Dnevne arhive: 12. Maja 2019.

Fotografije sa snimanja filma „Posljednji skretničar uzanog kolosijeka“, 1985. godine

Objavljujemo nekoliko fotografija sa snimanja filma „Posljednji skretničar uzanog kolosijeka“ iz 1985. godine. Film je sniman od 15. jula do 31. avgusta 1985. godine, pod radnim nazivom „Veliki skretničar uzanog kolosijeka“.

Radnja je smještena u malom bosanskohercegovačkom mjestu (Stanica Komar – u radnji filma nosi ime „Brezovi dani“) u kome je lokalna željeznička uzana pruga jedini kontakt sa vanjskim svijetom, a zaplet opisuje nastojanje stanovnika da se prilagode ukidanju pruge.

Film je sniman na stanici Komar uzane pruge na 48-mom kilometru od stanice Lašva i produžuje do stanice Donjeg Vakufa. Ova pruga izgrađena je oktobra 1894. godine, a ukinuta jula 1975. godine. Pošto je film sniman 1985, godine, za potrebe snimanja, izgrađena je sva potrebna infrastruktura od kolosijeka, skretnica, signalnih uređaja, pomoćnih zgrada i zgrada stanice sa uvjerljivim detaljima kako izvana tako i iznutra. Isto tako dopremljena je jedna (Kamionom – labudicom) parna lokomotiva serije 83 iz Banovići tu potpaljena i bila spremna za snimanje. Po skicama svakodnevnog snimanja na ovom malom prostoru željezničke stanice „Brezovi dani“ družila se kompletna filmska ekipa sa glumcima i statistima.

Danas, (2019.), na mjestu gdje nekada bila stanica Komar i gdje se snimao kultni film, od željezničke stanice i pripadajućeg tunela nije ostalo apsolutno ništa. Zgrada je srušena do temelja i sada je tu ledina. Tunel još postoji ali je u sredini potpuno urušen. Uzrok ovog žalosnog stanja je zadnji rat iz nama bliske prošlosti.

Na kraju da navedemo da je film režirala Vesna Ljubić poznata bh. rediteljka koja je u svojim filmovima ostavila neizbrisiv trag u bh. kinematografiji.

U fotogaleriji objavljujemo skromni fond fotografija koje su bile u vlasništvu Ajdina Fevzije Brace, dugogodišnjeg željezničkog radnika te jednog od tehničkih i stručnih konsultanata prilikom snimanja filma. Fotografije su otkupljene i u vlasništvu  su vremeplov.ba.

Tuneli na uzanoj pruzi Uskoplje – Dubrovnik, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Uskoplje – Dubrovnik iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 7, svi tuneli su visine od 4,35 do 4,51 m, najduži tunel je br. 5. (Brgat – Šumet) od 274,25 m, najkraći je tunel br. 4 (Brgat – Šumet) od 8,09 m, najveći uspon je na trasi  Uskoplje – Brgat od 26,7 ‰.

O građenju pruge, istorija:

Trasa željezničke uzane pruge  Gabela – Hum – Uskoplje – Dubrovnik puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina trase Uskoplje – Dubrovnik je 16+500 km. Pruga je prestala sa saobraćajem 30. maja 1976. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Sarajevo – Zelenika, 1955. godine

U namjeri da svaki članak na neki način bude ekskluzivan sa rijetkim arhivskim materijalima ovaj put objavljujemo skice tunela na uzanoj pruzi Sarajevo – Zelenika od 1955. godine.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 34, najduži je tunel br. 4. „Ivan“ od 3223,04 m koji je pušten u saobraćaj 9. aprila 1931. godine, najkraći je tunel br. 15 i dug je 9,3 m između Raške Gore i Vojno, najniži je tunel br. 13 (Prenj – Grabovica) i visok je 4,07 m, najviši je tunel br.4 „Ivan“ i visok je 5,46 m, najveći uspon je na trasi Brđani pod Ivanom – Bradina od 57 do 60 promila i između Mihanića i Glavske oko 35 promila. 

O građenju uzane pruge, istorija

Trasa Uzana pruga Sarajevo – Zelenika građena je u dvije etape. Pruga Metković – Gabela – Sarajevo puštena je u promet 1. avgusta 1891. godine. Pruga Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina pruge od Sarajeva do Zelenike, do 1953. godine, bila je 329+300 km da bi poslije 1953. godine (nova trasa zbog akumulacijskog Jablaničkog jezera i vozovi polazili sa stanice Sarajevo Novo) duljina pruge bila 321+100 km.

