Šeme stanica uzane pruge Zenica – Sarajevo, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Zenica – Sarajevo su: Zenica, Raspotočje, Janjići, Lašva, Modrinje, Roščevina, Kakanj, Čatići, Dobrinje, Porječani, Visoko, Lješevo, Podlugovi, Ilijaš, Semizovac, Reljevo, Rajlovac, Alipašin Most i Sarajevo.

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Zenica – Sarajevo puštena je u javni saobraćaj 4. oktobra 1882. godine u dužini od 78 km kao sastavni dio glavne pruge Bos. Brod – Sarajevo. Ukidanje uzane trase trajao je etapno i to: Sarajevo Novo – Sarajevo (stara st.) 1. maja 1968., Sarajevo – Alipašin Most 23. maja 1971., Sarajevo – Lašva 1966. i Lašva – Zenica 1. juna 1975. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Zavidovići – Kusače, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Zavidovići – Kusaće su: Zavidovići, Kovači, Krivaja, Stog, (Stošnica – nema šeme), Vozuće, Ribnica n/Kr., (Stupin Han – nema šeme), Maoča, Careva Čuprija, Kamensko, Čunište, (Crni Potok – nema šeme), Solun n/Kr., (Križevići – nema šeme), Olovo, Čude, Petrovići n/Kr., Žeravica, Nevačka, Pjenovac, Berkovina, Han Pijesak i Kusače. 

Iz istorije:
Uzana pruga Zavidovići – Olovo – Kusače duga je 118 km + 300 i puštena je u saobraćaj 10. juna 1902. godine za teretni, a za putnički saobraćaj 1919.godine. Ukidanje pruge otpočinje etapno: Kusače – Han Pijesak 1. oktobra 1967., Han Pijesak – Olovo 1.aprila 1968., Olovo – Careva Ćuprija 1.juna 1970. i Careva Čuprija – Zavidovići tokom 1973. godine s tim što su putnički vozovi saobraćali do Ribnice.

Izgrađena pruga pripadala je Direkciji bosansko-hercegovačkih državnih željeznica i posebnim ugovorima dodijeljena je koncesija za eksploataciju (šumske površine između doline rijeke Bosne, Krivaje i Drine – ugovor potpisan 1899. god.) firmi Eisler & Ortlieb (austrijska firma J.Eisler & Bruder iz Beča i njemačka firma Louis Ortlieb iz Minhena) na 30 godina. Godine 1900. potpisan novi ugovor za dvadesetogodišnju eksploataciju šumskog područja Trstionice , Zvijezde i Duboštice. Ovim ugovorima firma je na taj način eksploatisala 32.300 ha šuma. Firma Eisler & Ortlieb je izgradila u Zavidovićima modernu pilanu sa ukupno 26 gatera pogonske jačine od 2400 KS i bila jedna od najvećih i u to vrijeme najsavremenija instalisana postrojenja u Evropi.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica normalne pruge Vrpolje – Sarajevo, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica normalne pruge 1,435 m Vrpolje – Sarajevo su: Kopanica Beravci, Sikirevci, Slav. Šamac, Šamac, Bos, Šamac, Bos. Miloševac, Modrića, Vranjak, (Koprivna Donja – nema šeme), Koprivna Gornja, (Kožuhe – nema šeme), Osječani, Grapska, Klisura, Doboj, Ševarlije, (Trbuk – nema šeme), Rječice, Maglaj, (Fojnica – nema šeme), Bradići, Dolina, Zavidovići, Vinište, Žepče, Želeča, Begov Han, (Bistričak – nema šeme), Nemila, (Vranduk – nema šeme), Jelina, (Vraca – nema šeme), Zenica Teretna, Zenica Nova, Drivuša, Lašva, (Gora – nema šeme), Modrinje, Kakanj, Čatići, Dobrinje, (Porječani – nema šeme), Visoko, (Lješevo – nema šeme), Podlugovi, Ilijaš, (Vogošća – nema šeme), Semizovac (Reljevo – nema šeme), Rajlovac, Alipašin Most i Sarajevo.

Iz istorije:
Trasa pruge normalnog kolosijeka Vrpolje – Sarajevo građena je u sklopu Omladinske pruge Šamac – Sarajevo i u javni saobraćaj puštena je 15. novembra 1947. godine u dužini od 257+100 km. Pruga je elektrificirana 1971. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Višegrad – Sarajevo, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Višegrad – Sarajevo su: Višegrad, Šip, Rasp. Most n/D, Međeđa, Ljućevo, Ustiprača, Dub, Mesići – Rogatica, Sudići, Banja Stijena, Renovica, Prača, Sjetlina, Stambulčić, Koran, Pale, Dovlići, Bistrik, Alipašin Most i Sarajevo. 

