskog fakulteta, pru\u017eala se Ferhadijom i dalje glavnom gradskom ulicom \u0106emalu\u0161om (dana\u0161njom Titovom), preko Marijin dvora i zavr\u0161avala na uskoj \u017eeljezni\u010dkoj stanici. Tramvajska karta bila je tamnocrvene boje, ispisana na srpskohrvatskom, njema\u010dkom i turskom jeziku i ko\u0161tala 5 krajcera.<\/p>\n<p><strong> Od kolskog do elektri\u010dnog tramvajskog saobra\u0107aja <\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/2.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-4044\" src=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/2.jpg\" alt=\"2\" width=\"367\" height=\"240\" \/><\/a><\/p>\n<ul>\n<li><strong>1894. i 1895.<\/strong> \u2013 Sagra\u0111ena elektri\u010dna centrala (na Hisetima), a poslije i dodatno pro\u0161irena.<\/li>\n<li><strong>1895.<\/strong> &#8211; Sarajevo dobiva prvu elektri\u010dnu rasvjetu<\/li>\n<li>3. i 4. April <strong>1895.<\/strong> \u2013 Sarajevo svjetli u punom sjaju uz pomo\u0107 \u017earulja, te na glavnim ulicama su instalirane po 18 lampi na luk, tkz. Bogen \u2013 lampe.<\/li>\n<li><strong>1910.<\/strong> \u2013 Sprovedena struja do Ilid\u017ee<\/li>\n<li><strong>1917.<\/strong> \u2013 Podignuta hidrocentrala na Hridu<\/li>\n<li><strong>1892.<\/strong> &#8211; Pruga se pro\u0161iruje izgradnjom kraka na relaciji od Marijin dvora do Latinske \u0107uprije (Principov most)<\/li>\n<li>1. maja <strong>1895.<\/strong> &#8211; Uvo\u0111enjem elektri\u010dne struje, elektrificirana je mre\u017ea od \u017eeljezni\u010dke stanice do Latinske \u0107uprije du\u017einom od 5,1 km, i tada je uveden prvi elekti\u010dni tramvaj<\/li>\n<li>1. Juna<strong> 1895.<\/strong> &#8211; Elekti\u010dni pogon se uvodi i to na \u0106emalu\u0161inoj pruzi (Marijin dvor \u2013 Zemaljska banka\/nekada\u0161nji SDK, Titova ulica)<\/li>\n<li><strong>1897.<\/strong> \u2013 Pu\u0161tena u saobra\u0107aj kompletna pruga od Fabrike duhana (Marijin dvor) do Vije\u0107nice obalom rijeke Miljacke (du\u017eina 2025 m)<\/li>\n<li>1. April <strong>1898.<\/strong> \u2013 Pu\u0161tena pruga od Zemljaske banke (Gornjom \u0106emalu\u0161om) do Katedrale, ali samo za prijevoz putnika, dok je dio pruge koja se pru\u017eala Ferhadijom ostala za prijevoz robe<\/li>\n<li><strong>1918.<\/strong> \u2013 Ukupna du\u017eina tramvajskih \u0161ina do ove godine iznosi 5,7 km, a kolski park sastoji se od tri elektri\u010dne lokomotive za teret, trinaest kola s motorom i sedam prikolica.<\/li>\n<li><strong>1923.<\/strong> \u2013 Izgradnjom pruge od Katedrale do Vije\u0107nice du\u017einom od 788 m, stvorena je kru\u017ena tramvajska linija kroz grad<\/li>\n<li><strong>1924.<\/strong> \u2013 Izra\u0111en drugi kolosijek (dvokolosije\u010dna pruga) od Marijin dvora do stare \u017eeljezni\u010dke stanice, tako da se novim kolosijekom otpremaju vozovi na relaciji Fabrika duhana \u2013 Ilid\u017ea &#8211; Banja Ilid\u017ea i time rastereti tramvajski saobra\u0107aj<\/li>\n<li><strong>1924.<\/strong> \u2013 Ove godine je produ\u017eena i tramvajska pruga od \u017eeljezni\u010dke stanice do Dolac Malte<\/li>\n<li><strong>1926.<\/strong> \u2013 Izgradnjom podvo\u017enjaka na Vi\u0161egradskoj pruzi, izgra\u0111en je i nastavak pruge od Dolac Malte do \u010cengi\u0107 Vile koji traje samo deset godina<\/li>\n<li><strong>1936.<\/strong> \u2013 Dionica (D. Malta \u2013 \u010c. Vila) se ukida zbog finansijskog nesudjelovanja od strane Elektri\u010dnog tramvaja na remontu pruge, odnosno novog kaldrmisanja.<\/li>\n<li><strong>1952. <\/strong>\u2013 Izgra\u0111en dupli kolosijek od Marijin Dvora do Nove stanice i uvedena tramvajska linija na relaciji Ba\u0161\u010dar\u0161ija \u2013 Nova \u017eeljezni\u010dka stanica.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Rekonstrukcija kolosijeka i modernizacija voznog parka (1958. godina) <\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/3.