Ukidanje uzane pruge Sarajevo – Zelenika je išlo u tri etape. Izgradnjom normalnog kolosijeka Sarajevo – Gabela – Ploče i puštanjem u saobraćaj 1. decembra 1966. godine je godina ukidanja ove trase. Trasa Uskoplje – Zelenika ukinuta 1. juna 1969. godine, a Čapljina – Gabela – Uskoplje ukinuta je 30. maja 1976. godine.

 Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Gabela – Ploče, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Gabela – Ploče iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 6, svi tuneli su visine od 4,7 do 4,8 m, najduži tunel je br.2  (Komin – Rogotin) od 190,50 m, najkraći je tunel br4 (Rogotin – Ploče) od 54,33 m, najveći uspon je na trasi (Komin – Rogotin) od 2,5 ‰.

O građenju pruge, istorija

Uzana pruga Gabela – Ploče otpočela je sa gradnjom 1939. godine i puštena je u promet 25.11.1942. godine, a ukinuta  30. novembra 1966. godine. Od 1. decembra 1966. godine u saobraćaj je puštena pruga normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče – Sarajevo.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Tuneli na uzanoj pruzi Bileća – Titograd, 1955. godine

Objavljujemo skice tunela na trasi uzane pruge Bileća – Titograd iz 1955. godine kao rijedak dokument iz naše arhive.

Prilikom pregleda arhivskog materijala uočili smo slijedeće podatke: Ukupan broj tunela je 8, svi tuneli su visine 4,8 m, najduži je tunel br. 8. (Nikšić – /Stuba/ – Stubica) od 235,14 m, najkraći je tunel br. 5 i dug je 12,7 m između Trubjela i Kuside, , najveći uspon je na trasi Nikšić – Stubica od 16 promila.

O građenju pruge, istorija:

Trasa uzane pruge Bileća – Titograd puštena je u saobraćaj etapno i to: Bileća – Nikšić 12. jula 1938. godine, Nikšić – Titograd 12. jula 1948. godine. Ukidanje ove trase trajala je u dvije etape i to: Bileća – Nikšić 30. maja 1976. godine, a Nikšić – Titograd 27. novembra 1965. godine kada je izgrađena i puštena u saobraćaj trasa normalnog kolosijeka.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.   

Šeme stanica uzane pruge Zenica – Sarajevo, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Zenica – Sarajevo su: Zenica, Raspotočje, Janjići, Lašva, Modrinje, Roščevina, Kakanj, Čatići, Dobrinje, Porječani, Visoko, Lješevo, Podlugovi, Ilijaš, Semizovac, Reljevo, Rajlovac, Alipašin Most i Sarajevo.

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Zenica – Sarajevo puštena je u javni saobraćaj 4. oktobra 1882. godine u dužini od 78 km kao sastavni dio glavne pruge Bos. Brod – Sarajevo. Ukidanje uzane trase trajao je etapno i to: Sarajevo Novo – Sarajevo (stara st.) 1. maja 1968., Sarajevo – Alipašin Most 23. maja 1971., Sarajevo – Lašva 1966. i Lašva – Zenica 1. juna 1975. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Zavidovići – Kusače, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Zavidovići – Kusaće su: Zavidovići, Kovači, Krivaja, Stog, (Stošnica – nema šeme), Vozuće, Ribnica n/Kr., (Stupin Han – nema šeme), Maoča, Careva Čuprija, Kamensko, Čunište, (Crni Potok – nema šeme), Solun n/Kr., (Križevići – nema šeme), Olovo, Čude, Petrovići n/Kr., Žeravica, Nevačka, Pjenovac, Berkovina, Han Pijesak i Kusače. 

Iz istorije:
Uzana pruga Zavidovići – Olovo – Kusače duga je 118 km + 300 i puštena je u saobraćaj 10. juna 1902. godine za teretni, a za putnički saobraćaj 1919.godine. Ukidanje pruge otpočinje etapno: Kusače – Han Pijesak 1. oktobra 1967., Han Pijesak – Olovo 1.aprila 1968., Olovo – Careva Ćuprija 1.juna 1970. i Careva Čuprija – Zavidovići tokom 1973. godine s tim što su putnički vozovi saobraćali do Ribnice.

