{"id":9801,"date":"2015-12-02T00:21:04","date_gmt":"2015-12-01T23:21:04","guid":{"rendered":"http:\/\/vremeplov.ba\/?p=9801"},"modified":"2025-05-18T14:53:36","modified_gmt":"2025-05-18T12:53:36","slug":"elektrifikacija-zeljeznickih-pruga-u-bih-istorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vremeplov.ba\/2025\/2015\/12\/02\/elektrifikacija-zeljeznickih-pruga-u-bih-istorija\/","title":{"rendered":"Elektrifikacija \u017eeljezni\u010dkih pruga u BiH, istorija"},"content":{"rendered":"

\"1\"<\/a>Istorija elektrifikacije bosansko-hercegova\u010dkih \u017eeljeznica po\u010dinje projektom elektrifikacije pruge Sarajevo \u2013 Metkovi\u0107, 1912. godine. Da je ova pruga isplativa za elektrifikaciju u projektu (firma Frant\u00ed\u0161ek K\u0159i\u017e\u00edk iz Praga) su nazna\u010deni najva\u017eniji preduslovi, a to su: eksploatacijom ove pruge u vremenu dvije decenije od pu\u0161tanja u saobra\u0107aj (01.08.1891.g.) postaje usko grlo prevoza, pruga prolazi preko izrazito te\u0161kog reljefa na putu vododjelnica Osenik (Pazari\u0107-Tar\u010din) i Ivan Sedlo (Ra\u0161telica-Konjic) uklju\u010duju\u0107i Bradinsku rampu, ekstremne kosine\/usponi\/padovi od oko 63 \u2030 gdje se koristio sistem zup\u010daste \u0161ine \u0160vicarskog in\u017eenjera Karla Romana Abta i na kraju nepodno\u0161ljive te\u0161ko\u0107e u disanju voznog osoblja i putnika uzrokom zastupljenosti velikog broja tunela sa usponima. Elektrifikacija ove pruge bi se izvela sa monofaznom naizmjeni\u010dnom strujom od 11 kV~ (11.000 Volta) i frekvencijom od 16 2\/3 Hz, a potrebnu elektri\u010dnu energiju bi trebala davati hidro-elektri\u010dna centrala koja je predvi\u0111ena da se sagradi u Jablanici oko 1915.\/16. godine. Ova elektrifikacija nije bila izvedena zbog nadolaze\u0107ih ratnih prilika, koje su ubrzo nastupile sa po\u010detkom Prvog svjetskog rata.
\n\"2\"<\/a>Ministarstvo prometa Kraljevine Jugoslavije po\u010delo je pitanjem elektrifikacije \u017eeljeznica da se ozbiljno bavi tek od 1932.godine i uzeta je u prou\u010davanje elektrifikacija uskotra\u010dnih pruga kolosijeka od 76 cm i to na dionici U\u017eice – Sarajevo \u2013 Konjic (Ost i Narenta Bahna), u du\u017eini od oko 240 km. Ura\u0111en je projekat ve\u0107 1935. godine pod nazivom \u201ePlanovi za elektrifikaciju pruge U\u017eice-Sarajevo-Konjic\u201c, od strane fabrika Osterreichische Siemens – Schuckert-Werke. Po pitanju elektrifikacije nije ura\u0111eno ni\u0161ta zbog izbijanja Drugog Sv. rata te materijalne oskudice kao i veoma jakog lobija doma\u0107ih i stranih vlasnika rudnika.
\n\"3\"<\/a>Izgradnjom hidrocentrale Jablanica, koja je bila gigant i prvijenac elektro objekata u prvom Petogodi\u0161njem planu izgradnje Jugoslavije (1947.-1951.), pristupilo se ozbiljnom projektu elektrifikaciji pruge Sarajevo \u2013 Plo\u010de (Hrvatska). Prvi stubovi koji bi prenosili elektri\u010dnu energiju naizmjeni\u010dnim sistemom od 25 kV~ 50 Hz po\u010deli su se ugra\u0111ivati 1964. godine uporedo sa gradnjom moderne pruge normalnog kolosijeka. Ova dionica pu\u0161tena je u saobra\u0107aj 25. novembra 1966. godine, a polovinom 1969. godine je u cijelosti elektrificirana, odnosno prvi elektri\u010dni voz pristigao je u stanicu Plo\u010de (Hrvatska) 30. maja 1969. godine.
