Objavljujemo Uputstvo za označavanje vozova na prugama Jugoslovenskih željeznica sa važnošću od 1. juna 1986. godine. Uputstvo nosi broj 54 doneseno od strane Službe za organizaciju saobraćaja Zajednice JŽ pod brojem 456/1-86.
Iz sadržaja: Opšte odredbe, označavanje putničkih vozova, označavanje teretnih vozova, pregled relacija saobraćaja vozova i prilozi sa tabelama. Sadržaj Uputstva možete pogledati u priloženoj galeriji slika.
Objavljujemo red vožnje parobroda u vlasništvu Dunavsko-parobrodarskog društva (Die Donau-Damf-Schiffahrts-Gesellschaft) sa sastajanjem vozova c. i k. Bosanskih željeznica (k.k. Bosna Bahn) sa važnošću od 27. juna 1882. godine.
Iz priloženog reda vožnje možete vidjeti vožnju parobroda od Siska do Zemuna sa sastajanjem vozova Južnih željeznica i c. i k. Bosanskih željeznica kod Siekovca, Broda i Brčkog.
Objavljujemo Vozni red vlakova na relaciji Sarajevo – Slavonski Brod, Sarajevo – Lašva, Sarajevo – Rajlovac, Sarajevo – Podlugovi, Sarajevo – Visoko, Podlugovi – Visoko, Sarajevo – Zenica, Zenica – Doboj, Doboj – Bos. Brod, sa važnošću od 20. svibnja 1942. godine. Knjižica voznog reda nosi broj 11 i donesena je od strane ravnateljstva Hrvatskih državnih željeznica u Sarajevu.
Iz sadržaja: Maksimalne brzine u staničnim razmacima i krivinama, udaljenost službenih mjesta i prostorni razmaci, iskaz tunela, pregled stalnih signala, posebni putnički vlakovi, lokomotivski vlakovi i vozni red vlakova u prilogu foto galerije.
Objavljujemo Vozni red vlakova na relaciji Sarajevo – Dubrovnik, Dubrovnik – Zelenika, Sarajevo – Metković i Sarajevo (Tvornica duhana) – Banja Ilidža sa važnošću od 20. svibnja 1942. godine. Knjižica voznog reda nosi broj 13 i donesena je od strane ravnateljstva Hrvatskih državnih željeznica u Sarajevu.
Iz sadržaja: Maksimalne brzine u staničnim razmacima i krivinama, udaljenost službenih mjesta i prostorni razmaci, iskaz tunela, pregled stalnih signala, posebni putnički vlakovi, lokomotivski vlakovi i vozni red vlakova u prilogu foto galerije.
Objavljujemo Red vožnje vozova za potrebe XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Knjižica je štampana u organizaciji „Olimpik Turs“ iz Sarajeva uz asistenciju Generalne direkcije ŽTP-a Sarajevo. Iz sadržaja možete vidjeti red vožnje vozova i način organizovanja posjeta borilištima, rezervacije u hotelima i mjenjački poslovi.
Red vožnje (vanrednih) vozova važi od 1. februara do 1. marta 1984. godine. Vozovi će prema Sarajevu polaziti iz Beograda, Zagreba, Ljubljane, Maribora, Doboja, Ploča (ex-Kardeljevo) i Mostara te obratno.
Za potrebe prevoza putnika ŽTO Sarajevo angažovao je posebne nove vozove tipa elektromotornih garnitura proizvedeni u MÁVAG Company iz Budimpešte pod imenom „Olimpik Ekspres“ i klasične garniture vozova obojenih u crveno bijele boje pod imenom „Bosna Ekspres“ proizvedeni i opremljeni u domaćim fabrikama ex-Jugoslavije.
Isto tako zbog očekivane posjete stranih putnika Direkcija ŽTO-a Sarajevo je već 1982. godine primila u radni odnos oko 50-tak srednjoškolaca za zanimanje pratioc-kondukter na vozu (jedan od njih je pisac ovih redova) uz uslov poznavanja jednog od stranih jezika, a u službama informisanja putnika, u većim stanicama, uposlile i angažirale osobe koje su završile studije stranog jezika.
Također možete vidjeti i satnice takmičenja koje su potvrđene na 86. zasjedanju MOK-a, marta 1983. New Delhi.
Objavljujemo Red vožnje (izvod iz reda vožnje) za stanicu Sarajevo 1982-1983
Izvod iz reda vožnje vozova sa važnošću od 26.09.1982. – 26.03.1983. godine.
Izdavač: ŽTO Sarajevo – Poslovna zajednica željezničkog saobraćaja – Služba reda vožnje. Štampa: SOUR „Velepromet“ OOUR „ISKRA“ Visoko
Besplatan primjerak, džepno izdanje.
Objavljujemo red vožnje vozova na relaciji Beč – Sarajevo – Beč sa važnošću od 15. oktobra 1884. godine.