Izgrađena pruga pripadala je Direkciji bosansko-hercegovačkih državnih željeznica i posebnim ugovorima dodijeljena je koncesija za eksploataciju (šumske površine između doline rijeke Bosne, Krivaje i Drine – ugovor potpisan 1899. god.) firmi Eisler & Ortlieb (austrijska firma J.Eisler & Bruder iz Beča i njemačka firma Louis Ortlieb iz Minhena) na 30 godina. Godine 1900. potpisan novi ugovor za dvadesetogodišnju eksploataciju šumskog područja Trstionice , Zvijezde i Duboštice. Ovim ugovorima firma je na taj način eksploatisala 32.300 ha šuma. Firma Eisler & Ortlieb je izgradila u Zavidovićima modernu pilanu sa ukupno 26 gatera pogonske jačine od 2400 KS i bila jedna od najvećih i u to vrijeme najsavremenija instalisana postrojenja u Evropi.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Vrpolje – Sarajevo, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Vrpolje – Sarajevo su: Kopanica Beravci, Sikirevci, Slav. Šamac, Šamac, Bos, Šamac, Bos. Miloševac, Modrića, Vranjak, (Koprivna Donja – nema šeme), Koprivna Gornja, (Kožuhe – nema šeme), Osječani, Grapska, Klisura, Doboj, Ševarlije, (Trbuk – nema šeme), Rječice, Maglaj, (Fojnica – nema šeme), Bradići, Dolina, Zavidovići, Vinište, Žepče, Želeča, Begov Han, (Bistričak – nema šeme), Nemila, (Vranduk – nema šeme), Jelina, (Vraca – nema šeme), Zenica Teretna, Zenica Nova, Drivuša, Lašva, (Gora – nema šeme), Modrinje, Kakanj, Čatići, Dobrinje, (Porječani – nema šeme), Visoko, (Lješevo – nema šeme), Podlugovi, Ilijaš, (Vogošća – nema šeme), Semizovac (Reljevo – nema šeme), Rajlovac, Alipašin Most i Sarajevo.

Iz istorije:
Trasa pruge normalnog kolosijeka Vrpolje – Sarajevo građena je u sklopu Omladinske pruge Šamac – Sarajevo i u javni saobraćaj puštena je 15. novembra 1947. godine u dužini od 257+100 km. Pruga je elektrificirana 1971. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Višegrad – Sarajevo, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Višegrad – Sarajevo su: Višegrad, Šip, Rasp. Most n/D, Međeđa, Ljućevo, Ustiprača, Dub, Mesići – Rogatica, Sudići, Banja Stijena, Renovica, Prača, Sjetlina, Stambulčić, Koran, Pale, Dovlići, Bistrik, Alipašin Most i Sarajevo. 

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Višegrad – Sarajevo puštena u javni saobraćaj 4. jula 1906. godine u duljini od 110+600 km. Pruga je (Odlukom Direkcije Sarajevo) ukinuta 28. maja 1978. godine, ali posljednja vožnja putničkog voza iz Višegrada za Sarajevo vožena je 1. avgusta iste godine i ovaj datum upisan je u istoriju kao definitivan datum ukidanja ove istočne pruge. 

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Usora – Gornji Teslić, 1955. godine

Iz dosada  prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Usora – Teslić su: Usora, (Karuše – nema šeme), Tešanjka, Jelah, (Unkić – nema šeme), (Kalošević – nema šeme), Vrela, (Teslić – nema šeme), Barići – nema šeme) i Gornji Teslić

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Bosanski Brod  – Usora izgrađena je i puštena u saobraćaj februara 1879. godine u duljini od 82+700 km. Pruga je ukinuta 1. maja 1968. godine.

Uzana šumska pruga Usora – Gornji Teslić građena i puštena (do Pribinića) u saobraćaj 1890. godine u dužini od 32,100 km i ukinuta 1. maja 1968. godine. Na ovoj pruzi vezali su se odvojci privatnih pruga (Destilaciju drveta u Tesliću) koje su služile samo za prevoz drveta i to: Teslić – Blatnica dugačka 23 km, Blatnica – Očauš dugačka 16 km, Teslić – Tedin Han dugačka 27 km i Gornji Teslić – Državne šume trasa duga 7 km.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.