Dnevne arhive: 13. Oktobra 2020.

Privremeni spisak putničkih i službenih kola za putničke vozove JZ-a za 1955. godinu

Predstavljamo knjižicu broj 241, Jugoslovenske železnice, GDJŽ br. 3668/54, u naslovu: „Privremeni spisak putničkih kola i službenih kola za putničke i teretne vozove normalnog koloseka i koloseka 1,00, 0,75, 0,76 i 0,60 m“ sa važnošću od 15. februara 1955. godine.

Ovom prilikom, zbog obimnog materijala, predstavljamo samo spisak putničkih i službenih kola za putničke vozove koji su saobraćali po prugama uzanog kolosijeka 1,00, 0,75, 0,76 i 0,60 m. U vrijeme izdanja ove knjižice uzani kolosijek je još bio aktivni sudionik u prijevozu putnika na području tadašnje Jugoslavije. Vezano za normalni kolosijek 1.435 m, za zainteresirane čitatelje, u foto galeriji tabelarno predstavljamo podatke o ukupnom broju putničkih kola koja su saobraćali po prugama JŽ-a. Isto tako pomoću tabela možete vidjeti podatke o tipovima kola, serijama, broju osovina, sjedišta, osvjetljenja, grijanja, kočenja i druge podatke.

U ovoj knjižici možete pronaći podatke o brojnom stanju, obilježavanju-serijama, tipu, vlasništvu  i namjeni salonskih, motornih i inspekcijskih kola normalnog i salonska kola i motornih garnitura uzanog kolosijeka na svim prugama JŽ-a.

Iz sadržaja, inventarsko stanje za:

  1. ŽTP Beograd

Putnička kola vezanog uzanog kolosijeka 0,76 m (160 kola), i stanje kola za pruge DŽ Požarevac – Petrovac – Ladne vode (13 kola) i Bijeljina – Bos. Mezgraja – Ugljevik (8kola) širine kolosijeka 0,76 m i pruga Kačanik – Vrbeštica (5 kola) 0,60 m. Stanje službenih kola za sve širine kolosijeka je ukupno 74 kola.

  • ŽTP Zagreb

Putnička kola uzanog kolosijeka 0,76 m za prugu DŽ Split – Sinj (25 putničkih i 4 službena kola) i Podravska pruga (33 putničkih i 14 službenih kola) širine kolosijeka 1,00 m.

  • ŽTP Ljubljana

Putnička kola uzanog kolosijeka 0,76 m za prugu DŽ Poljčane – Zreče (8 putničkih i dvoja službena kola).

  • ŽTP Sarajevo

Putnička kola vezanog uzanog kolosijeka 0,76 m (287 kola), i stanje kola za prugu DŽ Bar – Virpazar (4 kola) širine kolosijeka 0,75 m i pruga Donja Plavnica – Titograd (9 kola) širine kolosijeka 0,60 m. Stanje službenih kola za sve širine kolosijeka je ukupno 145 kola.

  • ŽTP Novi Sad

Putnička kola uzanog kolosijeka 0,76 m za prugu DŽ Zrenjanin – Radojevo (14 putničkih i četiri službenih kola) i

  • ŽTP Skopje

Putnička kola uzanog kolosijeka 0,60 m za prugu DŽ Gostivar – Ohrid – Struga – Podmole (32 putničkih i 17 službenih kola).

Inventarsko stanje kola 1955. godine

Dozvolite nam da unesemo neke interesantne podatke. ŽTP Sarajevo je na stanju, do 1955 godine, imao ukupno 300 ( od toga 72 kola sa čeličnim skeletom, ostala kola čelična postolja sa drvenim skeletom) putničkih kola uzanog (0,75, 0,76 i 0,60 m) kolosijeka, a svi ostali ŽTP-i ukupno 298 putničkih kola uzanog (1,00, 0,76 i 0,60 m) kolosijeka. Rezultat stanja putničkih kola ŽTP Sarajevo je činio preko 50% od ukupnog broja svih kola na području Jugoslovenskih željeznica.

Što se tiče putničkih kola širine kolosijeka 1.435 m, na području svih pruga JŽ-a saobraćalo je 2.721 dvoosovinskih (sa čeličnim skeletom 483) i 519 četveroosovinskih (333 sa čeličnim skeletom) kola od toga ŽTP Sarajevo u vlasništvu imao 242 dvoosovinskih (30 komada sa čeličnim skeletom) i 72 četveroosovinskih (41 komad sa čeličnim skeletom) kola. Rezultat stanja putničkih kola ŽTP Sarajevo je činio oko 9,8 % od ukupnog broja svih kola na području Jugoslovenskih željeznica. Ovom zbiru, na području JŽ-a, treba dodati plus 500 „teretnih kola“? za prijevoz putnika. Što se tiče motornih kola – garnitura ŽTP Sarajevo nije imao na stanju kolosijeka širine 1.435 m (Beograd 5, Zagreb 4 i Ljubljana 10 komada), ali su saobraćale 6 (šest) motornih garnitura serije 801 (ex. 448) širine kolosijeka 0,76 m.

