Arhive kategorije: Tuneli na uzanoj/uskotračnoj pruzi

Tuneli na uzanoj pruzi Uskoplje – Dubrovnik, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Uskoplje – Dubrovnik iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 7, svi tuneli su visine od 4,35 do 4,51 m, najduži tunel je br. 5. (Brgat – Šumet) od 274,25 m, najkraći je tunel br. 4 (Brgat – Šumet) od 8,09 m, najveći uspon je na trasi  Uskoplje – Brgat od 26,7 ‰.

O građenju pruge, istorija:

Trasa željezničke uzane pruge  Gabela – Hum – Uskoplje – Dubrovnik puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina trase Uskoplje – Dubrovnik je 16+500 km. Pruga je prestala sa saobraćajem 30. maja 1976. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Sarajevo – Zelenika, 1955. godine

U namjeri da svaki članak na neki način bude ekskluzivan sa rijetkim arhivskim materijalima ovaj put objavljujemo skice tunela na uzanoj pruzi Sarajevo – Zelenika od 1955. godine.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 34, najduži je tunel br. 4. „Ivan“ od 3223,04 m koji je pušten u saobraćaj 9. aprila 1931. godine, najkraći je tunel br. 15 i dug je 9,3 m između Raške Gore i Vojno, najniži je tunel br. 13 (Prenj – Grabovica) i visok je 4,07 m, najviši je tunel br.4 „Ivan“ i visok je 5,46 m, najveći uspon je na trasi Brđani pod Ivanom – Bradina od 57 do 60 promila i između Mihanića i Glavske oko 35 promila. 

O građenju uzane pruge, istorija

Trasa Uzana pruga Sarajevo – Zelenika građena je u dvije etape. Pruga Metković – Gabela – Sarajevo puštena je u promet 1. avgusta 1891. godine. Pruga Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina pruge od Sarajeva do Zelenike, do 1953. godine, bila je 329+300 km da bi poslije 1953. godine (nova trasa zbog akumulacijskog Jablaničkog jezera i vozovi polazili sa stanice Sarajevo Novo) duljina pruge bila 321+100 km.

Ukidanje uzane pruge Sarajevo – Zelenika je išlo u tri etape. Izgradnjom normalnog kolosijeka Sarajevo – Gabela – Ploče i puštanjem u saobraćaj 1. decembra 1966. godine je godina ukidanja ove trase. Trasa Uskoplje – Zelenika ukinuta 1. juna 1969. godine, a Čapljina – Gabela – Uskoplje ukinuta je 30. maja 1976. godine.

 Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Gabela – Ploče, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Gabela – Ploče iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 6, svi tuneli su visine od 4,7 do 4,8 m, najduži tunel je br.2  (Komin – Rogotin) od 190,50 m, najkraći je tunel br4 (Rogotin – Ploče) od 54,33 m, najveći uspon je na trasi (Komin – Rogotin) od 2,5 ‰.

O građenju pruge, istorija

Uzana pruga Gabela – Ploče otpočela je sa gradnjom 1939. godine i puštena je u promet 25.11.1942. godine, a ukinuta  30. novembra 1966. godine. Od 1. decembra 1966. godine u saobraćaj je puštena pruga normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče – Sarajevo.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Bileća – Titograd, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Bileća – Titograd iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 8, svi tuneli su visine 4,8 m, najduži je tunel br. 8. (Nikšić – /Stuba/ – Stubica) od 235,14 m, najkraći je tunel br. 5 i dug je 12,7 m između Trubjela i Kuside, , najveći uspon je na trasi Nikšić – Stubica od 16 promila.

O građenju pruge, istorija:

Trasa uzane pruge Bileća – Titograd puštena je u saobraćaj etapno i to: Bileća – Nikšić 12. jula 1938. godine, Nikšić – Titograd 12. jula 1948. godine. Ukidanje ove trase trajala je u dvije etape i to: Bileća – Nikšić 30. maja 1976. godine, a Nikšić – Titograd 27. novembra 1965. godine kada je izgrađena i puštena u saobraćaj trasa normalnog kolosijeka.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Beograd – Sarajevo

1Na željezničkoj pruzi, uzanog kolosijeka 0,76 m, Beograd – Sarajevo, dugoj 405 kilometara, izgrađeno je ukupno 134 tunela. Vožnja vozova od Sarajeva do Beograda zaživljela je tek 1928. godine ovim redom: Sarajevo-Višegrad (1906.Fr), dionica ukinuta 1978. godine. Višegrad-Vardište (1906. Fr) i Vardište-Užice (1925. Fr), dionica ukinuta 1974. godine. Zatim slijede stanice Užice-Čačak-Lajkovac-Obrenovac i Beograd (1928.Fr).

 

 

 

2Od Sarajeva do stanice/rasputnice Most na Drini u austrougarskom periodu izgrađeno je 64 tunela, a od Mosta na Drini do Vardišta – Mokra Gora(granica BiH-Srbija) 15 tunela. U periodu između dva svjetska rata izgrađeno je još 4 betonska tunela tako da je ukupno izgrađeno 83 tunela. Ostalih 51 tunel, na dionici Sarajevo – Beograd, izgrađeni su na prostoru Srbije.

3Radovi na pruzi Sarajevo – Višegrad – Vardište otpočeli su 14. avgusta 1902. godine. Prvobitno o načinu izgradnje prema potpisanom sporazumu 1900. godine (Ministarstvo rata monarhije i Appela – šefa Zemaljske vlade kao investitora) da trasa, u pogledu uspona i pravca, se gradi kao normalna pruga. Međutim od toga se odstupili zbog pomanjkanja sredstava finansiranja, a ponajviše političkih spletki (unutrašnje ustrojstvo dvojne Monarhije) i interesa u nastavku „brižljivih“ diplomatskih odnosa Porte (Istanbul) sa Monarhijom (Wien). Ovim se konačno i zapečatila sudbina izgradnja ove pruge kao buduće i stalne uskotračne željeznice. Izgradnja trase pruge bio je težak građevinski poduhvat dolinom rijeke Miljacke, savlađivanjem vododijelnice nadmorske visine od 950 metara i spuštala se u dolinu Prače i slijedeći njen tok dolazila bi u dolinu Drine.
4Ogrankom u dolini Drine (Stanica Most na Drini) trasa bi išla uz Drinu sve do Višegrada, a zatim uz dolinu Rzav do Vardišta. Austro-ugarski državni službenici zaduženi za nadzor i gradnju pruge bili su zaprepašteni teškim i nepristupačnim terenom kojim je išla trasa. Imali su naređenje da se pruga mora graditi po svaku cijenu. Nakon četiri godine gradnje ova pruga, od Sarajeva do Vardišta, puštena je u saobraćaj 1906. godine.

5Povodom ukidanja ove trase uzane pruge unosimo hroniku iz lista Politika od 3. marta 1974. godine stoji: „„Starog dobrog, sarajevsko-užičkog ” ćire” od juče više nema. Ne”kašljuca” više penjući se polako, ali sigurno od Užica ili Višegrada šarganskim serpentinama. Centralni radnički savet ŽTP-a Beograd doneo je odluku da se zbog izgradnje barske pruge, na deonici od Titovog Užica do Stapara (gde se pruga uzanog koloseka na nekoliko mesta poklapa sa budućom barskom prugom) i kažu i zbog nerentabilnosti, zauvek od 1. marta 1974. godine obustavi saobraćaj na deonici pruge uzanog koloseka od Titovog Užica do Dobruna, odnosno Višegrada. Užički železničari a i mnogi Užičani ispratili su poslednji voz s tugom“.

6U prilog ovog članka prilažemo skice tunela (djelomično) na relaciji Beograd – Sarajevo. Skice tunela od broja 1 do 17 odnosi se na tunele između stanica Dobrun – Višegrad – Most na Drini – Ustiprača Goražde. Ovi tuneli, za vrijeme AU perioda, od Sarajeva su bili označeni brojevima 1 – 64 tako da brojevi u skicama odnosi se na: Skica br. 1/ AU br. 9; 2/8; 3/7; 4/6; 5/5; 6/4; 7/3; 8/2 i 9/1 odnose se na relaciji Dobrun – Most n/D, a 10/64; 11/63; 12/62; 13/61; 14/60; 15/59; 16/58 i 17/57 odnose se na relaciju Most n/D – Ustiprača Goražde.
Skica br. 75/AU br. 1; 74/2; 73/YU betonski bez broja; 72/3 i 71/4 odnosi se na relaciju Sarajevo – Pale.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ​​ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Tuneli na uzanoj pruzi Prijedor – Lička Kaldrma

1Na željezničkoj pruzi, uzanog kolosijeka 0,76 m, Prijedor – Lička Kaldrma, dugoj 195 kilometara, izgrađeno je ukupno 6 (šest) tunela. Svih šest tunela nalaze se između stanice Bosansko Vrpolje (Vrhpolje) i stanice Sanica Donja. Prvi tunel, po stacionaži pruge, je na 44+221 km dok zadnji završava na kilometru 47+920. Faktički, na manje od 4 kilometra nalazi se svih 6 tunela.

Tuneli su, zajedno sa prugom, izgrađeni krajem 1948. godine. Održavanje istih vršio je ZOP Drvar Sekcija broj 13. Prema podacima iz tehničke knjižice za ovu prugu u tabeli pod „Ugrožena mjesta“ stoji podatak: „Svi tuneli nemaju slobodnih profila i zadiru u isti do 50 cm“. Najduži je tunel br.3 L= 293 m, a najkraći su tuneli br. 5 i 6 sa svega 3,5 metara.
Visina tunela su od 4,00 do 5,20 metara. Njihova upotreba prestala je sa ukidanjem pruge Prijedor – Drvar 1. juna 1975. godine.

U prilogu skice tunela sa priloženim kartama.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ​​ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.