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-4046\" src=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/3.jpg\" alt=\"3\" width=\"367\" height=\"266\" \/><\/a><\/p>\n<p>Tramvajska dionica \u010cengi\u0107 Vila \u2013 Ilid\u017ea je sa izgradnjom tramvajskog (normalnog 1435 mm) kolosijeka otpo\u010dela 1958. godine. Do tada su kori\u0161teni vozovi uskog kolosijeka, a od 1948. su uvedeni dvospratni autobusi \u201eLejland\u201c tkz. \u201eLondonci\u201c, dok je uporedo ostatak tramvajske mre\u017ee u samom gradu doveden na istu \u0161irinu kolosijeka i cijela dionica je sve\u010dano pu\u0161tena u saobra\u0107aj 28. novembra 1960. godine. Uskotra\u010dni tramvaj u Sarajevu prestaje s vo\u017enjom 9. oktobra 1960. uz popra\u0107eni sve\u010dani opro\u0161taj na kojem je prisustvovalo preko 50.000 gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Tokom rekonstrukcije tramvajskih \u0161ina godine 1958. na 1960. izvr\u0161ena je i modernizacija tramvajskog voznog parka, tako da je ugovorena nabavka 71 modernog PCC tramvaja iz Washingtona (1958. isporu\u010deno 50, a 1962., jo\u0161 21 tramvaj, remarks Washington D.C. ili popularno \u201eVa\u0161ingtonci\u201c).<\/p>\n<p>Interesantno je spomenuti da se postoje\u0107im brojem vozila nisu mogle zadovoljiti potrebe kupaca pa su radnici GSP-a vlastitim znanjem u radionici napravili zglobni tramvaj tj. dva rashodovana \u201esolo\u201c tramvaja su spojili u jedan i sve\u010dano ga pustili u saobra\u0107aj 29. novembra 1964. godine. Slijede\u0107ih godina na ovaj na\u010din napravljeno je jo\u0161 sedam zglobnih tramvaja.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/4.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-4048\" src=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/4.jpg\" alt=\"4\" width=\"367\" height=\"295\" \/><\/a>Tokom 1966. godine pa sve do 1983. ugovorena je nabavka tramvaja marke \u201eTATRA\u201c tkz. \u201e\u010de\u0161ki tramvaji\u201c koji su polako iz saobra\u0107aja potiskivali ve\u0107 istro\u0161ene \u201eva\u0161ingtonce\u201c. \u201ePenzionisanje va\u0161ingtonaca\u201c se desilo pred Zimsku olimpijadu u Sarajevu 1984. godine. Kasnije, pored eksploatacije \u201estarih tatri\u201c, 1999. godine obnavlja se vozni park sa novim \u010de\u0161kim tramvajima marke \u201eSATRA\u201c, tramvajima iz Be\u010da (2001.) marke \u201eLohner Type\u201c i tramvajima iz Amsterdama (2009.) marke \u201eLHB\u201c.<\/p>\n<p><em>Pored dole postavljenih slika vezanih za navedenu tematiku, kompletan album dana\u0161njih sarajevskih tramvaja mo\u017eete pogledati klikom na slijede\u0107i link: <\/em><a href=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/?page_id=169\"><em>https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/?page_id=169<\/em><\/a><\/p>\n<p><em>Va\u0161 Sre\u0107ko Ignjatovi\u0107<\/em><\/p>\n<p><p>Invalid Displayed Gallery<\/p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gradski &#8211; kolski saobra\u0107aj u Sarajevu (1885. godina) Godina je 1885., austrijske vlasti su u Sarajevu i nakon izgradnje stare \u017eeljezni\u010dke stanice (1882.) dolaze na ideju da uspostave kolski saobra\u0107aj. Sredstvo javnog prijevoza bi bio tramvaj koji \u0107e po uskotra\u010dnim \u0161inama vu\u0107i konj. S obzirom da je \u017eeljezni\u010dka stanica udaljena tri kilometra od centra grada,&hellip;&nbsp;<a href=\"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2014\/08\/07\/sarajevski-tramvaji-kroz-vrijeme\/\" rel=\"bookmark\">Read More &raquo;<span class=\"screen-reader-text\">Sarajevski tramvaji kroz vrijeme<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"give_campaign_id":0,"neve_meta_sidebar":"","neve_meta_container":"","neve_meta_enable_content_width":"","neve_meta_content_width":0,"neve_meta_title_alignment":"","neve_meta_author_avatar":"","neve_post_elements_order":"","neve_meta_disable_header":"","neve_meta_disable_footer":"","neve_meta_disable_title":"","ngg_post_thumbnail":0,"pgc_sgb_lightbox_settings":"","_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[],"class_list":["post-4161","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istorija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4161","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4161"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4161\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36494,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4161\/revisions\/36494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}