Broj i klasifikacija sjedišta u putničkim kolima

Interesantno je navesti broj svih sjedišta u putničkim kolima širine kolosijeka 1.435 m i to: Prvog razreda 1.408, drugog razreda 22.325 i trećeg razreda 149.186 sjedišta, od toga ŽTP Sarajevo prvog razreda 97, drugog 2.870 i trećeg razreda 13.771 sjedišta. Vrijedno je navesti da je 5.772 sjedišta trećeg razreda bilo presvučeno „mekanim sjedištima“  od ukupno 149.186. ŽTP Sarajevo nije imalo nijedno „mekano sjedište“ u trećem razredu. Pod mekanim sjedištem podrazumijeva se spužva na drvenoj podlozi – klupi presvučena sa umjetnom kožom-skajem sa drvenim naslonom za leđa. Drugi razred podloga kao u trećem razredu i mekanim naslonom za leđa. U prvom razredu posebna sjedišta (fotelja) sa ugrađenim čeličnim federima i spužvom presvučena pliš platnom, naslonom za ruke, mekanim naslonom za leđa i naslonom za glavu.      

Isto tako ŽTP Sarajevo, broj sjedišta pruga uzanog kolosijeka imao je: Prvog razreda 204, drugog 1.502 i trećeg razreda 7.299 sjedišta. Zbirno za ŽTP Sarajevo i normalnog i uzanog kolosijeka je 25.743 sjedišta što bi značilo da za cijelu godinu moglo se prevoziti (bez stajaćih mjesta) oko 9 miliona i četiri stotine hiljada putnika.

Brojno stanje putničkih kola specijalno opremljena sa prijevoz skijaša kolosijeka 1.435 bilo je ukupno 5 (pet) komada i sva su bila u vlasništvu ŽTP Ljubljana.

Broj i način grijanja putničkih kola

Od ukupno 3.240 putničkih kola kolosijeka 1.435 m samo su 28 (dvadeset osam) kola imala električno grijanje naponom od 1500 i 3000 Volti. Kola sa električnim grijanjem općenito su saobraćali u međunarodnom saobraćaju. Sva ostala kola imala su parno grijanje niskog ili visokog pritiska. ŽTP Sarajevo nije imao na stanju kola sa električnim grijanjem već se kola imala parno grijanje. Što se tiče kola uzanog kolosijeka većina kola imala su parno grijanje, ostala kola imala su instalirane peći (tzv. furune ili „Kraljice“ peći) na čvrsto gorivo dok manji dio bez ikakvog grijanja (na pruzi Bar – Virpazar, Plavnica – Titograd i Kačanik – Vrbeštica).    

Broj i način osvjetljenja putničkih kola

Od ukupno 3.240 putničkih kola širokog kolosijeka 1013 kola imala su električno osvjetljenje, a svi ostali plinsko. Što se tiče uzanog kolosijeka od ukupno 598 kola na području JŽ-a, 446 kola imala su električno osvjetljenje, trinaest kola sa plinskim  i 32 kola osvjetljenjem na ulje (kola na pruzi Gostivar – Ohrid – Struga – Podmole). Za ostalih 107 „nije utvrđen“ način osvjetljenja kola.

Inventarsko stanje salonskih kola

Vezano za saobraćaj salonska kola po prugama širine kolosijeka 1.435 m ŽTP Beograd u svom vlasništvu imao je jedan dizel motorna kola M-03 (bez oznake RIC) i četvero 4-osovinskih RIC kola sa jednom kabinom sa „singl“ ležajem plus tri kabine sa tri ležaja i salonski odjeljak. Sva kola korištena su za potrebe Saveznog izvršnog vijeća, Izvršnog vijeća NR Srbije i rukovodstvo GDJŽ. ŽTP Zagreb imao je dvoja RIC 4-osovinska salonska kola sa salonskim odjeljkom i dvije kabine sa „duble“ ležajevima i tri kabine sa tri ležaja za potrebe NR Hrvatske. ŽTP Ljubljana jedna RIC 4-osovinska salonska kola sa salonskim odjeljkom i četiri kabine sa četiri ležaja za potrebe NR Slovenije. ŽTP Skopje jedna salonska kola (bez oznake RIC) sa salonskim odjeljkom i jednom kabinom sa „singl“ ležajem plus dvije kabine sa dva ležaja za potrebe Izvršnog vijeća NR Makedonije. Također, ŽTP Skopje imao je jedna salonska 4-osovinska kola širine kolosijeka 0,60 m (pruga Gostivar – Ohrid – Struga – Podmole) sa salonskim odjeljkom bez kabina za ležanje za potrebe Direkcije ŽTP Skopje. ŽTP Sarajevo kolosijeka širine 1.435 m imao je jedna RIC 4-osovinski dizel motor (M-05) sa salonskim odjeljkom, jednom kabinom sa „singl“ ležajem plus dvije kabine sa dva ležaja i jedna RIC 4-osovinska salonska kola sa salonskim odjeljkom, jednom kabinom sa „singl“ ležajem plus tri kabine sa tri ležaja za potrebe Izvršnog vijeća NR BiH. Također, u svom sastavu ŽTP Sarajevo imao je troja salonska kola širine kolosijeka 0,76 m sa salonskim odjeljcima i sa po dvije kabine sa „dubl“ ležajevima. Dvoja kola su bila za potrebe rukovodstva ŽTP Sarajevo i jedna kola za potrebe Narodne skupštine NR Crne Gore.