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Višegrad – Sarajevo puštena u javni saobraćaj 4. jula 1906. godine u duljini od 110+600 km. Pruga je (Odlukom Direkcije Sarajevo) ukinuta 28. maja 1978. godine, ali posljednja vožnja putničkog voza iz Višegrada za Sarajevo vožena je 1. avgusta iste godine i ovaj datum upisan je u istoriju kao definitivan datum ukidanja ove istočne pruge. 

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Usora – Gornji Teslić, 1955. godine

Iz dosada  prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Usora – Teslić su: Usora, (Karuše – nema šeme), Tešanjka, Jelah, (Unkić – nema šeme), (Kalošević – nema šeme), Vrela, (Teslić – nema šeme), Barići – nema šeme) i Gornji Teslić

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Bosanski Brod  – Usora izgrađena je i puštena u saobraćaj februara 1879. godine u duljini od 82+700 km. Pruga je ukinuta 1. maja 1968. godine.

Uzana šumska pruga Usora – Gornji Teslić građena i puštena (do Pribinića) u saobraćaj 1890. godine u dužini od 32,100 km i ukinuta 1. maja 1968. godine. Na ovoj pruzi vezali su se odvojci privatnih pruga (Destilaciju drveta u Tesliću) koje su služile samo za prevoz drveta i to: Teslić – Blatnica dugačka 23 km, Blatnica – Očauš dugačka 16 km, Teslić – Tedin Han dugačka 27 km i Gornji Teslić – Državne šume trasa duga 7 km.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Usora – Bosanski Brod, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Usora – Bos. Brod su: Usora, Doboj, Rudanka, Johovac, Kotorsko, Komarica, Dažnica, Ljupljanica, Kamen, Vrhovi, Donja Bišnja, Derventa, (Polje – nema šeme), Bos. Lužani, (Zborište – nema šeme), Korače, Sijekovac i Bosanski Brod.

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge Usora – Bosanski Brod izgrađena je i puštena u saobraćaj februara 1879. godine u duljini od 82+700 km. Pruga je ukinuta 1. maja 1968. godine.

Navodimo da se od stanice Usora gradio jedan krak pruge prema zapadu, dolinom rijeke Usore, preko Teslića do mjesta Pribinići i pušten u saobraćaj 1890. godine. Ova pruga imala je karakter šumsko-industrijske pruge u dužini od 40,800 km i ukinuta (Pribinić – Teslić 1954.) 1. maja 1968. godine. Na ovoj pruzi vezali su se odvojci privatnih pruga (Destilaciju drveta u Tesliću) koje su služile samo za prevoz drveta i to: Teslić – Blatnica dugačka 23 km, Blatnica – Očauš dugačka 16 km, Teslić – Tedin Han dugačka 27 km i Gornji Teslić – Državne šume trasa duga 7 km.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Uskoplje – Zelenika, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Uskoplje – Zelenika su: Uskoplje, (Ivanica – nema šeme), Glavska, (Vojski Dol – nema šeme), Mihanići, Cavtat, Čilipi, (Komaj – nema šeme), Gruda, (Pločice – nema šeme), (Nagumanac – nema šeme), Sutorina, Igalo, Hercegnovi, (Savina – nema šeme) i Zelenika.

Iz istorije:

Trasa željezničke uzane pruge  Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina trase (Uskoplje – Zelenika) je 65+400 km (od Sarajeva 329 km). Pruga je prestala sa saobraćajem 1. juna 1969. godine.

Kako se gradila? Krajem 1898. godine otpočinje izgradnja trase od Gabele do Uskoplja (Hercegovačka pruga od 93 km) i od Uskoplja do Zelenike (Dalmatinska pruga 53,4 km i Hercegovačke pruge 12 km) u dužini od 65,4 km. Treba napomenuti da je ovim krakom dalmatinske priključne pruge u dužini od 7,4 kilometara prelazila preko hercegovačkog teritorija, kao bh zemaljsko vlasništvo, kod mjesta Sutorine i on je građen o trošku BH uprave. Ovo iz razloga što je za izvođača radova na teritoriji Hercegovine bio zadužen Građevinski odjel Zemaljske vlade u Sarajevu, a preko teritorija Dalmacije u vlastitoj režiji građevinsko odjeljenje c.k. željezničke direkcije iz Beča.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzane pruge Srnetica – Jajce, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Srnetica – Jajce su: Srnetica, Potoci, Kurjeva Kosa, Tisova Kosa, Lisina, Ovčara, Mlinište, Podgora, Čardak, Podovi, Pliva, Sokolac, Šipovo, (Volari – nema šeme), Jezero i Jajce.

