Dnevne arhive: 6. Maja 2019.

Šeme stanica uzanog kolosijeka Sarajevo – Dubrovnik, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Sarajevo – Dubrovnik su: Sarajevo, Alipašin Most, Stup, Ilidža, (Plandište-nema šeme),  Blažuj, Binježevo, Hadžići, Zovik, Pazarić, Osenik, Tarčin, Raštelica, Bradina, Brđani, Podorašac, Konjic, (Čelebić, Lisičići, Ostrožac, Žuglići, Rama i Jablanica n/N – nema šema), Grabovica, (Ćopi – nema šeme), Drežnica, (Zaružje – nema šeme), Raška Gora, (Bučići – nema šeme), Vojno, Raštani, Mostar, Rodoč, (Bačevići – nema šeme), Buna, Žitomislići, (Kručevići – nema šeme), Šurmanci, (Dretelj – nema šeme), Čapljina, Gabela, Sjekose, Hrasno, Hutovo, (Zelenikovac – nema šeme), Turkovići, (Trnčina – nema šeme), Velja Međa, (Dvrsnica – nema šeme), Ravno, Zavala, (Grmljani – nema šeme), Poljice, (Diklići – nema šeme), Jasenica Lug, Hum, Uskoplje, (Brgat – nema šeme),  Šumet i Dubrovnik.

Iz gore popisanih stanica nedostaju stanice: Čelebić, Ribići, Ostrožac i Jablanica n/N. Naime, izgradnjom hidroenergetskog postrojenja HE Jablanica koja je građena u dvije faze od 1947. do 1955. (u probnom radu bila 1954.) i od 1955. do 1958. godine (od 1958. u punom kapacitetu), izmijenjena je trasa uzane pruge. Ova izmjena sa izgradnjom otpočela je 1. avgusta 1950. godine kao preteća trase pruge širokog kolosijeka. Pomenute stanice bile su aktivne već krajem 1953. godine kada su poplavljena, uzrokom vještačkog jezera,  naselja Ostrožac, Žuglići, Ribići, Lisičići, Čelebići i druga naselja u dolini Neretvice.

Iz istorije:

Uzana pruga Sarajevo – Dubrovnik građena je u dvije etape. Pruga Metković – Gabela – Sarajevo puštena je u promet 1. avgusta 1891. godine. Pruga Gabela – Hum – Uskoplje – Dubrovnik puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina pruge od Sarajeva do Dubrovnika, do 1953. godine, bila je 280+400 km da bi poslije 1953. godine (vozovi polazili sa stanice Sarajevo Novo) duljina pruge bila 272+200 km.

Ukidanje uzane pruge Sarajevo – Dubrovnik je išlo u dvije etape. Izgradnjom normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče i puštanjem u saobraćaj 1. decembra 1966. godine je godina ukidanja ove trase, a trasa Čapljina – Gabela – Uskoplje – Dubrovnik ukinut je 30. maja 1976. godine.    

Šeme stanica uzane pruge Ustiprača – Foča, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Ustiprača – Foča su: Ustiprača, Kopači, Goražde, Vitkovići , Mravinjac, Osanica, Ustikolina i Foča.

Iz istorije:

Uzana pruga Ustiprača – Foča (Sarajevo – Ustiprača – Međeđa – Dobrun – Vardište 1901. – 1906.) puštena je u promet 17. septembra 1939. godine, u dužini od 41+814 km. Od stanice Foča do mjesta Miljevina postojala je šumska pruga (od 1929.) da bi rekonstrukcijom za prevoz većeg tereta bila otvorena za saobraćaj od 1. jula 1962. godine u dužini od 14,0 km. Obe pruge ukinute su 22. maja 1977. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Podlugovi – Vareš – Droškovac, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Podlugovi – Vareš – Droškovac su: Podlugovi, Potkraj, Breza, Dabravina, Stavnja, Vareš i Droškovac.

Iz istorije:

Pruga Podlugovi – Vareš izgrađena je u širini uzanog kolosijeka 0,76 m i puštena u saobraćaj 7. novembra 1895. godine, dužine 24+388 km, i bila u funkciji sve do 1953. godine. Godine 1951. započinje gradnja (rekonstrukcija) pruge normalnog kolosijeka 1,435 m sa malim izmjenama od stanice Podlugovi do Vareša i dalje prema Droškovcu. Dužina novosagređene pruge, mjereći od stanice Podlugovi do zadnje skretnice u Droškovcu, je 23+885 km. Puštanjem u redovan saobraćaj pruge normalnog kolosijeka 28. marta 1953. godine je i datum definitivnog ukidanja uzane pruge.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.