Potraga i sudbina salonskih kola uzanog kolosijeka

Za jednim salonskim kolima br. 109 izdat je nalog „Potraga“ svim vanjskim jedinicama i jedinicama za opravku kola. Pretpostavlja se da su „posuđena“ ŽTP-u Zagreb ili Ljubljani za potrebe izgradnje i saobraćaja Pionirskih željeznica (1948./52.) u kojima je „nemilosrdno“ uništen enterijer i postavljene drvene klupe za sjedenje. Pored ovih traženih kola nekolicina salonskih kola uzanog kolosijeka, vlasništva direkcije Sarajevo, doživjelo je sudbinu „nemilosrdnog“ uništenja enterijera i angažirana za potrebe željezničkog saobraćaja Pionirskih željeznica. Poslije ukidanja ovih željeznica mnoga „posuđena“  kola nisu vraćena u domicil te postoji vjerovatnoća da su kasirana i istopljena kod obližnjih željezara. Sva salonska kola, vlasništva Državnih/Zemaljskih željeznica BiH, činili su jednu Dvorsku kompoziciju u kojima su se vozili carevi, kraljevi, prinčevi i princeze, nadvojvode i vojvode Bečkog dvora i Kraljevskog doma porodice Karađorđević.

Inventarsko stanje inspekcijskih kola

Što se tiče inspekcijskih kola, po prugama širine kolosijeka 1.435 m, ŽTP Beograd imao je jedna 4-osovinska kola sa salonskim odjeljkom i jednom kabinom sa „duble“ ležajem. ŽTP Ljubljana jedna kola sa salonskim odjeljkom, dvije kabine sa „singl“ i jednom kabinom sa četiri ležaja. ŽTP Zagreb jedna dvoosovinska kola sa salonskim odjeljkom, jedna kabina sa tri i jedna kabina sa četiri ležaja. ŽTP Sarajevo jedna 4-osovinska kola sa salonskim odjeljkom te četiri kabine sa „singl“ i jednu kabinu sa dva ležaja. Nijedna kola nisu imala oznaku RIC i služila su za potrebe rukovodstva DŽ pomenutih ŽTP-a.

Inventarsko stanje motornih kola

Inventarsko stanje motornih kola širine kolosijeka 1.435 m slijedi: ŽTP Beograd pet dizel motornih kola od toga dvoja 4-osovinska za prijevoz putnika i troja 2-osovinska za sanitetsko ispitivanje. ŽTP Zagreb četiri dizel motornih kola od toga jedna 2-osovinska i tri 3-osovinska kola. ŽTP Ljubljana deset motornih kola od toga troja elektromotorna, ostali na dizel vuču i sva su bila 4-osovinska kola. ŽTP Sarajevo u svom sastavu imao je šest BC dizel motornih 4-osovinskih kola širine kolosijeka 0,76 m. Navodimo i serije ovih dizel motora, stare oznake: 448/100-101 prikolica 106; 448/104-105 prikolica 102; 448/106/110 prikolica 104; 448/108-113 prikolica 105; 448/103-111 prikolica 103 i 448/109-112 prikolica 100. Kasnije je izvršena nova numeracija i umjesto serije 448 nova oznaka bila je 801. Za brojeve podserija nemamo podataka.

Prosjek starosti putničkih kola

Najinteresantniji podaci su o starosti putničkih i službenih kola svih širina uzanog kolosijeka na području JŽ-a. Od ukupno 826 putničkih i službenih kola od toga: Proizvedeni od 1885.-1899. godine 173 kola; od 1900.-1918. godine 409 kola; od 1919.-1945. godine 241 kola i poslije 1945. godine 3 kola. Prema ovim podacima starosti kola uzanog kolosijeka na području JŽ-a do 1955. godine, proizvedeni u Austrougarskom periodu su 582 kola ili oko 71%, a za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije 241 kola ili oko 29% od ukupnog broja.

Podaci starosti kola ŽTP Sarajevo proizvedeni u Austrougarskom periodu su 317 kola ili oko 71%, a za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije 127 kola ili oko 29% od ukupnog broja. Proizvodnja kola, za potrebe ŽTP-a Sarajevo, poslije 1945. godine, prema podacima iz ove knjižice, nije bilo.

Srodni tekstovi:

Dvorska i salonska kola BH zemaljski željeznica, link: http://vremeplov.ba/?p=15241                          

Istorija i razvoj putničkog saobraćaja uzanog kolosijeka u BiH, link: http://vremeplov.ba/?p=17404