\nGodine 1968., ujedno sa remontom, otpo\u010dela je i elektrifikacija pruge Sarajevo \u2013 (Strizivojno) Vrpolje. Pogon za veliku opravku pruge (Omladinska pruga \u0160amac \u2013 Sarajevo, 1947. godine) obavio je Remont pruga u saradnji sa Radnim jedinicama ZOP-a Doboj i Sarajevo. Cjelokupnu kontaktnu mre\u017eu uradio je Pogon za elektrifikaciju \u017dTP-a u saradnji sa Radnim jedinicama elektrotehni\u010dkih postrojenja Doboj i Sarajevo. Izvo\u0111a\u010di signalizacije i telefonije uradila je \u201eIskra\u201c iz Kranja.
\n\"4\"<\/a>Zavr\u0161etak radova na remontu i elektrifikaciji pruge Sarajevo \u2013 Vrpolje i njeno povezivanje sa magistralnom prugom Beograd \u2013 Zagreb desio se polovinom 1971. godine, a treba napomenuti da je ova magistralna pruga elektrificirana godinu ranije tj. pu\u0161tena u saobra\u0107aj 31.05.1970. godine. Elektri\u010dne lokomotive broj 441 \u2013306 i 441 -309 sa svojim teretom, 30. jula 1971. godine, pristigle su u stanicu Doboj i time ozvani\u010dile istorijski doga\u0111aj i sve\u010dano pu\u0161tanje u saobra\u0107aj ove elektrificirane dionice.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"5\"<\/a>Potpuna elektrifikacija pruge Vrpolje \u2013 Sarajevo i skoro izgra\u0111ena pruga Sarajevo \u2013 Plo\u010de ovim \u010dine jedinstvenu elektrificiranu \u017eeljezni\u010dku saobra\u0107ajnicu du\u017eine od 450 km sa planom ukupnog mjese\u010dnog optere\u0107enja od 1,500.000 tona raznih tereta. Krajem 1988. godine zatvara se krug planirane elektrifikacije ura\u0111ena na pru\u017enoj dionici Doboj \u2013 Banja Luka \u2013 Bosanski Novi (Novi Grad) prema Zagrebu i Bosanski Novi (Novi Grad) – Biha\u0107 \u2013 Martin Brod prema Kninu i Splitu. Uporedo, uvedi se najsavremenija tehnologija gradnjom centara za daljinsko upravljanje u Rajlovcu, Doboju i Bosanskom Novom (Novi Grad), APB (automatski pru\u017eni blok) \u2013 telekomanda vu\u010de i saobra\u0107ajne signalizacije, koji su tada obezbje\u0111ivali visoki stepen bezbjednosti u odvijanju \u017eeljezni\u010dkog saobra\u0107aja u Bosni i Hercegovini.
\n\"6\"<\/a>Poslije zavr\u0161etka rata (1992. \u2013 1995. godine) Direkcija \u017eeljeznice BiH zatekla je ve\u0107inu uni\u0161tenih \u017eeljezni\u010dkih kapaciteta i infrastrukture. Odmah se otpo\u010delo sa obnovom pruga, mostova, pru\u017enih postrojenja i kontaktne mre\u017ee tako da se do kraja devedesetih saobra\u0107aj normalno uspostavlja u cijeloj dr\u017eavi. Jedina napomena, vezano za obnovu uni\u0161tene kontaktne mre\u017ee, da (sa danom pisanja ove objave) nije izvr\u0161ena opravka-obnova elektrifikacije na pru\u017enoj dionici Bosanski Novi (Novi Grad) \u2013 Biha\u0107 \u2013 Martin Brod.<\/p>\n

U prilogu mo\u017eete pogledati galeriju fotografija sa ovom tematikom nastale u periodu 1969.\/71. godine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n\n

\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div>\n\t
<\/div><\/div>