Iz istorije o građenju pruga uzanog kolosijeka širine 0,76 m
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast Austro-Ugarska Monarhija. Odlučeno je da se uzduž rijeke Bosne od Posavine prema glavnom gradu Sarajevu izgradi željeznička pruga koja će poslužiti za prevoz vojnih trupa i logistike. Najbolje rješenje za gradnju pruge uzanog kolosijeka je put preko Slavonskog i Bosanskog Broda. Gradnja pruge otpočela je septembra 1878. godine. Dionica Bosanski Brod do Zenice završen je u mjesecu junu 1879. godine. Već u julu mjesecu 1879. godine pušten je u javni saobraćaj željezni most na Savi između dva Broda. Februara 1881. godine otpočeli su radovi od Zenice do Sarajeva i bili završeni 5. oktobra 1882.
Puštanjem u redovan javni saobraćaj ove uzane pruge Sarajevo i njeni stanovnici mogli su putovati prema Beču i Budimpešti. U prilogu možete vidjeti plan reda vožnje sa važnošću od 15. oktobra 1884. godine. Uvećajte klikom na sliku radi boljeg pregleda.
Ovaj put objavljujemo red vožnje vozova na relaciji Bosanski Brod – Zenica sa važnošću od 16. maja 1882. godine.
Iz istorije o građenju pruga uzanog kolosijeka širine 0,76 m
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast Austro-Ugarske Monarhije. Odlučeno je da se uzduž rijeke Bosne od Posavine prema glavnom gradu Sarajevu izgradi željeznička pruga koja će poslužiti za prevoz vojnih trupa i logistike. Najbolje rješenje za gradnju pruge uzanog kolosijeka je put preko Slavonskog i Bosanskog Broda. Gradnja pruge otpočela je septembra 1878. godine. Dionica Bosanski Brod do Zenice završen je u mjesecu junu 1879. godine. Već u julu mjesecu 1879. godine pušten je u javni saobraćaj željezni most na Savi između dva Broda.
Putujući svijet imao je vrlo malo koristi od pruge Brod – Zenica jer se uglavnom prevozila vojna roba, pošiljke za oficire i činovnike i u manjem opsegu privatna roba. Oživljavanje saobraćaja tom trasom i gradnjom zeničko-dobojskog bazena desit će se tek nakon dvije godine. Naime, februara 1881. godine otpočeli su radovi od Zenice do Sarajeva i bili završeni 5. oktobra 1882.
U prilogu možete vidjeti plan reda vožnje sa važnošću od 16. maja 1882. godine. Uvećajte klikom na sliku radi boljeg pregleda.
Trudimo se da svaki članak na neki način bude ekskluzivan sa rijetkim arhivskim materijalima te ovaj put objavljujemo red vožnje vozova na relaciji Beč – Banja Luka – Beč sa važnošću od april 1882. godine.
Iz istorije o građenju pruga normalnog kolosijeka širine 1.435 mm
Redovan željeznički saobraćaj između Beča, Zagreba i Siska uspostavljen je 1862. godine. Pruga Sisak – Sunja – (Volinja) Dobrljin puštena je u saobraćaj 10. aprila 1882. godine sa Hrvatske strane. Što se tiče Bosanske strane pruga normalnog kolosijeka Dobrljin – Banja luka izgrađena je i puštena u saobraćaj decembra 1872. godine da bi krajem 1875. bila ukinuta za saobraćaj.
Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast Austro-Ugarske. Nakon obnove i popravke postojeće pruge željeznički saobraćaj između Banja Luke i Prijedora uspostavlja se 1. decembra 1878. godine, a do Dobrljina 24. marta 1879. godine.
Prva bosanskohercegovačka željeznička pruga Banja Luka-Dobrljin dobila je dugo željenu vezu sa željeznicama Austro-Ugarske tako da je pruga Banja Luka – Beč i prema Budimpešti puštena u saobraćaj 10. aprila 1882. godine.
U prilogu foto galerije (dva priloga) možete vidjeti prvi red vožnje Beč – Banja Luka – Beč za mart/april 1882. godine.
Signalvorschriften Nr.49
Objavljujemo knjižicu signalnih propisa na željezničkim prugama Bosanskohercegovačkih zemaljskih željeznica ( BHLB- Bosnisch – Herzegowinische Landesbahnen ) sa važnošću od 1915. godine.
Iz naslova:
Izvod iz Opšti odredbi, strana 1. (Slobodan prijevod)
…Signali na željezničkim prugama su sredstva pomoću kojim se svo željezničko osoblje uzajamno, tačno i pouzdano sporazumijevaju, o stanju i saobraćaju vozova, vanrednim situacijama, a također imaju za cilj učiniti saobraćaj vozova uočljivim za cjelokupnu javnost…
Iz sadržaja:
