Arhive kategorije: Željezničko štivo

Šeme stanica uzane pruge Usora – Bosanski Brod, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Usora – Bos. Brod su: Usora, Doboj, Rudanka, Johovac, Kotorsko, Komarica, Dažnica, Ljupljanica, Kamen, Vrhovi, Donja Bišnja, Derventa, (Polje – nema šeme), Bos. Lužani, (Zborište – nema šeme), Korače, Sijekovac i Bosanski Brod.

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Usora – Bosanski Brod izgrađena je i puštena u saobraćaj februara 1879. godine u duljini od 82+700 km. Pruga je ukinuta 1. maja 1968. godine.

Navodimo da se od stanice Usora gradio jedan krak pruge prema zapadu, dolinom rijeke Usore, preko Teslića do mjesta Pribinići i pušten u saobraćaj 1890. godine. Ova pruga imala je karakter šumsko-industrijske pruge u dužini od 40,800 km i ukinuta (Pribinić – Teslić 1954.) 1. maja 1968. godine. Na ovoj pruzi vezali su se odvojci privatnih pruga (Destilaciju drveta u Tesliću) koje su služile samo za prevoz drveta i to: Teslić – Blatnica dugačka 23 km, Blatnica – Očauš dugačka 16 km, Teslić – Tedin Han dugačka 27 km i Gornji Teslić – Državne šume trasa duga 7 km.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Uskoplje – Zelenika, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Uskoplje – Zelenika su: Uskoplje, (Ivanica – nema šeme), Glavska, (Vojski Dol – nema šeme), Mihanići, Cavtat, Čilipi, (Komaj – nema šeme), Gruda, (Pločice – nema šeme), (Nagumanac – nema šeme), Sutorina, Igalo, Hercegnovi, (Savina – nema šeme) i Zelenika.

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge  Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina trase (Uskoplje – Zelenika) je 65+400 km (od Sarajeva 329 km). Pruga je prestala sa saobraćajem 1. juna 1969. godine.

Kako se gradila? Krajem 1898. godine otpočinje izgradnja trase od Gabele do Uskoplja (Hercegovačka pruga od 93 km) i od Uskoplja do Zelenike (Dalmatinska pruga 53,4 km i Hercegovačke pruge 12 km) u dužini od 65,4 km. Treba napomenuti da je ovim krakom dalmatinske priključne pruge u dužini od 7,4 kilometara prelazila preko hercegovačkog teritorija, kao bh zemaljsko vlasništvo, kod mjesta Sutorine i on je građen o trošku BH uprave. Ovo iz razloga što je za izvođača radova na teritoriji Hercegovine bio zadužen Građevinski odjel Zemaljske vlade u Sarajevu, a preko teritorija Dalmacije u vlastitoj režiji građevinsko odjeljenje c.k. željezničke direkcije iz Beča.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Srnetica – Jajce, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Srnetica – Jajce su: Srnetica, Potoci, Kurjeva Kosa, Tisova Kosa, Lisina, Ovčara, Mlinište, Podgora, Čardak, Podovi, Pliva, Sokolac, Šipovo, (Volari – nema šeme), Jezero i Jajce.

Iz istorije:

Uzana pruga Srnetica – Jajce izgrađena je i puštena u saobraćaj 10. januara 1916. godine. Duljina pruge bila je 105+200 km. Ukidanje ove uzane pruge trajalo je u dvije etape: Srnetica – Šipovo 1. juna 1969., a druga etapa Šipovo – Jajce 1. aprila 1970. godine.

Mjesto i željeznička stanica Jajce, prije izgradnje trase do Srnetice, imala je uzanu prugu koja je otpočinjala od stanice Lašva i to: Lašva – Travnik 26.8.1893., Travnik – Donji Vakuf – Bugojno 14.10.1894., Donji Vakuf – Jajce 1.5.1895. godine. Trasa Lašva – Jajce ukinuta je 1. juna 1975. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzanog kolosijeka Sarajevo – Dubrovnik, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Sarajevo – Dubrovnik su: Sarajevo, Alipašin Most, Stup, Ilidža, (Plandište-nema šeme),  Blažuj, Binježevo, Hadžići, Zovik, Pazarić, Osenik, Tarčin, Raštelica, Bradina, Brđani, Podorašac, Konjic, (Čelebić, Lisičići, Ostrožac, Žuglići, Rama i Jablanica n/N – nema šema), Grabovica, (Ćopi – nema šeme), Drežnica, (Zaružje – nema šeme), Raška Gora, (Bučići – nema šeme), Vojno, Raštani, Mostar, Rodoč, (Bačevići – nema šeme), Buna, Žitomislići, (Kručevići – nema šeme), Šurmanci, (Dretelj – nema šeme), Čapljina, Gabela, Sjekose, Hrasno, Hutovo, (Zelenikovac – nema šeme), Turkovići, (Trnčina – nema šeme), Velja Međa, (Dvrsnica – nema šeme), Ravno, Zavala, (Grmljani – nema šeme), Poljice, (Diklići – nema šeme), Jasenica Lug, Hum, Uskoplje, (Brgat – nema šeme),  Šumet i Dubrovnik.

Iz gore popisanih stanica nedostaju stanice: Čelebić, Ribići, Ostrožac i Jablanica n/N. Naime, izgradnjom hidroenergetskog postrojenja HE Jablanica koja je građena u dvije faze od 1947. do 1955. (u probnom radu bila 1954.) i od 1955. do 1958. godine (od 1958. u punom kapacitetu), izmijenjena je trasa uzane pruge. Ova izmjena sa izgradnjom otpočela je 1. avgusta 1950. godine kao preteća trase pruge širokog kolosijeka. Pomenute stanice bile su aktivne već krajem 1953. godine kada su poplavljena, uzrokom vještačkog jezera,  naselja Ostrožac, Žuglići, Ribići, Lisičići, Čelebići i druga naselja u dolini Neretvice.

Iz istorije:

Uzana pruga Sarajevo – Dubrovnik građena je u dvije etape. Pruga Metković – Gabela – Sarajevo puštena je u promet 1. avgusta 1891. godine. Pruga Gabela – Hum – Uskoplje – Dubrovnik puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina pruge od Sarajeva do Dubrovnika, do 1953. godine, bila je 280+400 km da bi poslije 1953. godine (vozovi polazili sa stanice Sarajevo Novo) duljina pruge bila 272+200 km.

Ukidanje uzane pruge Sarajevo – Dubrovnik je išlo u dvije etape. Izgradnjom normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče i puštanjem u saobraćaj 1. decembra 1966. godine je godina ukidanja ove trase, a trasa Čapljina – Gabela – Uskoplje – Dubrovnik ukinut je 30. maja 1976. godine.    

Šeme stanica uzane pruge Ustiprača – Foča, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Ustiprača – Foča su: Ustiprača, Kopači, Goražde, Vitkovići , Mravinjac, Osanica, Ustikolina i Foča.

Iz istorije:

Uzana pruga Ustiprača – Foča (Sarajevo – Ustiprača – Međeđa – Dobrun – Vardište 1901. – 1906.) puštena je u promet 17. septembra 1939. godine, u dužini od 41+814 km. Od stanice Foča do mjesta Miljevina postojala je šumska pruga (od 1929.) da bi rekonstrukcijom za prevoz većeg tereta bila otvorena za saobraćaj od 1. jula 1962. godine u dužini od 14,0 km. Obe pruge ukinute su 22. maja 1977. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Podlugovi – Vareš – Droškovac, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Podlugovi – Vareš – Droškovac su: Podlugovi, Potkraj, Breza, Dabravina, Stavnja, Vareš i Droškovac.

Iz istorije:

Pruga Podlugovi – Vareš izgrađena je u širini uzanog kolosijeka 0,76 m i puštena u saobraćaj 7. novembra 1895. godine, dužine 24+388 km, i bila u funkciji sve do 1953. godine. Godine 1951. započinje gradnja (rekonstrukcija) pruge normalnog kolosijeka 1,435 m sa malim izmjenama od stanice Podlugovi do Vareša i dalje prema Droškovcu. Dužina novosagređene pruge, mjereći od stanice Podlugovi do zadnje skretnice u Droškovcu, je 23+885 km. Puštanjem u redovan saobraćaj pruge normalnog kolosijeka 28. marta 1953. godine je i datum definitivnog ukidanja uzane pruge.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Sočkovac – Gračanica, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Sočkovac – Gračanica su: Sočkovac, Karanovac i Gračanica. 

Iz istorije:
Pruga uzanog kolosijeka 0,76 m Karanovac – Gračanica izgrađena je i puštena u saobraćaj 1. januara 1898. godine. Dužina pruge bila je 4+010 km. Mjesta i željezničke stanice Sočkovac i Karanovac nalaze na glavnoj željezničkoj saobraćajnici pruge Doboj – Tuzla – Simin Han od 1886. godine, (po uzanom kolosijek do 1951. godine) odnosno, od 1951. godine po normalnom kolosijek 1.435 m sve do dan danas.

