O autoru
Srećko Ignjatović, iz Semizovca nadomak Sarajeva, čovjek je čija je životna i profesionalna priča neraskidivo vezana za željeznicu. Više od 40 godina proveo je u željezničkom sektoru, radeći od 1978. do 2018. godine. Iako nije imao priliku da se školuje na nekom univerzitetu, njegova ljubav prema istoriji željeznica u BiH nadoknadila je formalno obrazovanje kroz desetine godina samostalnog istraživanja, prikupljanja građe i terenskog rada.
Njegovo zanimanje za istoriju željezničkog saobraćaja započinje 1996. godine, kada počinje sistematski da sakuplja knjige, stare fotografije, dokumente i tehničke skice. Vremenom, to je preraslo u životni poziv i rezultat tog rada danas je sažet u njegovoj web stranici vremeplov.ba – svojevrsnom digitalnom muzeju željezničke prošlosti Bosne i Hercegovine.
Srećko se specijalizirao za istraživanje industrijskih, šumskih i rudničkih pruga koje su igrale ključnu ulogu u razvoju privrede BiH, naročito u periodu Austro-Ugarske i kasnijih decenija. Njegov rad prepoznali su ne samo zaljubljenici u željeznice u BiH, već i istraživači i entuzijasti širom Evrope. Bez i najmanje institucionalne podrške, Srećko je izgradio jedan od najdetaljnijih digitalnih arhiva o željeznicama u regiji.
Istorija željeznice kroz fotografiju i arhivsku građu
Web stranica vremeplov.ba zamišljena je kao multimedijalni vremeplov kroz bogatu i često zanemarenu istoriju željeznica u Bosni i Hercegovini. Kroz hiljade pažljivo odabranih i obrađenih fotografija, tehničkih crteža, situacionih planova i članaka, posjetilac može doživjeti razvoj željezničke infrastrukture od kraja 19. vijeka do danas.
Na stranici se mogu pronaći posebne cjeline posvećene prugama uglavnom uzanog kolosijeka, šumskim i industrijskim željeznicama, parnim lokomotivama, voznoj dokumentaciji, starim razglednicama i suvenirima. Svaka kategorija pažljivo je uređena s ciljem da se očuva dio kolektivnog pamćenja BiH.
Poseban akcenat stavljen je na željezničku mrežu iz perioda Austro-Ugarske i SFRJ, sa fokusom na ekonomski i društveni značaj ovih pruga. Sajt takođe sadrži originalne tekstove koji opisuju godišnjice, bitne događaje i zanimljivosti iz istorije željeznica u BiH i bivšoj Jugoslaviji.
Osim vizuelnih materijala, u planu je digitalna biblioteka – sekcija “Željezničko štivo” – gdje će posjetioci moći čitati ili preuzeti stručnu literaturu, brošure i knjige koje su danas teško dostupne široj javnosti.
Misija stranice je jasna: pružiti znanje, probuditi emocije i očuvati naslijeđe željeznica kao važnog segmenta istorije Bosne i Hercegovine.
Kolekcionarstvo i zahvale
Srećkova strast prema željeznici nije samo u istraživanju i pisanju – ona se ogleda i u njegovom bogatom kolekcionarskom radu. Godinama je ulagao značajna sredstva u otkup rijetkih i originalnih predmeta sa željezničkom tematikom: fotografija, razglednica, poštanskih markica, voznih karata, bedževa, legitimacija, starih mapa i suvenira.
Većina ovih eksponata dostupna je za pregled u okviru sajta, ali Srećko jasno ističe da su svi materijali u njegovom autorskom vlasništvu i da se ne smiju koristiti bez dozvole. Njegova kolekcija nije samo osobna – ona je kulturno dobro koje dijeli sa širom publikom iz ljubavi i odgovornosti prema prošlosti.
Među onima koji su prepoznali vrijednost ovog rada nalaze se i istraživači iz Poljske, Češke, Njemačke i Austrije, koji su tražili saradnju, dijelili njegove radove (uz navođenje izvora), pa čak i slali svoje knjige i izdanja uz posvete. Posebno je značajan zajednički projekat s autorom Wolframom Wendelinom iz Austrije – knjiga o šumskoj pruzi Zavidovići–Olovo–Kusače, koja će biti objavljena na njemačkom jeziku.
Srećko takođe radi na ideji otvaranja malog zavičajnog muzeja u Semizovcu ili Vogošći, gdje bi njegova kolekcija bila dostupna javnosti i fizički. Iako je pokrenuo inicijativu, realizacija zahtijeva vrijeme, prostor i podršku lokalne zajednice.
„Zahvalan sam svima koji prate i podržavaju moj rad. Nadam se da će vremeplov.ba ostati živ dokle god postoji interes da se sačuva dio željezničke prošlosti. Pozivam sve dobronamjerne ljude da se uključe, podijele priče, fotografije ili pruže podršku ovom projektu.“
Srećko Ignjatović