Iz istorije:

Uzana pruga Srnetica – Jajce izgrađena je i puštena u saobraćaj 10. januara 1916. godine. Duljina pruge bila je 105+200 km. Ukidanje ove uzane pruge trajalo je u dvije etape: Srnetica – Šipovo 1. juna 1969., a druga etapa Šipovo – Jajce 1. aprila 1970. godine.

Mjesto i željeznička stanica Jajce, prije izgradnje trase do Srnetice, imala je uzanu prugu koja je otpočinjala od stanice Lašva i to: Lašva – Travnik 26.8.1893., Travnik – Donji Vakuf – Bugojno 14.10.1894., Donji Vakuf – Jajce 1.5.1895. godine. Trasa Lašva – Jajce ukinuta je 1. juna 1975. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.

Šeme stanica uzanog kolosijeka Sarajevo – Dubrovnik, 1955. godine

Iz dosada prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Sarajevo – Dubrovnik su: Sarajevo, Alipašin Most, Stup, Ilidža, (Plandište-nema šeme),  Blažuj, Binježevo, Hadžići, Zovik, Pazarić, Osenik, Tarčin, Raštelica, Bradina, Brđani, Podorašac, Konjic, (Čelebić, Lisičići, Ostrožac, Žuglići, Rama i Jablanica n/N – nema šema), Grabovica, (Ćopi – nema šeme), Drežnica, (Zaružje – nema šeme), Raška Gora, (Bučići – nema šeme), Vojno, Raštani, Mostar, Rodoč, (Bačevići – nema šeme), Buna, Žitomislići, (Kručevići – nema šeme), Šurmanci, (Dretelj – nema šeme), Čapljina, Gabela, Sjekose, Hrasno, Hutovo, (Zelenikovac – nema šeme), Turkovići, (Trnčina – nema šeme), Velja Međa, (Dvrsnica – nema šeme), Ravno, Zavala, (Grmljani – nema šeme), Poljice, (Diklići – nema šeme), Jasenica Lug, Hum, Uskoplje, (Brgat – nema šeme),  Šumet i Dubrovnik.

Iz gore popisanih stanica nedostaju stanice: Čelebić, Ribići, Ostrožac i Jablanica n/N. Naime, izgradnjom hidroenergetskog postrojenja HE Jablanica koja je građena u dvije faze od 1947. do 1955. (u probnom radu bila 1954.) i od 1955. do 1958. godine (od 1958. u punom kapacitetu), izmijenjena je trasa uzane pruge. Ova izmjena sa izgradnjom otpočela je 1. avgusta 1950. godine kao preteća trase pruge širokog kolosijeka. Pomenute stanice bile su aktivne već krajem 1953. godine kada su poplavljena, uzrokom vještačkog jezera,  naselja Ostrožac, Žuglići, Ribići, Lisičići, Čelebići i druga naselja u dolini Neretvice.

Iz istorije:

Uzana pruga Sarajevo – Dubrovnik građena je u dvije etape. Pruga Metković – Gabela – Sarajevo puštena je u promet 1. avgusta 1891. godine. Pruga Gabela – Hum – Uskoplje – Dubrovnik puštena je u promet 16 i 17. jula 1901. godine. Duljina pruge od Sarajeva do Dubrovnika, do 1953. godine, bila je 280+400 km da bi poslije 1953. godine (vozovi polazili sa stanice Sarajevo Novo) duljina pruge bila 272+200 km.

Ukidanje uzane pruge Sarajevo – Dubrovnik je išlo u dvije etape. Izgradnjom normalnog kolosijeka Sarajevo – Ploče i puštanjem u saobraćaj 1. decembra 1966. godine je godina ukidanja ove trase, a trasa Čapljina – Gabela – Uskoplje – Dubrovnik ukinut je 30. maja 1976. godine.    

Šeme stanica uzane pruge Ustiprača – Foča, 1955. godine

Iz dosad prikupljene građe dostupne šeme stanica uzane pruge 0,76 m Ustiprača – Foča su: Ustiprača, Kopači, Goražde, Vitkovići , Mravinjac, Osanica, Ustikolina i Foča.

Iz istorije:

Uzana pruga Ustiprača – Foča (Sarajevo – Ustiprača – Međeđa – Dobrun – Vardište 1901. – 1906.) puštena je u promet 17. septembra 1939. godine, u dužini od 41+814 km. Od stanice Foča do mjesta Miljevina postojala je šumska pruga (od 1929.) da bi rekonstrukcijom za prevoz većeg tereta bila otvorena za saobraćaj od 1. jula 1962. godine u dužini od 14,0 km. Obe pruge ukinute su 22. maja 1977. godine.

Napominjemo da je arhivska građa na ovoj stranici u vlasništvu web portala vremeplov.ba i ne smije se objavljivati ili ponovno koristiti bez izričitog dopuštenja.