Nakon puštanja u željeznički saobraćaj pruge normalnog kolosijeka Doboj – Tuzla (28. marta  1951. godine), opštine Sočkovac i Gračanica, tokom 1951. godine, u svojim regulacionim planovima razvoja imale su za potrebu ukinuti uzani  i izgraditi normalni  kolosijek na cijeloj dionici Gračanica – Karanovac – Sočkovac. Idejni projekat je završen i ovjeren (odobren) od strane Glavne direkcije jugoslovenskih željeznica dana 3. avgusta 1953. Ovaj projekat nikada nije realizovan tako da se željeznički saobraćaj, uzane pruge Sočkovac – Gračanica, odvijao sve do njenog ukidanja 1. novembra 1967. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Semizovac – Ivančići, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Semizovac – Ivančići su: Semizovac, Ljubina, Srednje, Čevljanovići i Ivančići. 

Iz istorije:

Mjesto i željeznička stanica Semizovac (stara i nova zgrada) nalazila se na glavnoj željezničkoj magistrali uzanog kolosijeka Bosanski Brod – Doboj – Sarajevo od 1882. do 1947. godine. Izgradnjom Omladinske pruge, normalnog kolosijeka 1,435 m, Šamac – Sarajevo, krajem novembra 1947. godine, postaje stanica (nova zgrada) magistralne pruge Vrpolje – Doboj – Sarajevo.

Vezano na temu „Šeme stanica…od 1955. godine“, na prostoru stare stanične zgrade  Semizovac, pored pruge normalnog kolosijeka ostali su i kolosijeci uzane pruge sa odvojkom i upletajem pruge prema Čevljanovićima i Ivančićima. Pruga Semizovac – Čevljanovići izgrađena je i puštena u saobraćaj 26. januara 1885. godine. Produženje pruge od Čevljanovića do Ivančića izgrađeno je i pušteno u saobraćaj 15. Maja 1894. Dužina cijele dionice je 22+156 km.

Pruga Semizovac – Ivančići ukinuta je za saobraćaj 25. maja 1963. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Modriča – Gradačac, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Modriča – Gradačac su: Modriča, Mišići stajalište – nema dokumentacije, Ledenica stajalište – nema dokumentacije i Gradačac.

Iz istorije:

Trasa pruge normalnog kolosijeka Modriča – Gradačac duga je 14+ 495 km i puštena je u saobraćaj 27. aprila 1951. godine. Pruga se gradila radnom akcijom po ugledu na gradnju pruge Brčko-Banovići. Sa radovima se otpočelo 03.05.1950. godine, i trajali su oko godinu dana da bi u novosagrađenu željezničku stanicu stigao prvi voz iz pravca Modriče 27. aprila 1951. godine.

Krajem 80-tih pruga za prevoz putnika polako gubi (osim teretnog) na značaju tako da se od novog reda vožnje vozova za 1986./87. i dalje nije planiran putnički saobraćaj već po „potrebi“ onda kada je narodna proslava ili manifestacija od značaja za regiju Gradačca. Od devedesetdruge godine prugom ne saobraćaju vozovi. „Prostorni plan Općine Gradačac 2008. – 2028“., u naslovu „Željeznički saobraćaj“ stoji: Eventualna revitalizacija bivše željezničke pruge Gradačac – Modriča je upitna sa ekonomskog aspekta… da u predloženom osnovnom konceptu razvoja željezničkog prometa Prostorne osnove Prostornog plana FBiH nije predviđena mogućnost revitalizacije željezničke pruge Gradačac – Modriča“.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalnog kolosijeka pruge Doboj Novi – Tuzla, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Doboj Novi – Tuzla su: Doboj Novi, Klisura, Bosansko Suho Polje, Karanovac Novi, Sočkovac, Bosansko Petrovo Selo, Duboštica (ind. kolosijek Vojni), Lukavac Novi (ind. kolosijek Rudnik Puračić), Bosanska Poljana, Ogranak blok 3 nedostaje šema, Kreka Nova ( Solarski kolosijek, Separacija Kreka) i Tuzla. 

Iz istorije:
Pruga, uzanog kolosijeka 0,76 m, Doboj – Tuzla – Simin Han u dužini od 66.7 km puštena je u saobraćaj 29.04.1886. godine. Radovi na izgradnji pruge normalnog kolosijeka 1,435 m  započeti su krajem 1947. i završeni puštanjem u javni saobraćaj 28. marta 1951. godine. Putnički saobraćaj Tuzla – Simin Han ukinut je tokom 1945. godine. Međutim postojala je dionica uzanog kolosijeka od Kreka – Upletaj Kanara – Tuzla – Slavinovići – Simin Han u statusu industrijske pruge. Imamo podatak da je na ovoj liniji bio uvršten i putnički saobraćaj sve do maja 1954. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.